DRUGO IZDANJE ČITATELJSKOG KRUŽOKA GIARDINI 2: RASPRAVA O IDENTITETU, DRUŠTVENIM NORMAMA I GRANICAMA PRIPADANJA
Foto: Klub Giardini 2
Emir Imamović Pirke: Suočavanje s prošlošću počinje prihvaćanjem sadašnjosti onakvom kakva jest
U veseloj i opuštenoj atmosferi pulskog Kluba-knjižare Giardini 2 sinoć je brojna i raznolika publika pljeskom ispratila pisca, novinara i urednika Emira Imamovića Pirketa, gosta drugog ovogodišnjeg izdanja Kluba u klubu – čitateljskog kružoka Giardini 2. U središtu susreta bio je Bečki roman Dragana Velikića, koji je poslužio kao polazište za dinamičnu i sadržajnu raspravu o identitetu, društvenim normama i granicama pripadanja. Videopozivom se uključio i Vid Velikić, sin autora Dragana Velikića, čija je životna priča poslužila kao inspiracija za roman.
Kroz lik doktora Pavla Marića – „Trovača iz Hirschendorfa“, psihijatra kojeg se optužuje za pokušaj trovanja kolega i smješta u zatvor prije no što mu je utvrđena krivnja, sudionici su tematizirali mehanizme društvenog isključivanja, granice između „nas“ i „njih“, kao i načine na koje većinska kultura oblikuje i često nasilno nameće obrasce prihvaćenog ponašanja.
„U ovoj kafkijanskoj priči o ocu i sinu, sin je žrtva potpuno bizarnog sudskog procesa, odnosno krivične istrage koja neće dokazati ništa. Jer je od početka, kao u lošem krimiću, postavljena na traču, bez dokaza i na onom najstrašnijem – da je kriv ne zato zato što je možda nešto napravio, nego zato što je stranac.“, naglasio je Emir Imamović Pirke.
Poseban naglasak stavljen je na odnos oca i sina u romanu, koji otvara pitanja generacijskih i ideoloških razlika, ali i osobne odgovornosti. U interpretaciji sudionika, otac istodobno preuzima i izbjegava ulogu žrtve, suočavajući se s vlastitim propustima, uključujući i neprihvaćanje sinova identiteta. Rasprava je obuhvatila i temu homofobije, pri čemu je naglašeno kako razlike između „uređenih“ zapadnih i „balkanskih“ društava nisu uvijek tako izražene kako se često pretpostavlja. Sudionici su se osvrnuli i na širi društveni kontekst romana – od vjerovanja u superiornost Zapada i sudara s tim uvjerenjem, do pitanja rasizma i drugotnosti. Jedna od sudionica istaknula je kako ključna tragedija lika ne proizlazi samo iz njegove seksualnosti, već i iz njegove pozicije „Drugog“, odnosno južnoslavenskog identiteta u austrijskom društvu.
Razgovor je dotaknuo i motive malograđanštine u velikim urbanim sredinama, kao i sposobnost društava da oblikuju vlastiti imidž, često prikrivajući dublje društvene proturječnosti. Usporedbe s lokalnim kontekstom dodatno su produbile diskusiju: jedan od sudionika podijelio je osobno iskustvo života u Puli, istaknuvši kako se početni osjećaj prihvaćenosti s vremenom mijenjao, što je otvorilo pitanje trajnosti i uvjetovanosti društvene uključenosti.
Program Kluba-knjižare Giardini 2 nastavlja se u petak, 17. travnja u 18:30 sati kada će multimedijalna izložba Ljudi protesta: zvuk i slika građanskih prosvjeda u Srbiji (2020-2025) popraćena razgovorom s autorima Reljom Pekićem Carićem i Nikolom Radekom, otvoriti novu seriju programa u Klubu-knjižari Giardini 2 pod nazivom Novokomponovani: generacija 90-ih u novom mileniju.
(PS)