Nakon deset godina intenzivnog rada dovr\u0161en je projekt arheolo\u0161kih istra\u017eivanja i konzervatorsko-restauratorskih zahvata na sa\u010duvanim gra\u0111evinskim ostacima utvrde Possert, Shabez ili, kako mje\u0161tani zovu Posrt, u Op\u0107ini Cerovlje. Utvrda je smje\u0161tena nedaleko Belaja, a ovo je ujedno i prva cjelovito sanirana i prezentirana srednjovjekovna utvrda u Istri te ujedno i prvi cjelovito istra\u017eeni arheolo\u0161ki lokalitet tog tipa na istarskom podru\u010dju. Time su ostvareni temeljni uvjeti za kulturno-turisti\u010dku ponudu tog turisti\u010dki relativno slabo razvijenog dijela istarskog poluotoka, koji je izrazito bogat spomeni\u010dkom ba\u0161tinom, \u010dija se obnova nastavlja projektom istra\u017eivanja i sanacije obli\u017enje utvrde u Pazu, rekao je ovom prigodom Emil Daus, na\u010delnik op\u0107ine Cerovlje.<\/p>\n
Projekt je pokrenut 2007. godine na inicijativu Hrvatskog restauratorskog zavoda, zapravo arheologa Josipa Vi\u0161nji\u0107a, zbog iznimno lo\u0161eg stanja utvrde, ali i nedovoljne arheolo\u0161ke istra\u017eenosti lokaliteta koji pripada razdoblju razvijenog srednjeg vijeka u Istri. Zbog svega toga mu je ovom prigodom Daus od srca zahvalio.<\/p>\n
Prema rezultatima provedenih arheolo\u0161kih istra\u017eivanja, utvrda je najvjerojatnije sagra\u0111ena sredinom 14. stolje\u0107a, od kada datiraju i najstariji povijesni podaci o posjedu. Od toga vremena posjed je pripadao vlasnicima utvrde Ko\u017eljak, podsjetio je Vi\u0161nji\u0107. Tada je podignut i prvi, manji objekt na zapadnoj strani lokaliteta, vjerojatno gospodarske namjene povezane s funkcioniranjem posjeda, koji je naknadno inkorporiran u kompleks utvrde. Utvr\u0111eni stambeno-gospodarski sklop \u010dije ostatke i danas prepoznajemo na terenu, sastojao se od stambene zgrade, palasa, povezane s kvadratnom kulom i dvori\u0161tem, podignut je sredinom 15. stolje\u0107a. Kompleks je najvjerojatnije o\u0161te\u0107en i napu\u0161ten po\u010detkom 17. stolje\u0107a u vrijeme tzv. Usko\u010dkog rata, nakon \u010dega obitelj Barbo podi\u017ee obli\u017enji barokni dvorac Belaj. Zbog iznimno lo\u0161eg stanja u kojemu su se nalazili arhitektonski ostaci utvrde, Hrvatski restauratorski zavod po\u010deo je 2007. godine projekt gra\u0111evinske i konstruktivne sanacije te arheolo\u0161kih istra\u017eivanja i restauriranja pokretnih arheolo\u0161kih nalaza.<\/p>\n
\u00a0\u017dupan Valter Flego naglasio je kako je osnovni cilj, da se sa\u010duva ovaj ka\u0161tel uspio, stoga je zahvalio svima koji su pomogli na tom putu. Me\u0111utim u Istri ima vi\u0161e sli\u010dnih utvrda, a na nama, je ka\u017ee Flego, zada\u0107a obnoviti ih i revitalizirati tako da uz ostale motive i na\u0161a kulturna ba\u0161tina postane motiv dolaska turista.<\/p>\n
– Zato o\u010dekujemo objavljivanje natje\u010daja kojima \u017eelimo umre\u017eiti istarske ka\u0161tele. Zato se veselim budu\u0107nosti kad \u0107emo vidjeti da smo uspjeli pripremiti i implementirati projekte vezane uz istarske ka\u0161tele i da smo jednu zajedni\u010dku pri\u010du na\u0161e povijesti uspjeli plasirati u budu\u0107nost, rekao je Flego.<\/p>\n
Tajana Ple\u0161e v.d. ravnateljice Hrvatskog restauratorskog zavoda prisjetila se prvog susreta s ovom utvrdom koja je na prvi pogled na nju stvorila jak dojam. Stoga joj je jako drago da je Vi\u0161nji\u0107 uspio u svom naumu i ostvario obe\u0107anje da \u0107e ustrajati na ovom projektu. Drago joj je \u0161to je uspio jer da se to provede bilo je potrebno mnogo rada, truda i zalaganja.<\/p>\n
– Danas svi mo\u017eemo u\u017eivati u ovoj utvrdi na kojoj je Josip ostvario sjajnu suradnju s lokalnom samoupravom i konzervatorima, rekla je Pla\u0161e za\u017eeljev\u0161i da Posrt nastavi \u017eivjeti, a to mo\u017ee samo ako budu dolazili posjetitelji, stoga se nada kako je ovo tek po\u010detak jedne doista lijepe pri\u010de, ponosna \u0161to je uspje\u0161no okon\u010dano jedno ovako lijepo djelo.<\/p>\n