{"id":16380,"date":"2019-01-18T18:01:21","date_gmt":"2019-01-18T17:01:21","guid":{"rendered":"http:\/\/pulskasvakodnevnica.com\/?p=16380"},"modified":"2019-01-18T18:02:53","modified_gmt":"2019-01-18T17:02:53","slug":"ljetopis-70-godina-ink-22-01-2019-u-20-sati","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/pulskasvakodnevnica.com\/index.php\/2019\/01\/18\/ljetopis-70-godina-ink-22-01-2019-u-20-sati\/","title":{"rendered":"LJETOPIS – 70 GODINA INK, 22 01. 2019. U 20 SATI"},"content":{"rendered":"\n
Sve\u010danost povodom 70. godi\u0161njice INK 22.01.2019. u 20 sati.<\/p>\n\n\n\n
Prelistavaju\u0107i slu\u017ebene dokumente, dopise, izvje\u0161taje, kataloge i ostale pisane materijale iz arhive Istarskoga narodnoga kazali\u0161ta, \u010ditaju\u0107i novinske \u010dlanke, intervjue, kritike i reporta\u017ee iz Glasa Istre<\/em>, konzultiraju\u0107i razne izvore (knjige, \u010dasopise, bro\u0161ure\u2026) te naro\u010dito razgovaraju\u0107i s jo\u0161 \u017eivim svjedocima (i njihovom djecom) koji su tada, nakon pripojenja Istre matici Hrvatskoj u Jugoslaviji, radili u tek otvorenom pulskom kazali\u0161tu, mogao bih, slu\u0161aju\u0107i i \u010ditaju\u0107i ushi\u0107ene dojmove i sje\u0107anja, u njihovo ime slobodno zaklju\u010diti: “Toliko smo bili sretni te, ne tako daleke, 1949. godine kad smo s predstavom Dundo Maroje<\/em> otvorili na\u0161e Narodno kazali\u0161te u Puli. Bilo nam je bitno da se hrvatska rije\u010d napokon u slobodi progovori s pozornice.” Narodno kazali\u0161te u Puli <\/strong>osnovano je rje\u0161enjem Narodnog odbora grada Pule 19. o\u017eujka 1948., a prvu premijeru, to\u010dnije svoju prvu produkciju uop\u0107e (otkada postoji kazali\u0161na zgrada na ovome mjestu), Dr\u017ei\u0107eva Dunda Maroja<\/em>, Narodno kazali\u0161te u Puli svojim je snagama i svojim ansamblom, odigralo 22. sije\u010dnja 1949. godine.<\/p>\n\n\n\n
Ideologija nove dr\u017eave bila je dobro skrivena u sadr\u017eaju koji se predstavljao, \u0161to je bio glavni razlog otvaranja kazali\u0161ta. Nije bilo bitno odakle su ljudi, bilo je va\u017eno da se radi i da se gradi. Bratstvo i jedinstvo. Nije pro\u0161lo dugo vremena da se shvati kako kazali\u0161te nije ba\u0161 jeftin na\u010din promid\u017ebe. Tada kre\u0107u neda\u0107e i problemi. Odobravaju se sve manji iznosi za financiranje osoblja i programa, stara je zgrada u derutnom stanju, nekvalificirani administrativni i tehni\u010dki odjel, lo\u0161i umjetni\u010dki dosezi…<\/p>\n\n\n\n
Svakakvi su se komentari mogli \u010duti i pro\u010ditati u dnevnim novinama: od da se preveliki novci slijevaju u kazali\u0161te, da bi kazali\u0161te trebalo prenamijeniti u ne\u0161to drugo, da glumci ne zavrje\u0111uju svoju pla\u0107u, iako \u017eivotare. U pojedinim sezonama glumci su imali i po 13 premijera godi\u0161nje (ponekih sezona i tri premijere u jednom mjesecu) s prosjekom 325 gledatelja po predstavi, dakle, imali su i po tri probe u jednom danu za mizernu pla\u0107u od 950 dinara.<\/p>\n\n\n\n
