U Puli se uskoro otvara ŠUMSKI VRTIĆ
Ovaj će se vrtić razlikovati od klasičnog po tome što će naglasak biti na tome da djeca što više vremena provode na otvorenom, u prirodi, bez obzira na vremenske uvjete, pojašnjava idejna začetnica projekta Francesca Miličević, psihologinja i certificirana dadilja.
Izgrebana koljena, blatnjava odjeća, skakanje po lokvama, penjanje po stablima, hladni rumeni obrazi i nasmijana lica. To je vizija sretnog djetinjstva jedinstvenog šumskog vrtića koji bi početkom proljeća trebao zaživjeti u Puli. Njegova idejna začetnica je psihologinja i certificirana dadilja Francesca Miličević, i sama majka dvogodišnjeg djeteta. Upitana kako je došla na ideju otvaranja vrtića u kojem će djeca većinu vremena boraviti vani, veli da je ona nastala po uzoru na skandinavske zemlje te objedinjuje razne pedagoške sustave, permakulturu, ekologiju, duhovnost.
Drvena kućica
– Vrtić nastaje u suradnji udruge Heartface i obrta za obiteljsko čuvanje djece Šumska djeca, a u tijeku je i proces zakupa dijela šume na Velom Vrhu (iza pizzerije Tivoli) od Hrvatskih šuma, veli nam Milićević, pojašnjavajući da će se ovaj vrtić, koji će primati djecu od treće do šeste godine, razlikovati od klasičnog po tome što će naglasak biti na tome da ona što više vremena provode na otvorenom, u prirodi, bez obzira na vremenske uvjete.
Neće li djeci biti prehladno, odmah izražavamo bojazan, na što nas Miličević umiruje riječima da će u svojoj šumici djeca imati drvenu montažnu kućicu u kojoj će spavati, a za svaki slučaj (i sukladno našim zakonima) poslovni prostor na rubu šume.
– Mi smo blagoslovljeni klimom, evo kraj je prosinca, a vani je predivno sunce. Ovakvi su vrtići uobičajeni u zemljama u kojima su zimi debeli minusi tako da se hladnoće zapravo ne treba bojati. Dapače, znanstvena istraživanja dokazuju da su djeca koja su vani, na svježem zraku, zdravija od one koja su češće u zatvorenim prostorima, kaže začetnica ovog vrtića.
Učenje kroz igru
– Kiša i hladnoća uglavnom smetaju odraslima, a ne djeci. Naravno, u slučaju težih nevremena sklonit ćemo se u našu šumsku kućicu, pojašnjava Miličević. Razlika između klasičnih i šumskog vrtića bit će, pojašnjava, i u tome što se ovdje neće koristiti klasične metode podučavanja i neće postojati unaprijed određeni kurikulum, već će djeca većim djelom učiti kroz slobodnu igru u prirodi.
Vrtić će imati uobičajeno radno vrijeme, a s obzirom na to da će upisati tek 12 polaznika, nastojat će stvoriti obiteljsku atmosferu i u rad maksimalno uključiti roditelje, ali i lokalnu zajednicu. S mališanima će raditi dvoje odgojitelja.
– Naš cilj je pružiti djeci prirodno i nesputano djetinjstvo kao što smo nekada i mi sami odrastali. Bit će tu kuhanja i vrtlarenja, rada s alatom, izrade kućica za ptice, skupljanja drva za ogrjev te drugih aktivnosti kroz koje će djeca steći radne navike. Imat ćemo i ručak koji će se bazirati na organskoj hrani. Jednostavno rečeno, želimo djecu vratiti u prirodu jer im je tamo oduvijek i mjesto, zaključuje Miličević.
Izvor: https://www.glasistre.hr