Foto: Gea Raji\u0107<\/p>\n\n\n\n
\u201eSvjetovanja hidrosfere\u201c na izlo\u017ebi gostuju\u0107ih autora<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n 24. Media Mediterranea festival u organizaciji udruge Metamedij nastavio je s programom u petak, 5. kolovoza otvorenjem izlo\u017ebe gostuju\u0107ih autora u Europskom centru za mir i razvoj. U sklopu izlo\u017ebe na glavnu temu festivala \u201eSvjetovanja hidrosfere\u201c kustosice Teute Gatolin, odr\u017eana su i dva Artist Talka \u2013 razgovori s umjetnicama Briannom Leatherbury i Sabinom Mikeli\u0107.<\/p>\n\n\n\n Izlo\u017ebu su otvorili direktor festivala Marino Jurcan i izvr\u0161na producentica Ivana-Nata\u0161a Turkovi\u0107 koji je kazala da su osim radova gostuju\u0107ih autorica izlo\u017eeni i oni nastali u produkciji i koprodukciji udruge Metamedij.<\/p>\n\n\n\n – Prije svega jedno veliko hvala ovogodi\u0161njoj kustosici Teuti Gatolin koja je morala kurirati dvije izlo\u017ebe. Za ovu u ECPD-u je mogla djelomi\u010dno sama odabrati radove, a s druge strane u SKUC-u je kurirala izlo\u017ebu radova finalista natje\u010daja za mlade umjetnike Zlatna lubenica 6.0. Ve\u010deras ovdje mo\u017eete pogledati radove Sabine Mikeli\u0107, Nikoline Kuzmi\u0107, Josipe \u0160krapi\u0107 koji su odabrani po tome \u0161to se uklapaju u ovogodi\u0161nji koncept festivala \u201eSvjetovanje hidrosfere\u201c. Ovim konceptom \u017eelimo istra\u017eiti na\u0161 odnos naspram svih voda koje nas okru\u017euju s naglaskom na more te \u017eelimo vidjeti na koji na\u010din mo\u017eemo zamisliti jedan bolji svijet, u kojemu smo bri\u017eniji i pa\u017eljiviji prema onom \u0161to nas okru\u017euje, pa tako i prema drugim vrstama s kojima dijelimo ovaj planet. Veliki izazovi su pred nama \u2013 klimatske promjene, zaga\u0111enje, izumiranje vrsta, podizanje razine mora \u2013 zato i moramo osvijestiti gdje se nalazimo sada, da bi znali kako i\u0107i dalje, kazala je Turkovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Ona je potom predstavila radove nastale u koprodukciji i produkciji udruge Metamedij, a to su \u201eLutala\u0161tvo\u201c Tina Do\u017ei\u0107a koja \u0107e se nastaviti nadogra\u0111ivati te \u201eMjesta susreta, drugi \u010din\u201c Marija Mua nastao na Summer Sessions rezidenciji u Nizozemskoj. Uz njihove radove tu je i video Brianne Leatherbury \u201eLikvidacija\u201c, umjetnice koja je ove godine do\u0161la na Summer Sessions u Pulu.<\/p>\n\n\n\n Artist Talk – Briana Leatherbury i Sabina Mikeli\u0107<\/strong><\/p>\n\n\n\n Briana Leatherbury umjetnica je koja \u017eivi u Amsterdamu, a rad \u201eLikvidacija\u201c sastoji se od site-specific instalacije i filma koji dokumentiraju nizozemsko izvla\u0161tenje odre\u0111enih nekretnina. Instalacija se sastoji od ovla\u017eiva\u010da zraka za staklenike, koji je putem internetske licitacijske prodaje \u201eobi\u0161ao\u201c nekoliko nekretnina u vlasni\u0161tvu nizozemske vlade. Umjesto vode, ovla\u017eiva\u010d je u tim zgradama ispu\u0161tao maglicu umjetnog znoja. \u201eLikvidacija\u201c dokumentira povijesnu rasprodaju svake od tih zgrada, koju je dr\u017eava radila zbog profita. Ovla\u017eiva\u010d je sablasni i u\u010dinkoviti protagonist tog procesa koji spaja sve te prostore i njihovu prolaznost, kao i ekonomije o kojima su ovisili, u jedan hibridni virtualni prostor.