Održivi razvoj turizma i trend pretjerane gradnje u fokusu 3. Koordinacije župana s načelnicama i načelnicima
U Spomen domu, u Pazinu, danas je održana 3. Koordinacija župana s načelnicama i načelnicima općina u Istarskoj županiji, a kojoj su prisustvovali i zamjenik župana Tulio Demetlika, zamjenica župana Jessica Acquavita, te pročelnik Kabineta župana Ivan Glušac.
Glavna tema Koordinacije odnosila se na pitanje komunalne i prometne infrastrukture i održivosti turizma u Istarskoj županiji, na što se uvodno osvrnuo župan Miletić. Iza nas je, kazao je župan, još jedna izuzetno kvalitetna i dobra turistička sezona, ali od 18. srpnja bili smo primorani uvesti redukciju upotrebe pitke vode 1. stupnja zbog nedostatnih količina padalina. Međutim, za razliku od 2012. godine kada su, također, bile uvedene restrikcije, ove godine bila je izuzeta poljoprivreda.
„Tema nije samo redukcija vode jer znamo da je na određenim područjima u našoj županiji i bez nje, pritisak vode nije bio dostatan i da se voda morala opskrbljivati iz cisterni. Iz našeg Upravnog odjela za graditeljstvo vidimo što nam predstoji, a to je veliki broj zahtjeva za izdavanje novih građevinskih dozvola, dakle izgradnja novih objekata. Taj trend porasta gradnje novih objekata ne prati samu infrastrukturu bilo da govorimo o vodoopskrbi ili opskrbi električnom energijom, čemu smo imali prilike svjedočiti već 2019. godine kada je mreža jedva izdržala. Kroz pet godina, ako nam se dogodi novih dvjestotinjak tisuća ležajeva, a sad smo već na njih oko 420 tisuća, dovest ćemo se u situaciju da nećemo moći opslužiti kako naše građane, tako i goste“, naglasio je župan dodajući da je s tim povezano i pitanje cestovne infrastrukture, ali i gospodarenja otpadom.
Upravo zato, župan je temu održivog razvoja turizma stavio na stol kako bi se o njoj razgovaralo, istaknuvši da nije u svim dijelovima Istre podjednaka situacija. Pozvao je prisutne čelnike općina da razmisle i da na svojim vijećima rasprave, primjerice kroz reviziju općinskih Prostornih planova, kako pristupiti navedenoj problematici.
„S time povezana je i budućnost turizma jer ukoliko se preizgradimo i doživimo taj tzv. „overturizam“, tada ni ovo što postoji neće više biti toliko atraktivno. Na razini turističkog sektora radi se na Strategiji održivosti turizma, u smislu definiranja koje oblike turizma želimo i u kojem smjeru vidimo daljnji razvoj te grane, ali potrebna nam je suradnja svih gradova i općina kako bi zastavili ove negativne trendove i očuvali identitet Istre. Ovim pristupom i pritiskom na novu izgradnju mi ćemo se jednostavno zagušiti “, rekao je župan.
Sa županom su se složili svi prisutni, ponovivši da je problematika izraženija na obali, ali je ima i u unutrašnjosti, dok neki smatraju da bi trebalo mijenjati i uvjete same gradnje. Istaknuto je i da se na nekim dijelovima novi zahtjevi za izdavanjem građevinskih dozvola u većini slučajeva odnose na investicije, odnosno kuće za odmor, a u puno manjem omjeru na obiteljske kuće za mlade obitelji. Nadalje, postavljano je pitanje koje su granice, odnosno kada će se reći dosta tom negativnom trendu, koji je dugoročno štetan po lokalno stanovništvo. Dodatna problematika predstavlja prenamjena stambenih objekata u apartmane jer je vidljivo da broj ležajeva raste najviše u privatnom smještaju, a ne u onom hotelskom ili u kampovima.
Sa svime navedenim povezan je i problem bespravne gradnje čije razmjere, prema riječima župana, Vlada RH nažalost ne prepoznaje, unatoč tome što se na to stalno upozorava. I prema riječima zamjenika župana Demetlike, razvoj treba početi gledati u nekom drugome smjeru jer „svi ovisimo o vodi, čistom zraku i hrani“.
Uslijedila je prezentacija „Izrada Plana razvoja poslovnih zona u Istarskoj županiji“ pročelnika Upravnog odjela za gospodarstvo Duška Kišberija, a čiji je cilj osigurati odgovarajuću strategijsku i plansku podlogu za daljnji razvoj poslovnih zona u Istarskoj županiji za razdoblje do 2030. godini. Također, bilo je govora o izmjenama i dopunama Prostornog plana Istarske županije, regulaciji motorcross i enduro vožnjama, te prelasku migranata.