{"id":37850,"date":"2023-03-10T15:52:15","date_gmt":"2023-03-10T14:52:15","guid":{"rendered":"http:\/\/pulskasvakodnevnica.com\/?p=37850"},"modified":"2023-03-10T15:52:16","modified_gmt":"2023-03-10T14:52:16","slug":"odabrane-finalistice-i-finalisti-nagrade-za-mlade-umjetnike-zlatna-lubenica-7-0","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/pulskasvakodnevnica.com\/index.php\/2023\/03\/10\/odabrane-finalistice-i-finalisti-nagrade-za-mlade-umjetnike-zlatna-lubenica-7-0\/","title":{"rendered":"Odabrane finalistice i finalisti Nagrade za mlade umjetnike Zlatna lubenica 7.0"},"content":{"rendered":"\n<p>\u017diri u sastavu Oleg \u0160uran, Olga Majcen Linn, Marko Vojni\u0107 Gin i Marko Guti\u0107 Mi\u017eimakov odabrao je sedam finalistica i finalista ovogodi\u0161njeg natje\u010daja za Nagradu za mlade umjetnike Zlatna lubenica 7.0 od ukupno 45 prijava. Otvorenje izlo\u017ebe i progla\u0161enje pobjednika\/ce bit \u0107e odr\u017eani u sklopu 25. Media Mediterranea festivala 21. travnja 2023. godine u Gradskoj galeriji Pula.<\/p>\n\n\n\n<p>Odabrani finalisti\/ce:<\/p>\n\n\n\n<p><strong>1. Tin Andonovski, <em>Umjetnikov Stolac<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Rad <em>Umjetnikov stolac<\/em> je prostorna <em>ready-made<\/em> instalacija od tri drvena stolca u bo\u010dno poslo\u017eenom nizu. Nastao je istra\u017eivanjem pojma umjetni\u010dkog prostora u suvremenom vremenu te problematizira prostorni odnos izme\u0111u stolaca postavljenih u izlo\u017ebenom prostoru i prostora mjesta koje predstavlja stolac u dru\u0161tvenoj i \u017eivotnoj svakodnevici. U nizu mo\u017eemo primijetiti prva dva stolca povezana njihovom sli\u010dno\u0161\u0107u, dok se zadnji stolac odmi\u010de svojim izgledom, bojom, stilom, funkcijom. Stolci su okrenuti prema promatra\u010du i stabilno stoje u prostoru, a samo je zadnji stolac u nizu u druga\u010dijem polo\u017eaju. Zbog nepravilnih nogu na\u010detih vatrom, on je nako\u0161en i djeluje nestabilno te predstavlja nesigurno mjesto za sjedenje. S druge strane, ostali su stolci stabilni i savr\u0161eno izvr\u0161avaju svoju svrhu. Problematika rada predstavlja prostorni pojam mjesta na kojem \u0107e umjetnik sjediti, dru\u0161tveni pojam mjesta umjetnika i \u017eivotni pojam mjesta umjetnika u njegovoj svakodnevici. Svi stolci prikazani u prostornoj instalaciji su stilski, prostorno i vizualno razli\u010diti. Neizgoreni stolci predstavljaju povijesno-umjetni\u010dke stilove tradicionalnog umjetni\u010dkog stvarala\u0161tva te svojom stabilno\u0161\u0107u i prostornom monumentalno\u0161\u0107u definiraju specifi\u010dnosti i okvire umjetni\u010dkih stilova koji su se povijesno pokazali stabilnima. Oni su povijesno definirani stilom, idejom i percepcijom vremena u kojemu su nastali kao i povijesnim odmakom koji to potvr\u0111uje. Izgoreni stolac stilski je suvremen te predstavlja suvremena umjetni\u010dka djelovanja. Nestabilno\u0161\u0107u i nejasnim osnovama, on prikazuje odmak od tradicionalnih praksi i komunicira s prostorom u kojem se nalazi, te pri tom eksperimentira i nije ograni\u010den stilom.<\/p>\n\n\n\n<p>BIOGRAFIJA: Tin Andonovski poha\u0111ao je \u0160kolu primijenjene umjetnosti i dizajna u Osijeku na smjeru slikarstva, koju je zavr\u0161io 2018. godine. Tako\u0111er, zavr\u0161io je za prvostupnika likovne pedagogije, modul slikarstvo, na Akademiji primijenjene umjetnosti Sveu\u010dili\u0161ta u Rijeci 2021. godine, gdje je trenutno na magisteriju istog smjera i modula kiparstvo. Djeluje u podru\u010dju slikarstva, ilustracije i kiparstva.