U Pore\u010du su otvoreni Dani hrvatskog pr\u0161uta 2021. na kojima su se okupili svi dionici u proizvodnji te poznate doma\u0107e delicije, a uz degustaciju i razmjenu iskustava, razgovaralo se i o ve\u0107 dobro poznatim temama \u2013 padu proizvodnje, nedostatku kvalitetne sirovine i jeftinom uvozu. Iako se te problemati\u010dne to\u010dke sporo rje\u0161avaju, korona je rezultirala i nekim pozitivnim pokazateljima, poput smanjenja vanjskotrgovinskog deficita i pove\u0107anja izvoza za 30 posto.<\/p>\n\n\n\n
Za\u0161to je tome tako, pojasnio je potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za poljoprivredu i turizam, Dragan Kova\u010devi\u0107<\/strong>. \u201eKada govorimo konkretno o proizvodima od buta i ple\u0107ke u koje spadaju i pr\u0161uti, proizvodnja je pala za 10-ak posto u odnosu na 2019. S druge strane, imali smo smanjenje vanjskotrgovinskog deficita i pove\u0107anje izvoza za 30 posto. Takav izvozni rezultat posljedica je pandemije, izostanka turisti\u010dke potro\u0161nje i blokade HoReCa kanala zbog \u010dega su proizvo\u0111a\u010di na\u0161li alternativne prodajne i izvozne kanale, posebice putem trgova\u010dkih lanaca. Samo za ilustraciju, mi smo pro\u0161le godine imali 50 milijuna no\u0107enja manje, to je kao da vam je nestao grad veli\u010dine grada Rijeke i okolice i to grad turista, koji konzumiraju i koji tro\u0161e\u201c, elaborirao je Kova\u010devi\u0107 pa se osvrnuo na strukturne probleme doma\u0107e poljoprivrede koji se posljedi\u010dno prelijevaju i na proizvodnju pr\u0161uta.<\/p>\n\n\n\n Istaknuo je da nam je proizvodnja svinja od ulaska u EU do danas pala za oko 4 posto, a dodatni problem hrvatskom svinjogojstvu u pro\u0161loj i ovoj godini predstavljao je rast ulaznih tro\u0161kova posebice cijena sto\u010dne hrane i pad cijena za 10 do 20 posto.<\/p>\n\n\n\n \u201eProblemati\u010dan je i uvoz jeftine svinjetine zbog tr\u017enih vi\u0161kova povezanih s afri\u010dkom svinjskom kugom i zabranom izvoza u Kinu te dodatno pandemije i pada turisti\u010dke potro\u0161nje. I tu imamo svojevrsni apsurd, unato\u010d padu proizvodnje, izvoz svinja nam se u tih sedam godina pove\u0107ao 4-5 puta, a s druge strane vanjskotrgovinski deficit u razmjeni svinjskog mesa, svje\u017eeg ili zamrznutog, porastao je za 50 milijuna eura i iznosi gotovo 160 milijuna. Da pojednostavim \u2013 pove\u0107ava nam se izvoz \u017eive stoke, a s druge strane imamo prekomjerni uvoz svinjskog mesa i prera\u0111evina, \u0161to jasno govori da Hrvatska mora pove\u0107avati preradbene kapacitete i ja\u010dati finalizaciju u kojoj pr\u0161uti, kao proizvodi sa za\u0161ti\u0107enom tehnologijom proizvodnje i vrhunskim senzorskim svojstvima, imaju sjajnu perspektivu\u201c, naglasio je Kova\u010devi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Za budu\u0107i razvoj sektora klju\u010dni faktori \u0107e biti oporavak turizma, nastavak investicijskog ciklusa, pove\u0107anje proizvodnje i udru\u017eivanje uzgajiva\u010da svinja kako bi osigurali stabilnu sirovinsku bazu. Da su poduzetnici svjesni va\u017enosti ulaganja pokazuje i podatak kako je u zadnjih 5 godina ulo\u017eeno preko 300 milijuna kuna u moderne automatizirane pogone s najnovijim tehnolo\u0161kim dostignu\u0107ima i inovacijama.<\/p>\n\n\n\n HGK je, na zahtjev svojih \u010dlanica, prema Ministarstvu poljoprivrede poslala zahtjev da se u nacrtu strategije poljoprivrede, i po pitanju izravnih potpora i po pitanju mjera ruralnog razvoja, izuzmu diskriminatorne odredbe s obzirom na kategoriju proizvo\u0111a\u010da prema veli\u010dini. \u201eTra\u017eimo da se uzme u obzir sna\u017ena uloga velikih i srednjih tvrtki u organizaciji proizvodnje, tr\u017ei\u0161nom udjelu i izvozu, investicijama, produktivnosti i konkurentnosti. Konkretno, \u017eelimo da te velike i srednje tvrtke budu prihvatljiv korisnik i za izravne potpore i za mjere ruralnog razvoja. To je hrvatski specifikum u odnosu na druge \u010dlanice EU, a dobre primjere toga imamo i me\u0111u proizvo\u0111a\u010dima pr\u0161uta\u201c, zaklju\u010dio je Kova\u010devi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Ina\u010de, Hrvatski pr\u0161ut predstavljen kroz svoja \u010detiri brenda (Dalmatinski, Drni\u0161ki, Istarski i Kr\u010dki) jedan je od najatraktivnijih elemenata gastronomske ba\u0161tine i kulturnog identiteta Hrvatske. Tradicija, autohtonost i kvaliteta potvr\u0111ene su certifikacijom i standardizacijom proizvodnje. Doma\u0107i proizvo\u0111a\u010di udru\u017eeni u Klaster hrvatskog pr\u0161uta u mogu\u0107nosti su isporu\u010diti vrhunski proizvod ujedna\u010dene kvalitete. Zahvaljuju\u0107i tome, Hrvatski pr\u0161ut postao je jedan od tr\u017ei\u0161no najpotentnijih proizvoda u \u010dijoj se proizvodnji, distribuciji i prodaji pru\u017eaju izvrsne poslovne mogu\u0107nosti.<\/p>\n\n\n\n Foto: Danilo Dragosavac<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" U Pore\u010du su otvoreni Dani hrvatskog pr\u0161uta 2021. na kojima su se okupili svi dionici u proizvodnji te poznate doma\u0107e<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":28195,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"footnotes":""},"categories":[84,1],"tags":[],"yoast_head":"\n