![\"\"](\"http:\/\/pulskasvakodnevnica.com\/wp-content\/uploads\/2021\/10\/Nova-gljiva.jpg\")
<\/p>\n\n\n\n
Prva nova vrsta gljive za znanost, proiza\u0161la iz terenskih istra\u017eivanja tijekom jeseni 2016. godine u Nacionalnom parku Brijuni je brijunska cjepa\u010da Inocybe brijunica<\/em>.<\/p>\n\n\n\n Op\u0107enito o dugoj povijesti prirodoslovnih istra\u017eivanja na podru\u010dju Nacionalnog parka Brijuni govorio je stru\u010dni voditelj Sandro Dujmovi\u0107. Veliki iskorak u istra\u017eivanju bioraznolikosti zbio se u proteklih godinu dana provo\u0111enjem \u010dak nekoliko projekata koji su se metodolo\u0161ki bazirali na modernim molekularnim metodama analize DNA. Upravo takav pristup, tek u povojima u na\u0161im za\u0161ti\u0107enim dijelovima prirode, pospje\u0161uje utvr\u0111ivanje mikroskopski sitnih, morfolo\u0161ki slo\u017eenih ili me\u0111usobno sli\u010dnih vrsta. Tako\u0111er, pomo\u0107u genetskog materijala vrsta mogu\u0107e je bez obzira na stadij \u017eivotnog ciklusa jedinke utvrditi njezin identitet, te mjesto koje zauzima u razvojnom stablu \u017eivota. Za razliku od tradicionalnih, rutinskih istra\u017eivanja, genskom identifikacijom u pravilu se utvr\u0111uje ve\u0107i broj vrsta i otvara se prostor i za otkrivanje za znanost dosad potpuno nepoznatih \u017eivotnih oblika.<\/p>\n\n\n\n Svakako najzna\u010dajniji rezultat je proiza\u0161ao iz suradnje sa znanstvenicima iz Instituta Ru\u0111er Bo\u0161kovi\u0107, na \u010delu s dr. sc. Arminom Me\u0161i\u0107em koji je sa suradnicima opisao novu vrstu za znanost i po\u010dastio je imenom slavnog oto\u010dja. On je na skupu predstavio klju\u010dnu ulogu gljiva u ekosustavima, izazove u njihovom istra\u017eivanju i posebno se osvrnuo na pronalazak brijunske cjepa\u010de. O gljivama je govorio i dr. sc. \u017deljko Zgrabli\u0107 (Jana Nature Company) koji je po prvi puta na otoku Veliki Brijun i u Hrvatskoj primijenio molekularne metode sekvenciranja nove generacije (NGS) u istra\u017eivanju uzoraka tla kako bi ustanovio sastav zajednice gljiva na ovom podru\u010dju te se \u017eeljno i\u0161\u010dekuju rezultati koji bi mogli baciti novo svjetlo na bioraznolikost otoka. Ovakav pristup uz pomo\u0107 europskog novca i Interreg Med projekta MPA NETWORKS omogu\u0107io je i nove uvide u morsku bioraznolikost. \u201ePrimjena naprednih molekularnih metoda u istra\u017eivanju morske bioraznolikosti\u201c bila je tema predavanja dr. sc. Ane Bari\u010devi\u0107 iz Centra za istra\u017eivanje mora Instituta Ru\u0111er Bo\u0161kovi\u0107, a faunisti\u010dka inventarizacija podmorja NP Brijuni dr. sc. Rolanda Melzera iz Centra za geobiologiju i istra\u017eivanje bioraznolikosti munchenskog Sveu\u010dili\u0161ta Ludwig-Maximilian. O istra\u017eivanju i monitoringu \u0161i\u0161mi\u0161a u NP Brijuni izlagala je biologinja Mirna Mazija iz udruge za za\u0161titu \u0161i\u0161mi\u0161a Tragus, a o inventarizaciji flore Brijunskih otoka izv. prof. dr. sc. Sandro Bogdanovi\u0107 s Agronomskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu.<\/p>\n\n\n\n VI\u0160E INFORMACIJA:<\/p>\n\n\n\n O novootkrivenoj vrsti gljive na Brijunima u svom predavanju \u201eVa\u017enost istra\u017eivanja bioraznolikosti gljiva u za\u0161ti\u0107enim podru\u010djima Hrvatske\u201c govorio je dr. sc. Armin Me\u0161i\u0107 (Institut Ru\u0111er Bo\u0161kovi\u0107, Zagreb).