Velika prilika rije\u010dke luke? Otvaranje \u017eeljezni\u010dke veze prema Ma\u0111arskoj preko pruge Rijeka – \u0160apjane – Pivka? Na oba ova pitanja posljednjih dana uslijedilo je mno\u0161tvo izrazito optimisti\u010dnih odgovora u hrvatskoj javnosti, nakon \u0161to je na sjednici Odbora za promet i turizam Europskog parlamenta prihva\u0107en amandman hrvatskog eurozastupnika Joze Rado\u0161a da rije\u010dka luka postane dio europskog prometnog koridora Jadran – Baltik. Iako je to tek prvi korak, jer istu odluku tek treba usvojiti i Europski parlament, a zatim i Europska komisija, objektivno je utemeljen optimizam da \u0107e koridor Jadran – Baltik doista sti\u0107i do Rijeke. Time bi trebala biti ispravljena nepravda, to\u010dnije propust hrvatskih pregovara\u010da u postupku utvr\u0111ivanja europskih prometnih koridora, jer su za razliku od Rijeke, ostale sjevernojadranske luke i dosad bile dio koridora Jadran – Baltik.<\/p>\n
I to je doista va\u017eno za najve\u0107u hrvatsku luku, pogotovo kad se uzme u obzir da je poljska prometno-logisti\u010dka tvrtka OT Logistics pro\u0161le godine postala jedan od ve\u0107ih dioni\u010dara tvrtke Luka Rijeka, a time je postala i potencijalno va\u017ean strate\u0161ki partner za razvoj rije\u010dkog prometnog pravca. OT Logistics ima terminale u nizu luka u Poljskoj, na sjeveru Njema\u010dke i prirodno je da je zainteresirana za pove\u0107anje kvalitete intermodalnog logisti\u010dkog lanca na potezu od Baltika prema Rijeci. Logi\u010dno je pretpostaviti kako \u0107e sada biti ostvareni uvjeti i za kvalitetnije povla\u010denje europskih sredstava za infrastrukturne razvojne projekte. Na\u017ealost, optimizam je daleko manji ako se govori o ostvarenju jednog vrlo va\u017enog cilja za postizanje ve\u0107e konkurentnosti rije\u010dke luke, a to je modernizacija \u017eeljezni\u010dke pruge Rijeka – \u0160apjane – Pivka. Ona predstavlja usko grlo za rije\u010dku luku zbog razli\u010ditih dopu\u0161tenih optere\u0107enja; onog od 22,5 tona po osovini na dionici od Rijeke do \u0160apjana, odnosno od 20 tona po osovini od \u0160apjana do Pivke.\u00a0 Pruga naprosto nije funkcionalna na razini potrebnoj da Rijeka mo\u017ee biti konkurentna na ovom pravcu i tu se ni\u0161ta zna\u010dajno ne mo\u017ee promijeniti ukoliko Slovenija ne pripremi adekvatan projekt, zatra\u017ei i dobije sufinanciranje iz europskih fondova te krene raditi, te o\u010dekivati da zanemare\u00a0 interes luke u Kopru.<\/p>\n
Prioritet Kopar \u2013 Diva\u010da<\/strong><\/p>\n Pitanje modernizacije pruge Rijeka – Pivka za na\u0161 list prokomentirao je ugledni slovenski ekonomist i profesor na\u00a0 Ekonomskom fakultetu u Ljubljani, Bogomir Kova\u010d.<\/p>\n – Treba prije svega znati da je Slovenija u zaka\u0161njenju otprilike 25 godina kad je rije\u010d o obnovi \u017eeljezni\u010dkih pruga. Najva\u017eniji projekt trenutno je pruga Kopar – Diva\u010da, koji Slovenija ve\u0107 godinama ne mo\u017ee politi\u010dki i ekonomski zaokru\u017eiti i realizirati, Slovenija za to nema snage ni financijskih mogu\u0107nosti. Projekcija te investicije i cijeli koridor Kopar – Diva\u010da nije niti s prometne, niti s tehni\u010dke to\u010dke gledi\u0161ta optimalan. Nasjeli smo na zamku talijanskih i austrijskih interesa i povukli\u00a0 prugu na najte\u017ei i najskuplji dio, jer smo