Procjena Dr\u017eavnog zavoda za statistiku pokazuje stagnaciju broja stanovnika u Istarskoj \u017eupaniji te daljnje starenje stanovni\u0161tva, stoji u godi\u0161njem izvje\u0161\u0107u Zavoda za javno zdravstvo Istarske \u017eupanije za 2015. godinu. Udio starijih od 65 godina u Istri je 20 posto, dva posto vi\u0161e nego prema Popisu iz 2011. godine. Stopa prirodnog prirasta je negativna. Kao u svim hrvatskim \u017eupanijama, i u Istri je vi\u0161e stanovnika umrlo nego \u0161to ih se rodilo, ali je pozitivan saldo ukupne migracije – ve\u0107i je broj doseljenih nego odseljenih, zahvaljuju\u0107i doseljavanju iz drugih hrvatskih \u017eupanija. Prirodni pad broja stanovnika Istra bilje\u017ei jo\u0161 od 1992., a jedine su iznimke, prema prosjeku za razdoblje 2011.-2015., gradovi Pore\u010d i Vodnjan te op\u0107ine Tar-Vabriga, Fa\u017eana i Medulin.<\/p>\n
Najvi\u0161e rodilja u dobi 30-34 godine<\/strong><\/p>\n Prema izvje\u0161\u0107u o zdravstvenom stanju stanovni\u0161tva i radu zdravstvene djelatnosti u Istri u 2015. godini, koje je dostupno na web stranici Zavoda, broj \u017eena fertilne dobi (15-49 godina) i dalje je u padu. Pet posto ih je manje bilo lani nego 2011. godine. Najvi\u0161e rodilja bilo je u dobi izme\u0111u 30. i 34. godine (36 posto) te u dobi izme\u0111u 25. i 29. godine (29 posto). U pulskoj Op\u0107oj bolnici nastavlja se trend smanjenja broja poroda i prekida trudno\u0107a, pa tako i kod adolescentica kojih je upola manje u zadnjih pet godina nego u prethodnom petogodi\u0161njem razdoblju. Na svaka 4,4 poroda dolazi jedan legalno inducirani prekid.<\/p>\n – U pulskoj bolnici obavljeno je 74 posto poroda te 87 posto legalno induciranih prekida trudno\u0107e kod \u017eena s prebivali\u0161tem u Istri. Polovina prekida trudno\u0107e na zahtjev bila je kod \u017eena u dobi izme\u0111u 30 i 39 godina, tre\u0107ina u \u017eena izme\u0111u 20 i 29 godina, dok adolescentice u dobi do 19 godina \u010dine osam posto. Tako\u0111er, 72 posto \u017eena koje su zatra\u017eile prekid trudno\u0107e ve\u0107 imaju djecu (35 posto dvoje, 26 posto jedno i 12 posto troje i vi\u0161e djece). U prva dva mjeseca \u017eivota 75 posto dojen\u010dadi hranjeno je isklju\u010divo maj\u010dinim mlijekom, \u0161to opada na 57 posto u dobi 3-5 mjeseci te na 19 posto u dobi 6-11 mjeseci, ka\u017ee mr. sc. Danijela Lazari\u0107-Zec, voditeljica Slu\u017ebe za javno zdravstvo \u017eupanijskog Zavoda za javno zdravstvo.<\/p>\n Isti\u010de da je, prema lanjskim podacima, o\u010dekivano trajanje \u017eivota 77 godina – za mu\u0161karce 75, a za \u017eene 80 godina. Najvi\u0161e je stanovnika Istre umrlo od ishemi\u010dne bolesti srca (34 posto) i cerebrovaskularnih bolesti (11 posto), slijede rak bronha i plu\u0107a, rak debelog crijeva te sr\u010dane bolesti. Me\u0111u naj\u010de\u0161\u0107im uzrocima smrti u mu\u0161karaca su i kroni\u010dne bolesti jetre i ciroze te kroni\u010dne bolesti donjeg di\u0161nog sustava, a kod \u017eena i rak dojke te nezgode pri padu. Kod mla\u0111ih mu\u0161karaca vode\u0107e su ishemi\u010dne bolesti srca, a kod mla\u0111ih \u017eena rak plu\u0107a pa rak dojke. Upada u o\u010di podatak da je peti vode\u0107i uzrok smrti u ljudi do 64 godine – samoubojstvo.<\/p>\n Me\u0111u vanjskim uzrocima smrti kojih je u Istri bilo 139, naj\u010de\u0161\u0107e su posljedice nezgoda pri padu (55) i samoubojstva (33), a slijede nezgode pri prijevozu (26). Najvi\u0161e mu\u0161karaca umrlo je zbog namjernog samoozlje\u0111ivanja (25), a \u017eena zbog padova (35). Dobno-standardizirane stope smrtnosti od ozljeda i otrovanja, kao i od namjernog samoozlje\u0111ivanja u Istri su ni\u017ee od hrvatskog prosjeka, sli\u010dne stopama EU-a, dok su kod poginulih u prometu stope na nacionalnoj razini, ne\u0161to iznad EU-a.<\/p>\n