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>2. Nikolina Krsti\u010devi\u0107, <em>Ruke pune straha<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; <em>Ruke pune straha<\/em> je tekstilna skulpturalna forma kojom istra\u017eujem ideju alkemiziranja straha potisnutog u ljudskom tijelu kroz oblike, boje i repeticiju. Istra\u017euju\u0107i sebe kroz meditacijski proces stvaranja, tragam za korijenima svojih strahova, osje\u0107aju\u0107i njihove senzacije u tijelu. Tako strah iz svog tijela prenosim u novostvorena tekstilna tijela, nagomilane forme punjenih tekstilnih skulptura, doslovno napunjenih strahom. Poseban fokus stavila sam na proces stvaranja, ciljano koriste\u0107i repeticiju tekstilnih elemenata te pokreta prilikom stvaranja rada. Ponavljaju\u0107i pokrete uspjela sam stvoriti ve\u0107i osje\u0107aj prisutnosti u vlastitom tijelu, \u0161to mi je olak\u0161alo promatranje i analizu senzacija. Njima sam ujedno \u201euhvatila\u201c strah iz svog tijela i prenijela ga u novi spremnik, novo tijelo. Pristupaju\u0107i likovnom procesu kao svojevrsnoj koreografiji ili ritualu, uspostavila sam i ve\u0107i osje\u0107aj sigurnosti u vlastitom tijelu jer sam znala svaki sljede\u0107i korak i bolje osje\u0107ala senzacije potisnutog straha. Radom istra\u017eujem ideju odje\u0107e i tekstilnih predmeta kao spremnika emocija i energije, koji no\u0161enjem zauvijek poprimaju dijelove na\u0161eg bi\u0107a. Mo\u017eemo li zaista fizi\u010dki prenijeti emocije u drugu materijalnu formu ili to ostaje na razini na\u0161e mentalne projekcije? Kako bi na\u0161e emocije izgledale, kojih boja i tekstura bi bile kada bi imale autonomiju i vlastito tijelo? Tijelo u koje promatra\u010d mo\u017ee u\u0107i i iskusiti ga.<\/p>\n\n\n\n<p>BIOGARFIJA: Nikolina Krsti\u010devi\u0107 je tekstilna umjetnica. Zavr\u0161ila je Dizajn tekstila na Tekstilno-tehnolo\u0161kom fakultetu u Zagrebu 2022. godine. Radove je tijekom studija izlagala na raznim izlo\u017ebama u SC galeriji, LAUBI, Ulupuhu, Zagreb Design Weeku, \u0160ira galeriji&#8230; Odr\u017eala je dvije samostalne izlo\u017ebe: izlo\u017ebu ilustracija u splitskom Klubu Zona (2020.) i izlo\u017ebu tekstilnih skulptura u Galeriji Bernardo Bernardi u Zagrebu (2022.). Osvojila je tre\u0107e mjesto u kategoriji Tekstilni i modni dizajn na Zagreb Design Weeku (2021.) te izlo\u017eila svoju skulpturu <em>Ruke pune straha<\/em> na XIV. Trijenalu hrvatskog kiparstva (2022.). U svom radu istra\u017euje nesvjesno i tjelesni aspekt emocija, sjedinjuju\u0107i skulpturu, tekstil i ilustraciju.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>3. Mihaela Podboj, <em>mirror me<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Voda asocira na zrcaljenje i daje mi poeti\u010dnu sliku naginjanja lika nad vodenim tijelom. Promatraju\u0107i njegov odraz u vodi vidimo kako se kre\u0107e i ne podudara s opipljivim svijetom &#8211; on izmi\u010de i pod utjecajem okolnosti mijenja oblik. Na ovom se radu boja prelijevala, nestajala, mije\u0161ala u nove boje probijaju\u0107i se kroz u\u0161ivenu mre\u017eu. Svaki u\u0161iveni kvadrati\u0107 (kadar) imao je polegnutu kocku zale\u0111enog \u010daja. Led se topio tri dana u intervalima nano\u0161enja leda. Usporedno se ideja nas, tj. zrcaljenog lika razvija u pokretu \u2013 on izmi\u010de, mijenja se i nestaje.