U kamenolomu Prodol nakon sanacije gradit će se hotel i marina
Općinsko vijeće Marčane na protekloj je sjednici usvojilo prijedlog odluke o izradi Urbanističkog plana uređenja ugostiteljsko-turističkog područja Sv. Mikula koje bi se prostiralo na području bivšeg kamenoloma Prodola, na površini od 28,77 hektara, od čega bi kopneni dio obuhvatio 20,47, a morski 8,3 hektara. Riječ je o neizgrađenom i neuređenom građevinskom području na kojem je do 2010. godine tvrtka Maškun eksploatirala tehničko-građevinski kamen. Međutim, prije nego što se to područje privede ugostiteljsko-turističkoj namjeni, mora biti sanirano.
Hotel i luka
Zlatko Cetina, pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela Općine Marčana, napominje da bi se, prema budućem UPU-u, na tom području izgradili hotel ili turističko naselje s najviše 1.050 ležajeva, te luka nautičkog turizma s 200 vezova.
Podsjeća da su nakon obustave eksploatacije ministarstva gospodarstva i mora prije dvije godine raspisala natječaj za dovršetak sanacije kamenoloma i za luku posebne namjene namijenjene morskom transportu tog kamena.
Da bi se sanacija dovršila, potrebno je izvaditi još oko milijun kubika kamena da bi se oblikovale terase i “izdubila” luka nautičkog turizma koja će biti obuhvaćena UPU-om. Prijedlog stručnih povjerenstava bio je da se koncesija za eksploataciju i luku dodijeli Maškunu koji je udovoljio uvjetima. Za luku je on bio i jedini ponuđač, no o tome odluku treba donijeti Vlada, a na nju se čeka već jako dugo, veli Cetina te podsjeća da je odluka o izradi UPU-a bila donijeta još 2010. godine upravo na inicijativu Maškuna. Tvrtka je trebala i financirati izradu Plana, ali je odustala zbog neizvjesnosti nastavka eksploatacije, odnosno sanacije kamenoloma.
U međuvremenu je interes za gradnju luke nautičkog turizma iskazala pulska tvrtka TISSO adriatica koja je 2011. godine od Županijskog odjela za održivi razvoj dobila ovlaštenje za ishođenje lokacijske dozvole za luku posebne namjene – luku nautičkog turizma Rakalj sv. Agneza, i to nakon što se prethodno donese Urbanistički plan uređenja. Neizvjesnost dovršetka sanacije Prodola odgodila je i njihovu inicijativu do rujna 2014., kada su s Općinom sklopili ugovor o financiranju izrade UPU-a, dajući pritom garancije plaćanja za vrijednost od 200 tisuća kuna, uz obvezu predujma od 50 tisuća kuna. Iako je tvrtka AMG iz Sv. Križa Začretje izradila prostorno-programsku osnovu i nacrt UPU-a, nisu ga prihvatili nositelj izrade ni općinski načelnik. Usprkos tome, tvrtka TISSO adriatica ponovno je zainteresirana za financiranje izrade Plana.
Cetina podsjeća da prethodni prijedlog UPU-a nije bio zreo za javnu raspravu
– Sad stvar opet kreće iako ne otpočetka jer postoji i ono što determinira izradu Plana: konačan izgled tog prostora nakon sanacije koje je polazište u planiranju, napominje. Osim oblikovanja završnih kosina, kamenolom treba i biološki sanirati ozelenjivanjem njegovih površina. Kamenolom se, dodaje Cetina, eksploatirao od 1998. ili 1999. do 2010., a bilo je razdoblja kad bi samo u jednoj godini bilo izvučeno više od milijun kubika.
– Tržište uvjetuje brzinu eksploatacije. Kamen se uglavnom izvozio u Italiju. Rok sanacije iznosi pet godina, i to od datuma dodjele koncesije za koju se tek očekuje odluka Vlade, napominje naš sugovornik. Tek nakon sanacije može se donijeti UPU.
Nema infrastrukture
– Za očekivati je da će se na donošenje UPU-a morati čekati još pet godina, ali će se moći obaviti pripremne radnje za dodjelu koncesije za luku, odnosno dozvole za turističku izgradnju. Pitanje je i kako će država raspolagati zemljištem: hoće li ga dati u koncesiju ili dati pravo građenja. Općina nije ovlaštena raspolagati ni zemljištem, ni pomorskim dobrom, veli Cetina.
Pristupna prometnica planirana je trasom postojeće lokalne ceste Rakalj – Štrnina – Sv. Mikula, koja je većim dijelom asfaltirana. Cetina, međutim, problematičnim smatra nedostatak bilo koje druge infrastrukture.
– Ovo je najveći zahvat među “planovima patuljcima”, ali problem je što osim pristupne ceste nema dovoljno infrastrukture i bit će problema u izgradnji. Nema ni vodovodne mreže, ni dovoljno struje, a treba riješiti i odvodnju otpadnih voda. Tu će infrastrukturu investirati onaj tko tu bude gradio, veli Cetina.
( Izvor: http://www.glasistre.hr )