Visina poreza na nekretnine kojeg \u0107e gra\u0111ani od 1. sije\u010dnja 2018. godine pla\u0107ati umjesto komunalne naknade ovisit \u0107e, uz kvadraturu, zonu i namjenu, o jo\u0161 dva kriterija \u2013 starosti i stanju nekretnine. Stanje nekretnine\u00a0 ima \u0107e tri razli\u010dita koeficijenta, za nekretninu koja je o\u0161te\u0107ena ili je u stanju izvedbe (roh bau), pa nije u funkciji, nekretninu koja je u funkciji ili nekretninu koja ima dodatni sadr\u017eaj, poput bazena, saune, igrali\u0161ta…<\/p>\n
Ona s dodatnim sadr\u017eajem\u00a0 zna\u010dit \u0107e i ve\u0107i porez na nekretnine. Sli\u010dno je i s koeficijentom koji \u0107e se formirati na osnovu dobi nekretnina pa \u0107e one biti podijeljene u pet razli\u010ditih razdoblja, do 1940. godine, od 1941. do 1970. godine, 1971. do 1987. godine, od 1988. do 2005. godine, te\u00a0 nekretnine izgra\u0111ene nakon 2006. godine.<\/p>\n
Brojne izmjene<\/strong><\/p>\n Predla\u017ee se to Zakonom o lokalnim porezima, u kojem je dr\u017eava odredila da koeficijent za najstariju skupinu bude 0,8, a za nekretnine izgra\u0111ene nakon 2006. godine 1,2. Kako \u0107e vrijednost pojedinih bodova i koeficijenata odre\u0111ivati lokalne vlasti nemogu\u0107e je ve\u0107 sada sa sigurno\u0161\u0107u izra\u010dunati kakvi \u0107e biti iznosi poreza na nekretnine u podnosu na komunalnu naknadu.<\/p>\n No, u prijedlogu zakona objavljenom na mre\u017enim stranicama Porezna je uprava napravila procjenu za stan u Opatiji\u00a0 od sto kvadrata, ne navode\u0107i koji je koeficijent za zone uzimala u obzir. Tako bi se primjerice za stan od sto kvadrata, a izgra\u0111en je do 1940. godine, umjesto komunalne naknade od 1.044 kune godi\u0161nje, pla\u0107ao porez\u00a0 od 853,20 kuna. No, ako taj stan ima dodatni sadr\u017eaj porez bi bio ne\u0161to ve\u0107i od tisu\u0107u kuna.<\/p>\n Za isti stan izgra\u0111en do 1985. godine, bez dodatnog sadr\u017eaja, porez je ni\u017ei od komunalne naknada, ali se za tu godinu izjedna\u010dava, dok je za sve kasnije izgra\u0111ene nekretnine ve\u0107i. Tako bi se za stan izgra\u0111en 2004. godine pla\u0107ao porez sto kuna ve\u0107i od komunalne naknade, a za onaj koji je izgra\u0111en 2008. godine zna\u010dio bi i 200 kuna ve\u0107u poreznu obvezu.<\/p>\n No, ukoliko taj stan ima dodatni sadr\u017eaj pla\u0107ao bi se 460 kuna ve\u0107i porez nego \u0161to je dosad bila komunalna naknada. Na\u010din je to na koji se dr\u017eava planira pribli\u017eiti pla\u0107anju poreza na nekretnine prema vrijednosti.<\/p>\n Iako se u obrazlo\u017eenju zakona tvrdi da \u0107e za ve\u0107inu nekretnina porez ostati i na razini komunalne naknade, procjenjuje se da \u0107e lokalne vlasti na kraju ipak imati 20 posto ve\u0107i prihod, odnosno da \u0107e od gra\u0111ana ubrati 450 milijuna kuna vi\u0161e.<\/p>\n Promjene se doga\u0111aju i u porezu na promet nekretninama, pa nestaje oslobo\u0111enje od pla\u0107anja tog poreza kod kupnje prve nekretnine u starijim zgradama, odnosno onima koje su ve\u0107 imale stanare, ali se stopa smanjuje sa pet na \u010detiri posto. Na ukupan prihod ta bi promjena mogla biti gotovo neutralna s tim da \u0107e dr\u017eava onima koji kupuju prvu nekretninu, a gube olak\u0161icu, naplatiti 115 milijuna kuna, a gra\u0111ani koji kupuju drugu, tre\u0107u ili petu nekretninu \u0107e zbog smanjenja stope platiti oko 126 milijuna kuna manje poreza.<\/p>\n Uz smanjenje stope poreza na promet nekretninama smanjuje se i stopa poreza na nasljedstvo sa pet na \u010detiri posto, no i dalje \u0107e se napla\u0107ivati na imovinu \u010dija je vrijednost iznad 50 tisu\u0107a kuna.<\/p>\n \u0160to se ti\u010de poreza na promet nekretninama njega \u0107e dr\u017eava u cijelosti prepustiti\u00a0 lokalnoj vlasti pa procjenjuje da bi na taj na\u010din lokalne vlasti mogle dobiti oko 170 milijuna kuna vi\u0161e.<\/p>\n Minus i plus<\/strong><\/p>\n U Ministarstvu financija su uvjereni da \u0107e sve te promjene, uz dotacije iz prora\u010duna,\u00a0 nadoknaditi gubitak kojeg \u0107e lokalne vlasti imati na porezu na dohodak, a procijenili su da \u0107e\u00a0 se prihodi od tog poreza, najavljenim promjenama, smanjiti za oko 1,5 milijardu kuna, \u0161to najve\u0107im dijelom otpada na lokalne vlasti, a tek manji dio na dr\u017eavu.<\/p>\n Dr\u017eava \u0107e izgubiti\u00a0 i izmjenama u sustavu PDV-a i to u prvoj godini 250 milijuna kuna, a kad u 2018. godini\u00a0 na snagu stupe dodatne izmjene koje zna\u010de smanjenje op\u0107e stope na 24 posto gubitak u prora\u010dunu \u0107e biti 1,8 milijardi kuna.<\/p>\n Za oko 373 milijuna kuna smanjit \u0107e se i prihodi od poreza na dobit zbog smanjenja stopa, ali u obrazlo\u017eenju zakona stoji da \u0107e se negativni utjecaji smanjiti u sljede\u0107im godinama zbog pobolj\u0161anja investicijske klime i gospodarskog rasta. Ho\u0107e li to biti dosta da se nadoknade gubici koje \u0107e dr\u017eava imati zbog promjena u porezu na dobit i porezu\u00a0 na dohodak koji su ukupno ve\u0107i od tri milijarde kuna, pokazat \u0107e vrijeme, ako porezna reforma na kraju uop\u0107e dobije zeleno svijetlo Sabora.<\/p>\n