![\"\"](\"http:\/\/pulskasvakodnevnica.com\/wp-content\/uploads\/2022\/12\/dji_0017.jpg\")
<\/p>\n\n\n\nU Posjetiteljskom centru Herman Poto\u010dnik Noordung, u Puli danas je obilje\u017een zavr\u0161etak projekta rekonstrukcije, konzervacije, sanacije i za\u0161tite potpornog zida oko opkopa \u2013 rova Povijesnog i pomorskog muzeja Istre. Prva faza realizirana je u 2018., druga faza u 2019., tre\u0107a faza u 2021. godini, te je upravo zavr\u0161ena \u010detvrta, a ujedno i posljednja faza. Glavni arhitektonski projekt izradio je Eligio Legovi\u0107, a radove je izvodilo poduze\u0107e Kapitel d.o.o. Stru\u010dni gra\u0111evinski nadzor izvodilo je poduze\u0107e Istra in\u017eenjering, a konzervatorski nadzor Konzervatorski odjel Ministarstva kulture u Puli. Na radove je ukupno utro\u0161eno 921.000,00 kn, od \u010dega je Istarska \u017eupanija izdvojila 453.000,00 kn.<\/p>\n\n\n\n
Prema rije\u010dima ravnatelja Povijesnog i pomorskog muzeja Istre Graciana Ke\u0161ca, ukupna du\u017eina saniranog zida je oko 280 metara, dok je njegova debljina oko 95 centimetara. Najo\u0161te\u0107eniji je bio dio sa sjeverne strane \u2013 uz malu vodospremu, te s isto\u010dne strane \u2013 iznad Malog rimskog kazali\u0161ta, gdje je na pojedinim mjestima zid bio u potpunosti uru\u0161en. <\/p>\n\n\n\n
\u201eRadi o ogromnom projektu, koji osim same sanacije zida predstavlja i zna\u010dajnu etapu ure\u0111enju \u010ditavog Ka\u0161tela. Ono \u0161to nije sanirano to su lunete s ju\u017ene i isto\u010dne strane, \u0161to \u0107e biti obuhva\u0107eno posebnim projektom, a kojem \u0107emo mo\u0107i pristupiti sada nakon zavr\u0161etka glavnog dijela potpornog zida. Upravo po\u010dinje izrada projektne dokumentacije za sanaciju vanjskog pla\u0161ta zidina, \u0161to smo odredili kao prioritet\u201c, kazao je ravnatelj. <\/p>\n\n\n\n
\u201eDoista mi je drago \u0161to se ovaj projekt priveo kraju, a radi se o zna\u010dajnoj investiciji \u0161to samo jo\u0161 jednom potvr\u0111uje kako Istarska \u017eupanija kontinuirano ula\u017ee u kulturu i infrastrukturu samih kulturnih objekata. Ove smo godine uredili Ku\u0107u ka\u0161tela u Momjanu, a cilj nam je umre\u017eavanje svih istarskih ka\u0161tela. \u00a0Znamo da je pulska utvrda Ka\u0161tel vrijedan povijesni objekt iz 17. stolje\u0107a koji \u0107e sada, dovr\u0161etkom ovog projekta, biti jo\u0161 atraktivniji za sve na\u0161e gra\u0111ane i posjetitelje\u201c, naglasio je \u017eupan dodaju\u0107i kako \u017dupanija podjednako ula\u017ee u sve dijelove Istre, a \u0161to \u0107e nastaviti \u010diniti i ubudu\u0107e.<\/p>\n\n\n\n
<\/p>\n\n\n\n
Pro\u010delnica Konzervatorskog odjela u Puli Lorella Limoncin Toth uputila je zahvale u ime Ministarstva kulture i ministrice Obrubljen Kor\u017einek, te svih djelatnika Konzervatorskog odjela naglasiv\u0161i da postoji dobra suradnja. Dodala je da konzervatori imaju puno posla \u0161to potvr\u0111uju projekti poput obnove Arheolo\u0161kog muzeja Istre, ure\u0111enje Malog rimskog kazali\u0161ta, kao i ovaj na Ka\u0161telu. Zaklju\u010dila da \u201ePula dobiva novu vizuru i nove prostore za kulturne aktivnosti, a mi obnovljenu ba\u0161tinu\u201c. <\/p>\n\n\n\n
\u201eOvo je va\u017ean povijesni lokalitet, najprije va\u017ean kao gradina, zatim kao kastrum, a onda kao utvrda odnosno ka\u0161tel. Grad Pula \u0107e uvijek biti potpora o\u010duvanju kulturne ba\u0161tine. Ovo je mjesto va\u017eno ne samo kao povijesni dio, nego kao mjesto razli\u010ditih doga\u0111anja i cijeli ovaj dio grada postaje jedan od njegovih najljep\u0161ih dijelova\u201c, smatra gradona\u010delnik Pule Filip Zori\u010di\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Utvrda Ka\u0161tel u Puli, u kojoj je smje\u0161ten Povijesni i pomorski muzej Istre gra\u0111ena je u 17. st. , a izgradila ju je Mleta\u010dka Republika u jeku Tridesetogodi\u0161njeg rata, kada je Pula postala va\u017enom strate\u0161kom obrambenom to\u010dkom za obranu mleta\u010dkih posjeda u ju\u017enoj Istri i osiguranje plovidbe Jadranom. Izgra\u0111ena je na ru\u0161evinama srednjovjekovnog ka\u0161tela, podignutog na ostacima anti\u010dke rimske utvrde \u2013 kastruma. Projektirao ju je francuski vojni in\u017eenjer i graditelj fortifikacijskih objekata Antoine de Ville, koji je djelovao u slu\u017ebi Republike Venecije. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
U Posjetiteljskom centru Herman Poto\u010dnik Noordung, u Puli danas je obilje\u017een zavr\u0161etak projekta rekonstrukcije, konzervacije, sanacije i za\u0161tite potpornog zida<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":36800,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"footnotes":""},"categories":[84,1],"tags":[],"yoast_head":"\n