Na lokalitetu budu\u0107eg arheolo\u0161kog parka bazilike Sv. Marije Formoze u Flaciusovoj ulici ju\u010der su predstavljeni arheolo\u0161ki i konzervatorsko-zidarski zahvati kao rezultat ovogodi\u0161njih aktivnosti. Javnosti je pokazan rekonstruirani zid s obnovljenim bo\u010dnim ulazom u nekada\u0161nji kompleks bazilike s paleobizantskim lukom, potom mozaici iz 6. stolje\u0107a, a najavljeno i skora\u0161nje podizanje zida 40 centimetara iznad trave kojim \u0107e se ozna\u010diti nekada\u0161nji ju\u017eni zid bazilike (prema Uljaniku).<\/p>\n
Prezentaciju su odr\u017eali ravnatelj Arheolo\u0161kog muzeja Istre Darko Kom\u0161o i voditelj Srednjovjekovne zbirke vi\u0161i kustos \u017deljko Uj\u010di\u0107.<\/p>\n
– Ovo su preliminarni rezultati arheolo\u0161kih i konzervatorskih istra\u017eivanja koji jo\u0161 uvijek nisu gotovi, jer od stotinu dana koliko su planirani radovi, mi smo sada na jednoj tre\u0107ini. Ono \u0161to je poznato je da je kompleks bazilike Marije Formoze jedno od najva\u017enijih arhitektonskih i sakralnih objekata iz 6. stolje\u0107a koji je dao izgraditi Maksimijan, biskup iz Ravenne, te njime pokazati centar mo\u0107i Ravenne, ali i zahvaliti gradu Puli iz kojeg je potekao. Bazilika je zapravo ekvivalent Eufrazijevoj bazilici u Pore\u010du, i vremenski i po ukrasima, samo \u0161to je ova imala puno turbolentniju sudbinu. Ovdje su se odr\u017eavale i sjednice gradskog vije\u0107a, ali je bila je i spaljena i uni\u0161tena u 16. stolje\u0107u, naveo je ravnatelj Kom\u0161o.<\/p>\n
Ustvrdio je da je to vi\u0161egodi\u0161nji projekt stvaranja arheolo\u0161kog parka koji traje, s prekidima, desetak godina, a trajat \u0107e, po procjeni, jo\u0161 dvije do tri.<\/p>\n
– Projekt svakako ide svom kraju, a u idu\u0107ih par godina ta \u0107e se pri\u010da i zaklju\u010diti, a Pula \u0107e imati novi arheolo\u0161ki park na \u010dast Puljanima i s mogu\u0107no\u0161\u0107u prezentacije turistima. Rije\u010d je o prezentaciji najzna\u010dajnijih ostataka arhitekture, otvorit \u0107emo kapelu za posjet, prikazati prona\u0111ene mozaike – a dosad je jedan od najpoznatijih vrlo mali, ali izuzetno vrijedan mozaik “Traditio legis” – ali i razne \u0161tukature i freske iz 14. stolje\u0107a. Sve \u0107e se to nekako nazna\u010diti, rekao je Kom\u0161o i dodao da \u0107e se istra\u017eivanje zavr\u0161iti idu\u0107e godine, a potom se kre\u0107e s ure\u0111enjem parka, interijera i eksterijera.<\/p>\n
Ove godine bud\u017eet je 400-tinjak tisu\u0107a kuna, dosad je potro\u0161eno par milijuna, a u ovaj lokalitet ula\u017ee AMI iz vlastitih sredstava, Ministarstvo kulture, Istarska \u017eupanija i Grad Pula. Radove izvodi \u017eminjska tvrtka Kapitel.<\/p>\n
O samoj velebnosti nekada\u0161njeg kompleksa govorio je voditelj Srednjovjekovne zbirke vi\u0161i kustos \u017deljko Uj\u010di\u0107 koji je istaknuo da je danas od cijele bazilike ostala tek kapelica, da je bazilika imala 20 sa 32 metra, a cijeli kompleks zauzimao je povr\u0161inu 34 sa 48 metara, dok je ravnatelj Kom\u0161o dodao i da je bila visoka izme\u0111u 10 i 12 metara.<\/p>\n
