PLAN RESTRUKTURIRANJA KOJI BI TREBAO SPASITI ULJANIK: Brodogradnja ostaje na Otoku, Arsenal postaje dio gradske jezgre, nema otpuštanja radnika
Brodogradilište ostaje na Otoku, a Arsenal postaje dio gradske jezgre kao komercijalni, turistički i rezidencijalni centar . Nema smanjenja broja zaposlenika u Uljanik Brodogradilištu, ostaje oko 3.000 radnika. Otvorit će se oko 1.000 novih radnih mjesta u turističko-ugostiteljskoj djelatnosti . Ukupni troškovi Programa restrukturiranja su 694 milijuna eura, od čega država i strateški partner plaćaju u omjeru 50:50, svatko po 347 milijuna . Uljanik Brodogradilište gradit će 3 složena broda godišnje s planiranim prihodom od preko 350 milijuna eura .Djelatnost Uljanik Brodogradilišta širi se na servisnu marinu, od koje se očekuje godišnji prihod od oko 6 milijuna eura .Ukupno, nakon transformacije, Uljanik Brodogradilište imat će oko 360 milijuna eura godišnjeg prihoda i EBITDA (dobit prije plaćanja kamate i poreza, deprecijacije i amortizacije) od oko 20 milijuna eura.
Glas Istre ekskluzivno je u posjedu sažetka dopunjenog Plana restrukturiranja za održivo poslovanje Uljanika kojeg su izrađivači pripremili za prezentaciju u Vladi i s kojim će se kasnije zajednički ići prema Bruxellesu. Taj Plan po svemu sudeći jedini je način na koji se Uljanik u ovom trenutku može spasiti. Između ostalog, Plan predviđa da dio prostora kojeg danas zauzima brodogradilište bude prenamijenjen za komercijalne, turističke i rezidencijalne sadržaje. Dobra vijest za radnike je da nije predviđeno smanjenje broja zaposlenih, a novi sadržaji trebali bi donijeti oko 1.000 novih radnih mjesta.
Iz sažetka je vidljivo je da bi Program restrukturiranja trebao biti ukupno težak 694 milijuna eura i da bi taj financijski kolač bio ravnopravno raspodijeljen na Republiku Hrvatsku i strateškog partnera, odnosno vlastiti doprinos samog Društva u odnosu 50:50, što znači da bi oba sudionika u proces restrukturiranja uložila po 347 milijuna eura. Time su izrađivači plana definitivno odustali od traženja da dio države u restrukturiranju bude onakav kakav je bio u restrukturiranju riječkog i splitskog brodogradilišta (60:40), te podizanjem iznosa vlastitog doprinosa otklonili jednu od ključnih primjedbi Europske komisije na prvu varijantu plana, a koja se odnosila na preveliki udio države u restrukturiranju.
Nove djelatnosti
Od 347 milijuna eura koje bi država uložila u Uljanik 181 milijun eura bio bi iskorišten za likvidnost za završetak ugovorenih brodova i vraćanje dugova, 150 milijuna bilo bi namijenjeno vraćanju kredita koje ima Uljanik Brodogradilište za postojeće brodove, dok bi 16 milijuna bilo utrošeno u nove djelatnosti. Za likvidnost za završetak ugovorenih brodova i vraćanje dugova zagrabilo bi se i u vlastiti doprinos, pa se tako za tu namjenu namjerava potrošiti 131 milijun eura iz financijskog dijela koja je obaveza samog Uljanika, 196 milijuna namijenjeno je razvoju, odnosno reorganizaciji i IT nadogradnji, a ostatak od 20 milijuna eura i iz ovog dijela bio bi utrošen u nove djelatnosti.
Održivost poslovanja osigurala bi se izgradnjom tri složena broda godišnje i dodatnim prihodima koji bi se generirali iz servisne marine koja bi bila izgrađena na području Arsenala. U Programu se podsjeća da je prije 2016. godine Uljanik u prosjeku isporučivao 4,5 brodova godišnje, te da kroz Program restrukturiranja Uljanik ima prostora za unapređenje organizacije procesa, zbog čega su predložene i određene mjere operativnog restrukturiranja kroz “Lean” pristup proizvodnom procesu. Lean proizvodnja je drugačiji pristup filozofiji kvalitete koji uključuje stalno poboljšanje procesa i maksimalnu orijentiranost prema zahtjevima kupaca. Mjere koje, prema mišljenju izrađivača Programa restrukturiranja, osiguravaju održivost su “Lean projektiranje” koje koristi mjere za smanjenje vremena potrebnog za projektiranje, dizanje kvalitete crteža i smanjenje troška plovila i “Lean proizvodnja” koja smanjuje gubitak vremena organizacijom proizvodnje uz pravovremenu dobavu materijala za sekcije. Uz to, Program predviđa i novi Novi CAD PLM sustav koji bi trebao osigurati puno višu kvalitetu crteža te praćenje promjena kako bi se smanjila čekanja u proizvodnji, te sustav za planiranje integriran s ERP sustavom koji bi trebao osigurati praćenje promjena u realnom vremenu i ranu identifikaciju rizika na kritičnom putu. Dakle, skraćeno, brži procesi i brža reakcija na moguće pogreške.
No za održivost poslovanja, napominju, potrebno je uspostaviti sustav pravovremenog rješavanja financijskog praćenja izgradnje brodova s obzirom da je upravo nefunkcioniranje tog sustava i nepravovremena reakcija na posljedice koje kašnjenje s izdavanjem jamstava za ugovorene brodove može izazvati, bila ona inicijalna grudva koja je pokrenula lavinu problema koji su ove godine zatrpali pulsko brodogradilište. Država mora uspostaviti sustav kroz koji će državnim novcem sistemski riješiti financiranje brodogradnje kako se takva situacija u brodogradilištima više ne bi ponovila.
Izvor: https://www.glasistre.hr