U nastavku vam donosimo predstave u INK koje \u0107e se odr\u017eati 26. i 28. listopada!<\/p>\n\n\n\n
Gostovanje Zagreba\u010dkog gradskog kazali\u0161ta \u201eKomedija\u201c s predstavom Cabaret ZAGREP\u010cANKE I SATIRI\u010cAR<\/strong><\/p>\n\n\n\n AUTOR I REDATELJ: Ivan Leo Lemo<\/strong><\/p>\n\n\n\n IGRAJU: Mila Elegovi\u0107, Nina Kai\u0107 Madi\u0107, Fabijan Pavao Medve\u0161ek, Ivona Kundert, Nera Stipi\u010devi\u0107<\/strong><\/p>\n\n\n\n Trajanje: 2,5 sata bez stanke<\/p>\n\n\n\n Predstava nije primjerena za mla\u0111e od 18 godina<\/p>\n\n\n\n Nakon \u010detiri nagra\u0111ivana te od kritike i publike prepoznata hit cabareta (Spli\u0107anke<\/em>, Split in space<\/em>, Preko veze<\/em>, Vla-Vla-Vlajland<\/em>) koja je posljednih godina postavio Ivan Leo Lemo, do\u0161ao je red da se taj ciklus zavr\u0161i u Kazali\u0161tu Komedija koje je ljudstvom i tehnikom najopremljenije za komi\u010dna glazbeno scenska djela. \u017danr je do\u0161ao ku\u0107i.<\/p>\n\n\n\n Kao i u prethodnim Leminim cabaretima, i u ovom \u0107e se proplitati almodovarovski bizarne i melodramati\u010dne pri\u010de sa energi\u010dnim songovima i vehementnim plesnim koreografijama.<\/p>\n\n\n\n Izma\u0161tat \u0107e se ekstremne sudbine sa drasti\u010dnim prevratima, \u017eiv\u010danim slomovima i rasutim mozaikom aktualiteta. Tako\u0111er, zajedni\u010dki nazivnik tom ciklusu predstava je rasvjetljivanje mra\u010dnih stranputica patrijarhalne (ne)kulture te prepoznavanje samospoznajne putanje kojom likovi uvijek izrone iz onih dubina koje su izgledale nerje\u0161ivo i fatalno.<\/p>\n\n\n\n Ovaj \u0107e cabaret za razliku od svojih prethodnica biti mapiran u Zagrebu, nadovezat \u0107e se, na neki na\u010din, na cabaretsku tradiciju ovog grada i poku\u0161at \u0107e definirati i redefinirati identitetske matrice njegovih stanovnika. Va\u017ena komponenta tog poku\u0161aja jest i urbani zagreba\u010dki \u017eargon koji varira od kvarta do kvarta, od miljea do miljea. Poku\u0161at \u0107emo tim duhom jezika i mentaliteta, uhvatiti i duh ovog postpotresnog, pandemijskog vremena i nevremena.<\/p>\n\n\n\n Rije\u010d autora i redatelja<\/strong><\/p>\n\n\n\n Vrlo je jednostavna svrha ove predstave i ne \u017eelim je opisivati pretenciozno. Mislim da nije pretjerano re\u0107i da svi oni koji su do\u017eivjeli nedavne potrese u na\u0161oj zemlji pate od simptoma posttraumatskog stresnog poreme\u0107aja. Ovaj na\u0161 cabaret poku\u0161ava, barem donekle, raspuhati taj oblak straha, strepnje, neugodnog sje\u0107anja i \u0161oka upisanog u potresena tijela, rastresene umove i protresene zidove. Sudbine u elementarnim nepogodama, na\u0111u se na raskr\u0161\u0107u izme\u0111u dotada\u0161njih rutina i nekih novih ruta. Karmi\u010dki gledano, nepovoljne okolnosti nisu slu\u010dajne, a \u0161to su ve\u0107e, to je i lekcija koja nam iz njih proizlazi va\u017enija. Ka\u017eu ljudi, nije svako zlo za zlo. Znam da to zvu\u010di kao izlizana fraza, ali iskustvo ovog potresa uvjerilo me u istinitost ove poslovice.