<\/p>\n\n\n\n<p>BIOGRAFIJA: Mihaela Podboj studira na Akademiji za Umjetnost i Kulturu u Osijeku, na diplomskom studiju Vizualnih umjetnosti. Izlagala je na mnogim grupnim izlo\u017ebama u MUO, Galeriji Waldinger i Galeriji Knifer te u sklopu projekata Drava Art Biennale 2021, Me\u0111unarodna izlo\u017eba grafika i knjiga umjetnika u Rijeci 2022, Me\u0111unarodno studentsko biennale 2021, MOKONSHU (Kijev, Porto, Nanchang i Zagreb), Splitskom filmskom festivalu 2021, Da! Festival, \u017dene u domu kulture (Nova Gradi\u0161ka) i Sprudel Film Festival. U Stuttgartu je izlagala na grupnim izlo\u017ebama u sklopu Rundgang 2022, rein theoretisch! \u2013 Ideenskizzen i Neukalibrierung der Realit\u00e4t. U likovnom i vizualnom izra\u017eavanju koristi razli\u010dite medije &#8211; grafike, instalacije, tekstil, poeziju i video &#8211; koje \u010desto spaja.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>4. Josipa Stojanovi\u0107 i Mario Stojanovi\u0107, <em>Nedoumica<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; <em>Nedoumica<\/em> je zajedni\u010dki projekt sestre i brata, umjetnice i znanstvenika, u kojem isprepli\u0107u stru\u010dna znanja i iskustva kako bi materijalizirali ishodi vi\u0161emjese\u010dnih ispitivanja pojedinih nedoumica te ponudili rje\u0161enja vezana za sli\u010dnosti i razlike izme\u0111u umjetni\u010dkih i znanstvenih mozgova: njihovog mi\u0161ljenja, shva\u0107anja, kreativnih procesa, analiti\u010dkih i\/ili sinteti\u010dkih pristupa odabranim problemima te uop\u0107e razmi\u0161ljanja o tome \u0161to i kako formira i usmjerava ljudsku svijest te njezine odnose s prirodnim i izgra\u0111enim okoli\u0161em. S jedne strane, ambijentalna se cjelina temelji na rezultatima zadataka iz na\u0161ih stru\u010dnih polja koje smo si me\u0111usobno davali. Oni se pojavljuju u obliku <em>ready-made <\/em>objekta ili gra\u0111e laboratorijskih predmeta, dokumentarnih fotografija laboratorijskog rada, video projekcije rada Josipinog i Marijevog mozga, stati\u010dnih digitalni fotografskih slika biokemijske razine misaonih procesa, tekstova, itd. S druge strane, vizualizacije rije\u0161enih zadataka neizravno prenose na\u0161u temeljnu premisu, a to je me\u0111usobno poticanje na dono\u0161enje malih i velikih odluka po principu ili-ili, ili jedno ili drugo. Snimanjem EEG signala u trenutcima nedoumice, ciljalo se prikazati koji su dijelovi mozga aktivni prilikom dono\u0161enja odluke, kao eventualne razlike izme\u0111u \u201eumjetni\u010dkog\u201c i \u201eznanstvenog\u201c mozga. Tako smo poku\u0161ali izgraditi slojeviti ambijent i pokazati da je mogu\u0107e uskladiti raznovrsna misaona ishodi\u0161ta u jednom komplementarnom djelu.<\/p>\n\n\n\n<p>BIOGRAFIJE: Josipa Stojanovi\u0107 je zavr\u0161ila Akademiju za umjetnost i kulturu Osijek. Do sad je imala niz samostalnih izlo\u017ebi: <em>Nedoumica<\/em> (2020.\/2021.), <em>Pritisak<\/em> (2019.\/2020.), Leki\u0107\/Stojanovi\u0107 u Galeriji Cekao u Zagreb, <em>Perfectly unperfect<\/em> (2018. i 2019.) u Galeriji Matice Hrvatske u Zagrebu i u Novoj Gradi\u0161ci, te <em>Sinkronizacije <\/em>(2018. i 2019.) u Galeriji 90-60-90 u Zagrebu i Galeriji Waldinger u Osijeku. Aktivno izla\u017ee na skupnim izlo\u017ebama u Hrvatskoj i inozemstvu, a osvojila je Nagradu Ljevaonice umjetnina Ujevi\u0107.&nbsp; Od 2018. asistentica je na kolegijima kiparstva na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku.