Dnevnik 2. dana 31. Sa(n)jam knjige u Istri

Foto: Manuel Angelini

Šimun Cimerman: „Revizionizam s predumišljajem je opasan“

„Traumatične stvari koje se bacaju pod tepih vraćaju se u najgorem obliku. Opasno je ušutkavati bilo koji oblik istine koji čini povijest“, naglasio je Goran Gavranović na okruglom stolu „80 godina pobjede nad fašizmom“ koji je u programu Nemiri pred iznimno brojnom publikom održan u subotu drugog dana 31. Sa(n)jma knjige u Istri, a  koji u Puli traje do 7. prosinca. Uz Gavranovića, sudjelovali su Boris Rašeta, Šimun Cimerman i Vuk Perišić, a okrugli stol je vodio Emir Imamović Pirke. Uz temu antifašizma, u fokusu rasprave bila su događanja vezana uz Drugi svjetski rat i njegove refleksije na suvremenost, kao i razumijevanje povijesnih i političkih procesa te demistifikacija povijesnih mitova, a književna podloga bile su knjige Šimuna Cimermana „Bitka na Sutjesci: Pakao u raju“ (Jesenski i Turk), Ive Goldsteina: „Hrvatska u Drugom svjetskom ratu 1941.-1945.“ (Fraktura) te Borisa Rašete i Gorana Gavranovića „Osam dana u svibnju: Uspon i pad NDH i rađanje nove Jugoslavije“ (Fraktura, 24sata).

„NDH je bila jedan kotačić u mehanizmu sila Osovine koje su nasrnule na civilizaciju. Moralna dužnost svakog čovjeka u Drugom svjetskom ratu bila je da se suprotstavi fašizmu i nacizmu, čiji je dio bio i ustaški pokret. To nije bio domovinski rat, to je svjetski rat između dobra i zla“, kazao je Vuk Perišić i, uz ostalo, naglasio: „Koliko god bio težak režim uspostavljen 1945., to ne dovodi u pitanje njegovu pobjedu nad fašizmom.“

Goran Gavranović smatra da se danas ne događa rehabilitacija NDH i ističe „U Hrvatskoj je većinski dio uvijek izvan tih ekstrema u nekom lijevom ili desnom centru. Neke pojave su užasavajuće ali ne mislim da je to smrtonosna bolest, iako ima elemenata koji ukazuju da je bolest teška“, a Boris Rašeta kaže: „To je proces koji traje već 30 godina. Mislim da će nas u krajnjoj liniji obraniti kultura.“

„Revizije povijesti treba biti, ali revizionizam s predumišljajem je opasan. Neznanje i neukost su naši najveći neprijatelji i obilježja skupina koje zahvaćaju mlađe generacije, a one o mnogim povijesnim temama pa i o Domovinskom ratu, a kamoli Drugom svjetskom ratu zaista nemaju pojma“, kazao je Šimun Cimerman.   

„Revizionizam i rehabilitacija NDH proizlazi iz dubokog ukorijenjenog hrvatskog kompleksa opterećenog državnošću. Mislim da se treba ugledati na Njemačku i njen odnos prema revizionizmu, gdje se za to trebalo ići u zatvor“, kazao je Vuk Perišić.

Subota na Sajmu bila je puna emocija. Dan je završio premijerom poetsko-dokumentarnog filma „Snovi od papira“ redatelja Borisa Miljkovića u Istarskom narodnom kazalištu. Priča je to o Sajmu, o njegovih tri desetljeća trajanja, kao i prijelomnim trenucima, ali i filmski zapis o Puli, njenim ljudima, umjetnicima, kreativcima, autorima koji su gradili Sajam i oblikovali kulturu grada i Istre. Film, koji, uz ostalo, donosi i mnoštvo arhivskog materijala, je i posveta osnivaču Sajma i dugogodišnjem kreatoru kulturne i društvene scene Pule Bošku Obradoviću, a „Snovi od papira“ slave i autore, goste Sajma, a posebno njegovu publiku, čiji Sajam danas jest, kako je istaknula Magdalena Vodopija, direktorica Sajma i glavna naratorica u filmu. Premijerna publika je film, redatelja i sajamsku ekipu nagradila dugim i srčanim pljeskom.

Jako emotivno bilo je i na otvaranju ovogodišnjeg Histrokozmosa: u programu Puna je Pula koji je vodio Andrea Matošević predstavljene su „bratske knjige“ – posthumno objavljena fotomonografija pustolova, putopisca i glazbenika Tončija Pavlinovića „Pogled iza horizonta“ i knjiga haiku poezije Dejana Pavlinovića „Linije života“.