htjeli prugu pribli\u017eiti Italiji. Rezultat je najskuplja mogu\u0107a trasa, iako su i tu kalkulacije razli\u010dite. No, za ne\u0161to vi\u0161e od dvadesetak kilometara pruge Kopar – Diva\u010da\u00a0 govorimo o cijeni od 1,3 do 1,6 milijardi eura, \u0161to je izvan svih okvira, apsolutno je preskupo i Slovenija to javnim sredstvima ne mo\u017ee ili ne \u017eeli graditi,\u00a0 a privatnih sredstava nema osim ako se ne ra\u010duna na privatizaciju Luke Kopar, koja opet predstavlja veliki politi\u010dki problem. Valja re\u0107i i kako je Italija pametno \u0161titila svoje interese i sve napravila da dobije na vremenu, jer su imali strategiju suradnje s Nijemcima i Deutsche bank oko razvoja prometnog koridora preko Italije i Austrije prema Njema\u010dkoj. Mi smo tu kao regija pomalo izvisili, lije\u010dimo svoje rane i svoje nesposobnosti, nemamo jasnu suradnju i zajedni\u010dku strategiju i bez obzira na sve mogu\u0107e pri\u010de, ne vidim mogu\u0107nosti za neke brze obrate u tom smislu – isti\u010de Kova\u010d, koji se zatim osvrnuo i na status projekta pruge Rijeka – \u0160apjane – Pivka stavljaju\u0107i ga pritom i u kontekst hrvatsko-slovenskih odnosa.<\/p>\n – Neki jednostavniji prometni problemi ve\u0107 dugo stoje nerije\u0161eni, primjerice pitanje autoceste Maribor – Krapina koju je daleko lak\u0161e rije\u0161iti, ali se to nije dogodilo. Isto se odnosi i na nedostaju\u0107u dionicu autoceste od Rupe do Postojne, koja bi povezala Rijeku, Kopar i Trst, ali se ni\u0161ta ni tu ne doga\u0111a ve\u0107 dvadesetak godina. Sve su to nerije\u0161ena pitanja, a isto se odnosi i na prugu Rijeka – \u0160apjane – Pivka, koja nije prioritet, pogotovo ne u odnosu na prioritetne napore da se izgradi skupa dionica Kopar – Diva\u010da. Ta pruga, bez obzira na mogu\u0107e strate\u0161ke interese luke, Ljubljane i \u017eeljeznice, nije na slovenskom politi\u010dkom koridoru, pa u tom pravcu nije mogu\u0107e ra\u010dunati na bilo koju akciju iz Slovenije i mislim da se pruga Rijeka – Pivka ne\u0107e modernizirati jo\u0161 barem 20 godina. Slovenija je u zadnjih 20 godina malo toga uspjela napraviti po pitanju obnove pruga i to je veliki slovenski problem. Naravno da je razvoj sjevernojadranskih luka bitno vezan na transportne koridore, ali je u ovom trenutku tu u najve\u0107oj prednosti Trst, tek onda dolazi Kopar – zaklju\u010duje Kova\u010d.<\/p>\n Pogled iz Slovenije nudi bitno druga\u010dije zaklju\u010dke od vala optimizma s kojim je u Hrvatskoj do\u010dekana prva u nizu o\u010dekivanih odluka o ucrtavanju Rijeke na koridor Baltik – Jadran. Hrvatski europarlamentarac Jozo Rado\u0161 nedavno je naglasio kako je ovo pitanje ipak u nadle\u017enosti hrvatske Vlade, pogotovo nakon \u0161to se dovr\u0161i postupak uvr\u0161tenja Rijeke na novi prometni koridor. Ta je konstatacija apsolutno to\u010dna, ali je problem \u0161to se pruga Rijeka – Pivka ne mo\u017ee promatrati izvan konteksta sveukupnih slovensko-hrvatskih odnosa.<\/p>\n ( Izvor: www.glasistre.hr )<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Velika prilika rije\u010dke luke? Otvaranje \u017eeljezni\u010dke veze prema Ma\u0111arskoj preko pruge Rijeka – \u0160apjane – Pivka? Na oba ova pitanja<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":2068,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"yoast_head":"\n