<\/p>\n\n\n\n<p>Mario Stojanovi\u0107 je zavr\u0161io Prirodoslovno-matemati\u010dki fakultet, smjer Molekularna biologija. Godine 2018. se zaposlio na Medicinskom fakultetu u Zagrebu i upisao doktorski studij Neuroznanosti pri Hrvatskom institutu za istra\u017eivanje mozga.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>5. Josipa \u0160krapi\u0107, <em>Gdje pepeo susre\u0107e more<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Multimedijalna instalacija se sastoji od video triptiha, osobnog privremenog tumula (tumulus, gomila, humak) izra\u0111enog od nakupine morske trave (posidonije) zajedno s razasutom lon\u010danicom nalik na histarske \u017eare. Svaki element ove multimedijalne instalacije u svrsi je artikuliranja prakse rituala. Podsje\u0107am se na prolaznost i ljepotu prolaznosti, daleko od strahova koje kao bi\u0107a svjesna smrtnosti do\u017eivljavamo. Umivanjem kaduljom, simbolom mladosti i plodnosti vje\u010dna \u017eivota, barem u vlastitoj teoriji postajem besmrtna. Gibanjem po bre\u017euljcima kojima se ritualno vra\u0107am, (pr)o\u017eivljavam svoje kratkotrajno tijelo. Koristim praksu aktivnog hodanja (hodanje kao razmi\u0161ljanje) i dokumentiram performativni pristup bliskom i poznatom mjestu te reinterpretiram histarska obilje\u017eja i razli\u010dite prakse. Reinvencijom prostora dolazim do reinvencije odnosa prema lokaciji, izmjenjujem percepciju mjesta i pribli\u017eavam se meditativnom stanju. Privremenost tumula od posidonije u ulozi je podsjetnika na na\u0161u privremenost, dok lon\u010danica zaziva ponovnu performativnost koja se krije iza same izrade lon\u010danica i uni\u0161tavanja istih bez priloga bogovima, jer na kraju (p)ostaje(mo) samo pepeo.<\/p>\n\n\n\n<p>BIOGRAFIJA: Josipa \u0160krapi\u0107 je preddiplomski studij zavr\u0161ila 2019. na Akademiji Umjetnosti u Novoj Gorici u Sloveniji, studiju digitalnih umjetnosti i praksa pri odsjeku suvremenih umjetni\u010dkih praksi. Diplomirala je smjer novih medija na Akademiji likovnih umjetnosti. \u010clanica HDLU Istre, Dru\u0161tva vizualnih umjetnika \u2013 CRUX i udruge Forma za koju pi\u0161e projekte i osmi\u0161ljava programe. Izlagala je na vi\u0161e skupnih izlo\u017ebi u Hrvatskoj i Sloveniji, te kao vanjska stru\u010dna suradnica Udruge Metamedij predavala o suvremenim umjetni\u010dkim praksama. U svom radu bavi se kulturolo\u0161kim pitanjima i fenomenima, kao i osobnim iskustvima i introspekcijom kroz razne medije.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>6. Branimir \u0160tivi\u0107, <em>M I J E H<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; <em>M I J E H<\/em> je istra\u017eivanje medijalnosti zraka, otvorenosti respiratornih tijela prema atmosferi i disanja svih \u017eivih i ne\u017eivih stvari (engl. <em>things<\/em>). Fascinacija zrakom i atmosferom dolazi od pomisli da &#8211; uronjeni u zrak od po\u010detka bivanja i s plu\u0107ima kao prvim organom koji je nakon ro\u0111enja suo\u010den s percepcijom prostora &#8211; zanemarujemo po\u010detnu \u010dinjenicu da smo kao respiratorno tijelo dio sustava atmosfere. Disanje nije prvenstveno relacija prema objektima nego prema atmosferi, a ko\u017ea je krhka opna koja dijeli dva zrakom ispunjena prostora, unutra i izvana. Sustav respiratornih tijela\/zra\u010dnih vre\u0107a (engl. <em>windbags<\/em>) i akciju disanja mo\u017eemo zamisliti kao ritam pla\u0107anja dugovanja kisika u stalnoj ekonomskoj igri inflacije tijela. <em>M I J E H<\/em> je modularni zra\u010dni sustav baziran na