<\/p>\n\n\n\n – Izlo\u017eeni video dio je istra\u017eivanja koji se ti\u010de posjete lokacijama uklju\u010denima u projekt. Instalaciju sam postavila u jedan zatvor, u biv\u0161u farmu\u2026 a svaki put kad ih obilazim prvo zatra\u017eim odobrenje. Na taj na\u010din zapo\u010dinjem i razgovor s ljudima s kojima ina\u010de ne bih nikada govorila jer sam umjetnik, a ne netko tko \u017eeli kupiti zatvor. Putem te interakcije mogu \u0107uti, nadam se iskreno mi\u0161ljenje osoba koje su uklju\u010dene u taj proces prodaje. Na videu se vide plave to\u010dke koje su rezultat aplikacije koju koristim tijekom tih posjeta i putem koje radim 3D sken prostora. Sve te zgrade koje prestaju biti javno vlasni\u0161tvo i koje gube svoju povijest i dru\u0161tvenu va\u017enost sada su u mom telefonu kao model s kojim mogu raditi ono \u0161to \u017eelim. Sve su to dijelovi jednog du\u017eeg filma kojeg trenutno pripremam. \u201eLikvidacija\u201c kao instalacija i kao video istra\u017euje proces i poku\u0161ava shvatiti \u0161to se doga\u0111a kada se prostor prestane fizi\u010dki koristiti ili kada ga se stavlja u novu funkciju, kao \u0161to \u0107e zatvor kojeg sam posjetila postati hotel, kazala je Leatherbury.<\/p>\n\n\n\n Ona je dodala da je bila iznena\u0111ena \u0161to je do\u0161la na rezidenciju u Pulu, no ubrzo je shvatila da je to grad u kojem mo\u017ee uspje\u0161no nastaviti svoje istra\u017eivanje. Ono \u0161to povezuje Nizozemsku i Hrvatsku, a u ovom slu\u010daju Pulu, jest upravo taj gubitak javnog prostora, a kao primjer pozitivne prakse istaknula je zgradu DC-a Rojc koja je u prenamjeni iz vojne u dru\u0161tvenu do\u017eivjela procvat i prona\u0161la novi smisao.<\/p>\n\n\n\n Sabina Mikeli\u0107 je hrvatska vizualna umjetnica i filmska redateljica koja \u017eivi u Nizozemskoj. Rad \u201eBeyond the Choir\u201c je multimedijalna instalacija i dio dvogodi\u0161njeg istra\u017eivanja na temu odnosa autorice kao redateljice i subjekta. Istra\u017eivanje \u201eFilming Beyond\u201c dio je njene kontinuirane prakse u kojoj istra\u017euje \u0161to se doga\u0111a u susretu izme\u0111u umjetnice i protagonista, dok istovremeno ispituje alate kinematografije (kameru, kadar, pozornicu, performans). \u201eBeyond the Choir\u201c postavlja pitanja o tome kako je mogu\u0107e kroz \u010din snimanja iza\u0107i iz okvira stereotipa i onoga \u0161to ve\u0107 zna, iza\u0107i izvan konteksta “vlastitog” otoka, njegovih lokacija i stanovnika. Mo\u017ee li istra\u017eivanje osobnog odnosa ljudi i mjesta u isto vrijeme biti laboratorij za dublje prou\u010davanje samog \u010dina snimanja i uloge kamere u dru\u0161tvenoj interakciji? I mo\u017ee li ona na taj na\u010din rije\u0161iti vlastito pitanje pripadnosti? Kako koristiti kameru i \u010din snimanja i tako podijeliti trenutak s drugima? Kako se povezujemo i kako vjerujemo jedni drugima?