– Cilj je u arheolo\u0161kom parku ocrtati cijelu baziliku i prikazati kakvo je to ogromno zdanje bilo. Sada ocrtavamo ju\u017ene granice i ju\u017eni brod bazilike do kapelice, dok na sjevernoj strani otkrivamo i rekonstruiramo o\u010duvani zid. Naime, obli\u017enja Opatijska ulica nazvana je tako zato \u0161to je tu nekada bila benediktinska opatija. Otvaranjem prostora oko tog sjevernog zida nai\u0161li smo na prolaz s lukom gljivastog oblika, takozvani paleobizantski luk, koji smo rekonstruirali. To je zapravo bio lateralni, odnosno bo\u010dni ulaz u baziliku te u nastavku takozvane lezene. Kada se pogleda i Eufrazijeva bazilika, to je tipi\u010dno kasnoanti\u010dko poja\u010danje kod takvih crkvi. Godinama smo znali za postojanje tog zida, ali pitanje je sada kako ga prezentirati. S jedne smo strane zid fugirali jer vjerojatno niti u originalu nije bio vidljiv ve\u0107 o\u017ebukan mozaikom, ali smo ga zato s druge strane pustili neo\u017ebukanog. Sve lezene, kao \u0161to je vidljivo i na kapelici, zavr\u0161avale su lukom \u0161to daje posebnu estetsku komponentu i nisu samo stati\u010dko poja\u010danje, ve\u0107 i dekorativni element na fasadi, pojasnio je Uj\u010di\u0107 te dodao da se upravo na njima vidi sva veli\u010danstvenost bazilike.<\/p>\n
Spomenuo je da je Sveta Marija Formoza bila tako nazvana jer je bila velebno ukra\u0161ena zidnim i podnim mozaicima, \u0161tukaturama i mramorom, da bi u srednjem vijeku propala i tada je nazvana “Santa Maria del Cane”, odnosno Canetto po trstici koja je okolo rasla, a s vremenom su i dekoracije uni\u0161tene.<\/p>\n
– Me\u0111utim, kao \u0161to to obi\u010dno biva kod istra\u017eivanja, kada smo “zagrebali” 20 do 30 centimetara ispod trave prona\u0161li smo sa\u010duvane ostatke podnog mozaika i to na dijelu ju\u017enog broda bazilike te po unutarnjoj liniji izme\u0111u nekada\u0161njih stupova. Rije\u010d je o ulomcima mozaika iz 6. stolje\u0107a. Iako su ovaj dio istra\u017eivali austrijski, a potom i talijanski arheolozi, o ovim mozaicima nemamo nikakvih pisanih tragova iako su mozaici identi\u010dni onima koje su oni pronalazili na ovom lokalitetu. Mozaici imaju vegetabilne motive, ko\u0161ara s vo\u0107em i barske ptice sa svake strane, polikromni su, sa sedam vrsta boja, a to zna\u010di da je rije\u010d o istoj radionici kao i mozaici prona\u0111eni u srednjem i sjevernom brodu, rekao je Uj\u010di\u0107.<\/p>\n
Mozaici \u0107e, ka\u017ee ravnatelj Kom\u0161o, u dogovoru s laboratorijem AMI-ja dobiti prvu za\u0161titu da se ne raspadnu, a potom \u0107e se \u010dekati prolje\u0107e pa \u0107e ih poku\u0161ati dignuti. \u017delja je da se na neki na\u010din prezentiraju, pa \u010dak i u vidu replike koje bi bile vra\u0107ene na iste pozicije gdje su i na\u0111eni da se dobije ideja kako su izvorno izgledali.<\/p>\n