ekspiraciji, inflaciji i koliziji zraka s okolnim objektima. Rad se sastoji od zra\u010dne turbine, sinteti\u010dke tkanine, bioplastike, divovske trske (Arundo donax), <em>custom<\/em> elektronike\/mehanike\/softvera i di\u0161u\u0107ih tijela. Vre\u0107e ispunjene zrakom reproduciraju ritam izdisanja putem izmjerene lokalne promjene u koli\u010dini izdahnutog ugljikova dioksida (CO2). Zrak koji te\u010de iz spremnika aktivira piske od trske i mjeda koji reproduciraju zvuk. Divovska trska biljka je Mediterana koja koristi zra\u010dne komore uz biomasu kao alat za brzi rast. Trska se ba\u0161 zbog \u0161upljina koristila za izradu tradicionalnih instrumenata i dijelova instrumenata poput pisaka za mje\u0161ine, diple i sopile. Upravo su mje\u0161ine tehnolo\u0161ki produ\u017eeci plu\u0107a za preno\u0161enje akcije ili konverziju zraka u vjetrene oscilatore i sonorne objekte. To su instrumenti potencijalne vokalnosti ko\u017ee koja pri\u010da svoju pri\u010du napinjanjem i ispuhavanjem.<\/p>\n\n\n\n<p>BIOGRAFIJA: Branimir \u0160tivi\u0107 diplomirao je Nove Medije na ALU u Zagrebu (2021.) i Informacijsko i Programsko In\u017eenjerstvo na Fakultetu Organizacije i Informatike u Vara\u017edinu (2015.). U radu se bavi zvu\u010dnim i svjetlosnim instalacijama, a\/v performansom, \u017eivim filmom, <em>expanded-cinema<\/em> performansom, programiranom umjetno\u0161\u0107u, umjetnom inteligencijom i zvukom za suvremeni ples. Prete\u017eito po\u010dinje od zvuka, a tehnologiju i programski kod u recentnim radovima koristi kao glavni medij za multidisciplinarni pristup u istra\u017eivanju medijalnosti zraka, disanja, vjetra, pneumatike, tla, LED tehnologije, fizikalno\u0161\u0107u piksela, izgubljenih materijala (<em>lost footage<\/em>), neuralne sinteze, animizma, vitalnosti objekata i materije u doba tehnosfere i antropocena. \u010clan je umjetni\u010dkog kolektiva \u201cARBAJT\u201d koji propituje teme povezanosti izme\u0111u umjetnosti i rada. Sura\u0111ivao je sa DB Indo\u0161: Ku\u0107a ekstremnog muzi\u010dkog kazali\u0161ta te je izlagao na grupnim i samostalnim izlo\u017ebama u Muzeju suvremene umjetnosti Zagreb, GMK, Atelijeri \u017ditnjak, Lazareti, \u0160ira, Prozori, Laubi, Pogonu jedinstva, Kazamatu, NMG@Praktika i Galeriji SC. Izvodio je na festivalima Device_art 7.021, 25fps-a , Vector Hack, ZEZ, SineLinea, Monoplay, Barutana te Sonica(@Cankarjev Dom).<\/p>\n\n\n\n<p><strong>7. David Wilhelm, <em>Kroz prostore<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Instalacija <em>Kroz prostore<\/em> je zvu\u010dno-vizualno-tekstualni eksperiment, a \u010dini je video koji se projicira na oslikanoj tkanini. U njoj tematiziram digitalizaciju, prevo\u0111enje prostora iz stvarnog u virtualno i obratno, ljudsko tijelo u tom prostoru, stvarnost\/virtualnost, vlastito tijelo kao subjekt\/objekt te (ne)mogu\u0107nosti identiteta u kontekstu&nbsp;(ne)ograni\u010denosti digitalnih i fizi\u010dkih prostora. Ovaj slobodni narativ prati bi\u0107e koje putuje kroz prostore, me\u0111u kojima je kao kona\u010dno odredi\u0161te odabralo prirodu. Njegova se vrsta bli\u017ei kraju i ne poznaje slobodu, jer je zaglavljena u digitalnim prototipovima razli\u010ditih vrsta prostornosti. Bi\u0107e prilikom putovanja \u0161titi tkanina u koju je ogrnuto, ista ona na koju se video projicira. Preklapanjem razli\u010ditih kadrova, boja i tekstura, te igraju\u0107i se sa slaganjem tih segmenta film postaje vlastiti prostor i