– Tonči i ja bili smo stvarno jako povezani, nije to tek fraza, bili smo prava složna braća. Doslovno, cijeli smo život živjeli pod istim krovom, najprije kao podstanari u Koparskoj, pa u Nizozemskoj, a onda na Valdebeku. U Rotterdamu, roditelji su radili, a mi smo se igrali i družili s djecom iz raznih krajeva svijeta. Bilo je to prekrasno odrastanje, i upravo smo u tim formativnim godinama dobili temelje multikulturalnosti i šireg pogleda na svijet. Od tuda sigurno ide ta naša potreba za širenjem horizonata, i kroz putovanja, fotografije, poeziju,… rekao je Dejan Pavlinović. O tome zašto piše haiku poeziju, kazao je da je u toj „kratkoj kavi puno okusa“ – „haiku nudi izazov male forme u kojoj je kondenziran sukus doživljaja, vrlo izravan i direktan, ali i nosi metafizičnost s kojom se čitatelj poistovjećuje, a uvijek je tu dijalog između čitatelja i pjesnika“. A, emocija pjesnika Dejana Pavlinovića snažno je dodirnula osjećaje publike dok je čitao do sada ne objavljene pjesme posvećene bratu Tončiju, kao i pjesme nastale dok su njihovi roditelji bolovali, odnosno nakon što ih je izgubio, a dio su zbirke “Linije života” objavljene u nakladi Udruge Tondak, koju predvodi Edi Cukerić, a knjigu je oblikovao dizajner Matko Plovanić.

Dejan Pavlinović zahvalio je i svima koji su pomogli realizaciji  knjige „Pogled iza horizonta“ Tončija Pavlinovića, objavljene u nakladi Tondaka i StudioLaba. Oblikovanje i prijelom djelo su Igora Zirojevića, a urednica i autorica uvodnog eseja je Paola Orlić. U monografiji su zastupljene 74 fotografije Tončija Pavlinovića koje je snimio između 2018. i 2023. tijekom putovanja motorom na 11 destinacija (Iran, Maroko, Tunis, Armenija, Gruzija, Rumunjska, Bugarska, Italija, Turska, Vijetnam i Island), a prate ih i tekstualni zapisi koje je njegov brat Dejan skinuo s njegovog Facebooka i stickova. Paola Orlić je naglasila da velike zasluge za cijeli projekt – a kojem su uz objavu monografije, prethodili izložba Tončijevih fotografija u Galeriji Makina i koncert svih bendova u kojima je Tonči svirao održan u Rojcu – ima Hassan Abdelghani i njegova „školica fotografije“, čiji je polaznik bio Tonči, te Goran Pavlješević koji je idejni inicijator ove lijepe pulske priče.

„’Pogled iza horizonta’ je samo jedan od mogućih Tončijevih puteva, s kojih nam on opet maše. Kroz sve svoje fotografije Tonči uvijek ima pogled pun udivljenja za udaljene krajeve gdje je putovao i ljude koje je na tim putovanjima susretao. On je uvijek bio skroman, bio je duša od čovjeka, a ovom knjigom i fotografijama postaje blizak i onima koji ga nisu poznavali, zaključila je Paola Orlić.

„U mom književnom djelu je jako bitno koristiti osjetila, važni su mi opisi ptica, zraka, kukaca i to jako detaljno opisujem. Time želim postići da se čitatelji prisjete svojih sličnih iskustava. Jedan od mojih ciljeva pisanja je da čitatelji to osjete na svoj način i da stvore svoju tvornicu sa svojim osjetima“; kazala je Hiroko Oyamada, japanska spisateljica i prva inozemna gošća ovogodišnjeg Sajma. Na predstavljanju njene knjige „Tvornica“ (Sandorf) urednik Ivan Sršen kazao je da je riječ istodobno o socijalnom romanu i misteriji i jednoj nadrealnoj melodrami, te najavio da su u pripremi i objave dviju njenih novih knjiga „Rupa“ i „Vjeverice u potkrovlju“. Možda se u nekoj budućoj knjizi Hiroko Oyamada pojavi i Pula budući da upravo piše kratke priče inspirirana i književnim festivalima na kojima gostuje.

Hiroko Oyamada otvorila je danas u nedjelju, 30. studenog i Doručak s autorom na kojem joj je domaćin bio Aljoša Pužar. U nastavku programa danas 12.30 sati u Crvenom salonu počinje okrugli stol Nemiri današnjice, a sudjeluju Korado Korlević, Leonida Kovač i Ljiljana Filipović, a voditelj je Aljoša Pužar. U 18 sati u programu Moć žene gostuje gruzijska spisateljica Tamta Melashvili s knjigom „Kos kos kupina“ (Hena com).  U 19 sati počinje program Nemiri, Ljubljana bere, a bit će predstavljene knjige Andreja Blatnika „Trg oslobođenja“ (Buybook) i Marka Pogačara „Esej o noći“ (V.B.Z.). Uz autore sudjeluje Jagna Pogačnik. U 19 sati na Libriću na Sajmu u Centralnoj dvorani počinje Priča za laku noć s Bakom Librić. U Crvenom salonu u 20 sati u programu Bijelo i crno more bit će predstavljen roman Burhana Sönmeza „Kamen i sjena“ (Fraktura), a uz autora sudjeluje Emir Imamović Pirke.

(PS)