<\/p>\n\n\n\n Jedan sam od onih Zagrep\u010dana koji su prili\u010dno dramati\u010dno osjetili potres 22. o\u017eujka 2020. godine. Naime, \u017eivim zgradi austrougarske gradnje koju je taj potres rasklimao i nama, njezinim stanarima, u \u017eivot uveo hvatanje u ko\u0161tac sa sru\u0161enim i neuporabljivim dimnjacima, uru\u0161enim zabatima, oguljenim fasadama, otpalom \u017ebukom, isklju\u010denim plinom, rupama u krovu i raznim drugim o\u0161te\u0107enjima za koja smo uz pomo\u0107 \u010dak \u0161est stati\u010dara poku\u0161ali doku\u010diti jesu li opasna za nastavak \u017eivota u zgradi.<\/p>\n\n\n\n Imali smo sre\u0107e. Uz dobrosusjedsku slo\u017enost, uz prihvatljiv kredit, uz pozitivne nalaze stati\u010dara, uz neopisivo puno telefoniranja i organiziranja, uspjeli smo na\u0161u donjogradsku ljepoticu pokrpati, popraviti, za\u017ebukati, oli\u010diti i u\u010diniti je ponovo ugodnom za \u017eivot. Je li zgrada sigurna? To samo Bog zna. Jer \u010dovjek ne kontrolira svoju budu\u0107nost i vrstu smrti koja \u0107e ga dopasti. Je li grad siguran? Je li planet siguran? Jesu li vremena sigurna? Ne znamo. Ali ono \u0161to moramo znati jest \u010dinjenica da uvijek, ali ba\u0161 uvijek, u svim okolnostima postoji korak dalje, korak kojeg moramo napraviti jer nema ni\u0161ta prirodnije od boriti se za \u017eivot i sa\u010duvati ili prona\u0107i \u010dovjeka u sebi. One \u017eivotne okolnosti, poput ovih potresa, u kojima se susre\u0107u misterij \u017eivota sa mogu\u0107no\u0161\u0107u smrti, one su pogodnije no ijedne druge za uspraviti \u010dovjeka u sebi, za protupotresno se oja\u010dati, za postati otporniji na tektonske udare i sudbinske sudare. Potresna odiseja mog haustora kroz bau\u0161telske bure i birokratske bare, zavr\u0161ila je prijateljskim ro\u0161tiljem nas, suvrasnika stanova i svih izvo\u0111a\u010da radova. U toj dvomjese\u010dnoj avanturi, upoznali smo razne divne ljude, pro\u017eeli se me\u0111usobno u povjerenju i po\u0161tenju i vidjeli neke nove osobine u samima sebi koje je izazvala nevolja i artikulirala dobra volja.<\/p>\n\n\n\n Svaki je stan svijet, svaki je \u017eivot svet. Naslu\u0161ao sam se u tom periodu obiteljskih pri\u010da, egzistencijalnih okolnosti, identitetskih matrica, povijesnih okvira, prevrata i procvata. Sve sam te koloplete sudbina, izma\u0161tavaju\u0107i ih i o\u017eivljavaju\u0107i ih, stavio u dramatur\u0161ki blender i iskreno se nadam da \u0107e publici, na\u0161im dragim suputnicima, supatnicima, sugra\u0111anima, biti inspiratvni za zabaviti se, ali i za zamisliti se. Ivan Leo Lemo<\/p>\n\n\n\n 28. listopada 2022. u 20 sati<\/strong><\/p>\n\n\n\n SLIPARIJA<\/strong><\/p>\n\n\n\n AUTOR: Milan Rakovac<\/strong><\/p>\n\n\n\n REDATELJ: Matija Debeljuh Pro\u0161ireni film kao kazali\u0161na predstava<\/p>\n\n\n\n U predgovoru romana Slipari Milana Rakovca Jure Ka\u0161telan obja\u0161njava da \u201enaslov romana ima nekoliko zna\u010denjskih razina, to je prijevara i obmana i vje\u0161tina varanja, cirkus i stilski trik, uni\u0161tavanje i stvaranje, \u010dovjek i njegova sjena, lice i obrnuto od svega, mit o stvarnosti i mit o stvarnosti, istina i magija, znak i simbol i ono \u2026 \u201dzapravo ukazuje na narativnu i stilsku slo\u017eenost karakteristi\u010dnu za \u010ditav rakova\u010dki rukopis.