<\/p>\n\n\n\n Istra\u017eivanja bioraznolikosti gljiva u Nacionalnom parku Brijuni, na otocima Veliki i Mali Brijun, do danas su provedena u \u010detiri navrata (2014., 2015. i 2016. godini, listopad i studeni te 2020. godine – istra\u017eivan je samo odjeljak Basidiomycota). Prije ovoga, jedina dva nalaza bila su iz 1971. godine. Prona\u0111eno je ukupno 784 nalaza gljiva, 163 vrste gljiva te 17 novih vrsta za bioraznolikost Hrvatske. Prva nova vrsta gljive za znanost s podru\u010dja Nacionalnog parka Brijuni prona\u0111ena tijekom terenskih istra\u017eivanja tijekom 2016. godine je Inocybe brijunica<\/em>, hrv. naziv brijunska cjepa\u010da (pripada odjeljku Basidiomycota).<\/p>\n\n\n\n U znanstvenom \u010dlanku u presti\u017enom me\u0111unarodnom znanstvenom \u010dasopisu Journal of Fungi prva nova vrsta gljiva za znanost iz Nacionalnog parka Brijuni znanstveno je opisana i javnosti prezentirana u \u010dlanku \u201eInocybe brijunica<\/em> sp.nov., A New Ectomycorrhizal Fungus from Mediterraneran Croatia Revealed by Morphology and Multilocus Phylogenetic Analysis\u201c kojem su autori Armin Me\u0161i\u0107, Danny Haelewaters, Zdenko Tkal\u010dec, Jingyu Liu, Ivana Ku\u0161an, M. Catherine Aime i Ana Po\u0161ta.<\/p>\n\n\n\n Istra\u017eivanje bioraznolikosti gljiva u za\u0161ti\u0107enim podru\u010djima, kao \u0161to je NP Brijuni, ima veliku va\u017enost jer, prema nekim recentnim procjenama, oko 200 vrsta \u017eivih organizama izumire svakodnevno, ve\u0107inom kao posljedica ljudskog utjecaja (\u0161to je 100-1.000 puta vi\u0161e nego prirodna stopa izumiranja). Usto, za\u0161ti\u0107ena podru\u010dja obuhva\u0107aju najbolje razvijene i o\u010duvane tipove stani\u0161ta na podru\u010dju svake dr\u017eave, a bioraznolikost u za\u0161ti\u0107enim podru\u010djima je u pravilu i najve\u0107a. Ovaj tip istra\u017eivanja osim \u0161to znatno doprinosi znanosti kroz pronalazak novih vrsta gljiva, slu\u017ei i u svrhu pove\u0107anja kvalitete upravljanja za\u0161ti\u0107enim podru\u010djima te pobolj\u0161anja turisti\u010dke ponude budu\u0107i da sve zahtjevniji posjetitelji tra\u017ee nove sadr\u017eaje, poput izgradnje pou\u010dnih staza i centara za posjetitelje.<\/p>\n\n\n\n Istra\u017eiva\u010dki projekt Hrvatske zaklade za znanost (HRZZ) \u201cUnapre\u0111enje usluga \u0161umskih ekosustava Hrvatske kroz vrednovanje bioraznolikosti gljiva temeljenoj na DNA barkodiranju\u201d (2018.-2022.) obuhva\u0107a istra\u017eivanje usluga ekosustava – dobrobiti koje ljudi koriste iz procesa koji se doga\u0111aju prilikom funkcioniranja ekosustava, posebno vezano na utjecaj gljiva na usluge \u0161umskih ekosustava: pozitivan (ekolo\u0161ka uloga, jestive vrste, turizam – tartufi) ili negativan (invazivne vrste, patogeni itd.).<\/p>\n\n\n\n Cilj HRZZ projekta ForFungiDNA je istra\u017eiti biolo\u0161ku raznolikost gljiva u \u0161umama Hrvatske, uz pomo\u0107 metoda DNA barkodiranja te analizirati njen utjecaj na usluge \u0161umskih ekosustava. Specifi\u010dni ciljevi istra\u017eivanja su: istra\u017eiti biolo\u0161ku raznolikost prioritetnih skupina nadzemnih gljiva iz odjeljka Basidiomycota, istra\u017eiti biolo\u0161ku raznolikost prioritetnih skupina nadzemnih gljiva iz odjeljka Ascomycota, istra\u017eiti biolo\u0161ku raznolikost podzemnih vrsta gljiva, odrediti DNA barkodove za najmanje 1.500 uzoraka gljiva (GenBank i BOLD) te analizirati utjecaj gljivljih vrsta na usluge \u0161umskih ekosustava u Hrvatskoj.