<\/p>\n\n\n\n – Ovaj rad je jedna vrsta kona\u010dnog proizvoda du\u017eeg procesa u kojem sam se bavila mu\u0161kom ranjivosti. Zanimalo me kako tri razli\u010dite generacije mu\u0161karaca s otoka Raba gledaju na pojam mu\u017eevnosti, njihovu me\u0111usobnu interakciju te onu koju imaju sa mnom posredstvom kamere i \u010dinom snimanja. Radila sam sa sedam mu\u0161karaca, \u010dlanova klape koja pjeva tradicijsku glazbu. Zanimalo me kako mogu istra\u017eiti svoju ukorijenjenost i osje\u0107aj pripadnosti otoku kojeg volim, ali od kojeg sam uvijek \u017eeljela oti\u0107i. Radi se o vrlo tradicionalnoj zajednici kojoj nisam nikad u potpunosti pripadala. Zato sam odlu\u010dila pri\u010dati s ljudima koji su jako vezani za otok, koji ga sna\u017eno vole i nisu nikad \u017eivjeli negdje drugdje. Htjela sam upoznati otok kroz njihove o\u010di, ali sam bila svjesna \u010dinjenice da oboje kre\u0107emo s predrasudama i bojala sam se da me ne\u0107e prihvatiti. Od svakog od njih sam zatra\u017eila da me odnesu na lokaciju po njihovom izboru \u2013 ja nisam znala gdje me vode, a oni nisu znali \u0161to \u0107u ih pitati. Na taj sam na\u010din htjela stvoriti situaciju u kojoj se mo\u017ee dogoditi ne\u0161to neo\u010dekivano, htjela sam izgubiti djeli\u0107 kontrole nad samim procesom. Pitanje koje sam im postavila kada sam ih snimala na lokaciji je: \u201eZa\u0161to ste me doveli ovdje?\u201c, kazala je Mikeli\u0107.<\/p>\n\n\n\n \u0160krapi\u0107, Kuzmi\u0107, Mu i Do\u017ei\u0107<\/strong><\/p>\n\n\n\n Rad Josipe \u0160krapi\u0107 \u201eMore koje je pokraj nas\u201c bavi se pripadno\u0161\u0107u, identificiranjem s prostorom i introspektivnim hodanjem kroz mikrolokaciju autokampa Medulin. Prikupljanjem prirodnih biomaterijala s obale i mora te sjedinjenjem s prirodom kroz more, autorica se postavlja u suodnos s fragmentiranim prikazima i mapiranjem, onim senzorskim te onim koji nam daju konkretne informacije.<\/p>\n\n\n\n \u201eKratka povijest raspadanja\u201c Nikoline Kuzmi\u0107 sastoji se od umjetni\u010dke knjige mekih stranica napravljenih od \u017eutice (industrijskog pamuka), uvezene pamu\u010dnim koncem, te ru\u010dno oslikane i izvezene u nijansama akromatskih tonova. Stranice nastanjuju motivi fosila vodenih i kopnenih \u017eivotinja preuzetih iz starog jugoslavenskog \u0161kolskog priru\u010dnika (Istorijska geologija, Kosta Petkovi\u0107, 1954.) kojeg je prona\u0161la na sajmu rabljenih knjiga. Njih kombinira s tekstualnim motivima posu\u0111enim iz arhive filmova raznih autora, koju godinama gradi i kojoj se opetovano vra\u0107a kao mjestu za promi\u0161ljanje. Zanimali su je odnosi arhiviranja intimnog, pojedina\u010dnog, poput vlastite, naoko uobi\u010dajene filmske arhive, s ne\u010dim \u0161irim, odvojenim od nje same, a ipak isprepletenim. Zanima je kada neko znanje postaje \u201czastarjelo\u201d, zaboravljeno te kada informacije postaju estetski objekt. Zanima je i za\u0161to se \u010duva, arhivira, pamti, kako umjetnost utje\u010de na ove procese, te gdje se u njima formira i rad(ovi) koje(g) postepeno plete.