Po\u010detkom 60-ih godina po\u010dinju sve izrazitija negodovanja, uzdr\u017eavanje kazali\u0161ta od strane Op\u0107ine je preskupo, neekonomi\u010dno, da bi se koncem tih istih 60-ih do\u0161lo do jasnog zaklju\u010dka: kazali\u0161te mora u likvidaciju. <\/p>\n\n\n\n
Nakon 23 sezone s postavljenih 213 premijera (199 kazali\u0161nih i 14 operetnih naslova) 125 autora (66 stranih i 59 doma\u0107ih) i odigranih 2.050 predstava, zbog velike dotrajalosti kazali\u0161ne zgrade gradske su vlasti 1970. najprije zgradu zatvorile, a 29. travnja 1971. donose rje\u0161enje o prestanku rada Istarskoga narodnog kazali\u0161ta kao ustanove, raspu\u0161ten je gluma\u010dki ansambl, a dio tehni\u010dkog i administrativnog osoblja nastavio je djelovati u Istarskoj sceni, ustanovi zadu\u017eenoj za organizaciju kulturnih manifestacija u Puli i Istri.<\/p>\n\n\n\n
Devetnaest je godina moralo pro\u0107i da bi Pula osjetila potrebu za kazali\u0161tem, obnovljeno kazali\u0161te ponovno je otvoreno 5. svibnja 1989. Ni tada nije teklo sve idealno, spoticalo se i lutalo, dok se 1996. nije uhvatio pravac k ba\u0161 onakvoj instituciji kakvu su predlagali 60-ih godina – Kazali\u0161noj ku\u0107i Pula.<\/p>\n\n\n\n
Od onda do danas puno se toga kvalitetnog i zna\u010dajnog dogodilo u Istarskom narodnom kazali\u0161tu, pogotovo od 2004. kad smo postali Gradsko kazali\u0161te Pula. Stali smo u red s onim kazali\u0161tima koji imaju dugu tradiciju u profesionalnom radu, a mi smo ponovno (s nekim novim datumom i samim time novim po\u010detkom) krenuli stvarati svoju.<\/p>\n\n\n\n
Mnogi su nas veliki i hrabri ljudi zadu\u017eili da odr\u017eimo kazali\u0161te na \u017eivotu i prije te prijelomne 1949. Spomenimo samo neke koji su mi u radu na ovoj sve\u010danosti bili zna\u010dajni, onako kako je umjetniku to najva\u017enije \u2013 suosje\u0107ajno.<\/p>\n\n\n\n
Pietro Ciscutti podario nam je dvije kazali\u0161ne zgrade. Jedna je napu\u0161tena i prazna (prepuna nedokumentiranih uspomena) izme\u0111u dana\u0161njega Danteova trga i Ulice Sergijevaca uz crkvu Gospe od Milosr\u0111a, a druga je ova kojom se di\u010dimo i u kojoj stvaramo i danas. Kazali\u0161na dru\u017eina Otokar Ker\u0161ovani riskiraju\u0107i \u017eivote u Narodnoj oslobodila\u010dkoj borbi zabavljala je narod diljem Istre, kako bi im rat u\u010dinila lak\u0161im, pjevaju\u0107i i recitiraju\u0107i domoljubne pjesme, glume\u0107i viceve Jurine i Franine. <\/p>\n\n\n\n
Imamo jako dobre temelje, jako dobru materiju i jo\u0161 bolje graditelje.<\/p>\n\n\n\n
To je oporuka koju smo naslijedili i moramo je po\u0161tovati.<\/p>\n\n\n\n
Luka Mihovilovi\u0107, redatelj<\/p>\n\n\n\n<\/figure>\n\n\n\n
![\"\"](\"http:\/\/pulskasvakodnevnica.com\/wp-content\/uploads\/2019\/01\/unnamed.jpg\")
<\/figure>\n\n\n\n