<\/p>\n\n\n\n Gljive (Fungi) zasebno su carstvo \u017eivih organizama, razmno\u017eavaju se i rasprostiru uz pomo\u0107 spora. Gotovo sve vrste sastoje se od vi\u0161estani\u010dnog, nitastog, razgranatog tijela \u2013 micelij. Ve\u0107ina vrsta razvija plodi\u0161ta \u2013 slo\u017eene organe za proizvodnju spora (razvijaju se samo povremeno, a nekih godina mogu i izostati). Trenutno je znanstveno poznato oko 150.000 vrsta, a samo 15.000 vrsta producira plodi\u0161ta vidljiva golim okom \u2013 makrogljive (makromiceti). Prepostavljen ukupan broj vrsta je 2,2 do 3,8 milijuna. U Hrvatskoj \u017eivi oko 25.000 vrsta gljiva, a do sada je zabilje\u017eeno tek oko 5.000 vrsta (25%).<\/p>\n\n\n\n Gljive imaju klju\u010dnu ulogu u kru\u017eenju tvari u ekosustavima. Ovisno o strategijama kojima pribavljaju hranidbene tvari gljive se dijele na saprotrofe – razgra\u0111uju mrtvu organsku tvar i utje\u010du na kru\u017eenje ugljika i drugih biogenih elemenata u biosferi; simbionte \u2013 u obostrano su korisnoj vezi s biljkama (mikoriza), zelenim algama ili cijanobakterijama (li\u0161aji), te \u017eivotinjama (npr. termiti), parazite \u2013 na biljkama, \u017eivotinjama, drugim gljivama ili ljudima i predatore – hvataju mikroskopske \u017eivotinje i pra\u017eivotinje (Protozoa). Tra\u017eenje i pronala\u017eenje plodi\u0161ta gljiva na terenu klju\u010dno je prilikom istra\u017eivanja bioraznolikosti gljiva, nakon \u010dega slijedi bilje\u017eenje osnovnih podataka o nalazima, fotografiranje plodi\u0161ta koja \u0107e biti uzorkovana, uzorkovanje plodi\u0161ta, opisivanje uzoraka u laboratoriju (makroskopskih i mikroskopskih zna\u010dajki), konzerviranje uzoraka su\u0161enjem, identifikacija (odre\u0111ivanje) uzoraka uz pomo\u0107 literature i svjetlosnog mikroskopa te pohranjivanje podataka u kompjutersku bazu podataka te uzoraka plodi\u0161ta u mikolo\u0161ku zbirku.<\/p>\n\n\n\n Taksonomija gljiva bavi se identifikacijom, klasifikacijom i imenovanjem razli\u010ditih taksonomskih kategorija (osnovna \u2013 vrsta). Tradicionalno se zasniva na makroskopskim i mikroskopskim zna\u010dajkama plodi\u0161ta gljiva. Integrativna taksonomija kombinira razli\u010dite tipove taksonomskih zna\u010dajki (morfolo\u0161ke, ekolo\u0161ke, molekularne, fiziolo\u0161ke itd.). Kripti\u010dke vrste morfolo\u0161ki je te\u0161ko ili nemogu\u0107e me\u0111usobno razlikovati \u0161to stvara problem prilikom njihove identifikacije, daljnjih istra\u017eivanja i primjene u razli\u010ditim ljudskim djelatnostima (npr. medicina, farmacija, poljoprivreda, \u0161umarstvo itd.). Pote\u0161ko\u0107e tijekom istra\u017eivanja bioraznolikosti gljiva odnose se na \u010dinjenicu da se taksonomija gljiva uglavnom temelji na zna\u010dajkama plodi\u0161ta, te ih je zato nu\u017eno prona\u0107i, zatim tu su bitni i kratkotrajnost te nepravilnost pojavljivanja plodi\u0161ta potencirano klimatskim promjenama koje uzrokuju \u010desto ekstremne i nepovoljne uvjete na stani\u0161tu). Ove posebnosti istra\u017eivanja bioraznolikosti gljiva ukazuju na nu\u017enost njihovih intenzivnih vi\u0161egodi\u0161njih istra\u017eivanja, \u0161to je dodatno potencirano nemogu\u0107no\u0161\u0107u identifikacije vrsta na terenu (postoji potreba uzorkovanja plodi\u0161ta te mikroskopskih i molekularnih analiza) te brzim gubitkom morfolo\u0161kih svojstava plodi\u0161ta nakon uzorkovanja.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Stru\u010dni skup pod nazivom \u201eNepoznato u poznatom – jedinstveni nalazi i nove vrste\u201c odr\u017ean je u utorak, 12. listopada u<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":30286,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"footnotes":""},"categories":[84,100],"tags":[],"yoast_head":"\n