<\/p>\n\n\n\n \u201eMjesta susreta\u201c Marija Mua dio je teku\u0107eg istra\u017eivanja odnosa suvremenih radnih uvjeta, gaminga i okru\u017eenja koje je stvorio \u010dovjek. Kao u pripovijedanju sna ili onom povezanom sa sje\u0107anjem, atmosfera dolazi i odlazi, filtriraju\u0107i se kroz pa\u017eljivo izra\u0111ene slojeve slikovnih sekvenci. Dok se konstantno pove\u0107ava i smanjuje koli\u010dina ti\u0161ine iza dominantnog narativa koji se vrti oko radnih uvjeta, fabricirani pejza\u017e sugerira komotnu dosadu koja izvire iz tenzije izme\u0111u akcije i zastoja, sugestivnih ritmi\u010dkih ponavaljanja te beste\u017einske perspektive.<\/p>\n\n\n\n Audiovizualni rad \u201eLutala\u0161tvo\u201c Tina Do\u017ei\u0107a koristi dromomaniju1 kao istra\u017eiva\u010dku metodu s ciljem odmicanja od homogeniziraju\u0107ih formi reprezentacije okoli\u0161a, bilo onih turisti\u010dkih bilo onih u geoinformacijskim sustavima (GIS). Rad je jedna od postaja u \u0161irem istra\u017eiva\u010dkom procesu pod nazivom Dromomania Adriatica, koje \u0107e biti realizirano kao audiovizualni esej krajem 2022. godine. Lutala\u0161tvo ispituje reprezentacijske medije, njihove razne odnose i diskrepancije, mutacije formi iz digitalnog u materijalno i obratno. Kroz seriju pje\u0161a\u010dkih izleta na brda i planine, autor sakuplja razne materijale koji se kasnije ostvaruju na ekranu laptopa. Upravo su ti odnosi oni koji isti\u010du \u010dudnu isprepletenost suprotnosti u antropocenu, primjerice odnos satelita i pametnog telefona koji iscrtava putanju \u010dovjeka koji hoda ne-ljudskim krajolikom. \u010cini se da je \u010ditav planet lak\u0161e pomicati prstom na ekranu te stoga ovaj rad tra\u017ei ono za\u010dudno u digitalnim modelima Zemlje. Materijali koji nastaju tijekom pje\u0161a\u010dkih izleta opona\u0161aju geoinformacijske tehnike, a to su fotogrametrijski 3D modeli i GPS tragovi, prikazi posje\u0107enih lokacija na Google Earth platformi te njihove gre\u0161ke i glitchevi. Uz desktop kino stream, rad \u201eLutala\u0161tvo\u201c realiziran je i kroz pripadaju\u0107u web stranicu, na kojoj \u0107e usporedno s desktop kinom biti objavljen i digitalni teritorij kojim publika mo\u017ee lutati.<\/p>\n\n\n\n Zavr\u0161nica festivala Media Mediterranea 24 na programu je u subotu, 6. kolovoza. U Zajednici tehni\u010dke kulture Pula \u2013 ZTK (Uspon Franje Glavini\u0107a 1) u 20.30 sati bit \u0107e odr\u017eana prezentacija i izlo\u017eba radova spekulativnog dizajna s radionice \u201eInto Blue Futures: A Speculative Workshop in Strategic Foresight\u201c uz rad gostuju\u0107e umjetnice Deborah Mora. U festivalskom klubu \u2013 Circolu Zajednice Talijana Pula – od 21 do 2 sata odr\u017eavat \u0107e se glazbeni program Electric Blue, a nastupat \u0107e Rinoma & Karaman (live act \/ Sessions), DJ Joondroid i DJ Manscream te Open screen VJ.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Foto: Gea Raji\u0107 \u201eSvjetovanja hidrosfere\u201c na izlo\u017ebi gostuju\u0107ih autora 24. Media Mediterranea festival u organizaciji udruge Metamedij nastavio je s<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":34720,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"footnotes":""},"categories":[100,1,99],"tags":[],"yoast_head":"\n