<\/p>\n\n\n\n Tako prema istoimenom romanu Milana Rakovca, nastaje te\u017enja da se napravi \u2018vizualni prijevod\u2019 za film i kazali\u0161te.<\/p>\n\n\n\n Izravna i doslovna prilagodba predlo\u0161ka bila bi, dakle, izravno i doslovno nemogu\u0107a, pa \u0107e nit vodilja u njezinoj ekranizaciji i uprizorenju biti \u201chvatanje\u201d specifi\u010dne \u010darobne atmosferske pozadine koju Rakovac stvara istra\u017eivanjem legende o Bilfu i Jamurini. Analogno romanu u kojem lik novinara istra\u017euje posebnosti ovog mitskog bi\u0107a, sredi\u0161nje mjesto u filmu i predstavi zauzima lik \u201cistra\u017eitelja\u201d koji se upu\u0161ta u sli\u010dan pothvat. No, vjeruju\u0107i da \u0107e uokvirivanje radnje u \u201ctipi\u010dan\u201d detektivski slijed ukloniti magi\u010dnu i mra\u010dnu atmosferu predlo\u0161ka, \u200b\u200brefleksije njegove svijesti u potrazi za vlastitim identitetom bit \u0107e u prvom planu. S obzirom da je pozadina nastanka mitova i legendi upravo potreba da se prona\u0111e odgovor na pitanje o njihovoj prirodi i podrijetlu, krenuv\u0161i u potragu za vlastitim \u201cja\u201d, glavni lik nudi specifi\u010dan pogled na ovu istarsku legendu. Njegov put kroz pri\u010du o sebi i Bilfu nipo\u0161to nije linearan, njegovo napredovanje nije ravno, ve\u0107 je, ba\u0161 poput Rakov\u010devog pripovijedanja, isprekidano. On je i beba kojoj njegova baka pjeva uspavanku o jami, i dje\u010dak koji se igra s prijateljima oko jame, i mladi\u0107 koji se budi u nesvijesti pored nje, i starac koji se spu\u0161ta u nju, i \u2026 mo\u017eda je \u010dak i Bilfo sam.<\/p>\n\n\n\n Drugi krucijalan aspekt kojemu \u0107e u adaptaciji biti posve\u0107ena posebna pa\u017enja, kraj je koji Rakovac u svojim radovima redovito afirmira. Njegov istarski zavi\u010daj smje\u0161ten je daleko od turisti\u010dkih urbanih lokaliteta i fabriciranih ruralnih mjesta koja fingiraju autohtonost, a po kojima je Istra u dana\u0161nje vrijeme najpoznatija. Motiv zemlje koja \u017eivi s ljudima i za ljude, o kojoj ljudi oduvijek ovise, i u kojoj na kraju skon\u010davaju, sna\u017eno je prisutan kroz cijeli roman, jednako kao i za\u010dudna \u017eivotnost prirodnog svijeta unutra\u0161nje Istre, signalizirana prije svega kroz njegov onomatopejski potencijal. Poseban \u0107e izazov dakle biti preno\u0161enje te organske kvalitete istarskog okoli\u0161a, njegovih \u0161uma, jama i ptica, na film i predstavu, a koje \u0107e biti izvedeno minucioznim opisivanjem tog kraja, pribli\u017eavanjem njegovoj teksturi gotovo do razine opipljivosti.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" U nastavku vam donosimo predstave u INK koje \u0107e se odr\u017eati 26. i 28. listopada! Gostovanje Zagreba\u010dkog gradskog kazali\u0161ta \u201eKomedija\u201c<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":35888,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"footnotes":""},"categories":[100,1,99],"tags":[],"yoast_head":"\n
IGRA: Rosanna BUBOLA<\/strong><\/p>\n\n\n\n