okvir svoje prostornosti. U procesu je prvo nastao video materijal, nakon \u010dega sam napisao tekst\/scenarij koji je diktirao monta\u017eu. Sam eksperiment monta\u017ee, kao i digitalno manipuliranje slikom i <em>voice-over<\/em>, bili su jednako bitni kao i eksperiment snimanja materijala. U radu istra\u017eujem prostornost stvarnog i virtualnog svijeta, mije\u0161aju\u0107i te dvije \u201erealnosti\u201c preklapanjem vizuala poput snimaka napravljenih kamerom i mobitelom te 3D <em>meshova<\/em>, odnosno skenova lokacije ili onih ru\u010dno napravljenih pomo\u0107u 3D softvera.<\/p>\n\n\n\n<p>BIOGRAFIJA: David Wilhelm studira od 2020. na Odsjeku za animirani film i nove medije na Akademiji likovnih umjetnosti Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. Izlagao je na grupnim izlo\u017ebama u Zadru i Zagrebu, sudjelovao na rezidencijama u Balama i Berlinu. U umjetni\u010dkoj praksi istra\u017euje odnos digitalnog i fizi\u010dkog, <em>queer<\/em> identitet te eksperiment u zvuku, tekstu i videu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>\u017diri u sastavu Oleg \u0160uran, Olga Majcen Linn, Marko Vojni\u0107 Gin i Marko Guti\u0107 Mi\u017eimakov odabrao je sedam finalistica i<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":37832,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"footnotes":""},"categories":[100,1,99],"tags":[],"yoast_head":"<!-- This site is optimized with the Yoast SEO plugin v20.4 - https:\/\/yoast.com\/wordpress\/plugins\/seo\/ -->\n<title>Odabrane finalistice i finalisti Nagrade za mlade umjetnike Zlatna lubenica 7.0 - Pulska Svakodnevnica<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"http:\/\/pulskasvakodnevnica.com\/index.php\/2023\/03\/10\/odabrane-finalistice-i-finalisti-nagrade-za-mlade-umjetnike-zlatna-lubenica-7-0\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"hr_HR\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Odabrane finalistice i finalisti Nagrade za mlade umjetnike Zlatna lubenica 7.0 - Pulska Svakodnevnica\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"\u017diri u sastavu Oleg \u0160uran, Olga Majcen Linn, Marko Vojni\u0107 Gin i Marko Guti\u0107 Mi\u017eimakov odabrao je sedam finalistica i\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"http:\/\/pulskasvakodnevnica.com\/index.php\/2023\/03\/10\/odabrane-finalistice-i-finalisti-nagrade-za-mlade-umjetnike-zlatna-lubenica-7-0\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Pulska Svakodnevnica\" \/>\n<meta property=\"article:publisher\" content=\"https:\/\/www.facebook.com\/PulskaSvakodnevnicaNews\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2023-03-10T14:52:15+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2023-03-10T14:52:16+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"http:\/\/pulskasvakodnevnica.com\/wp-content\/uploads\/2023\/03\/MM25.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"750\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"493\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"Pulska Svakodnevnica\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Napisao\/la\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Pulska Svakodnevnica\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"12 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"http:\/\/pulskasvakodnevnica.com\/index.php\/2023\/03\/10\/odabrane-finalistice-i-finalisti-nagrade-za-mlade-umjetnike-zlatna-lubenica-7-0\/\",\"url\":\"http:\/\/pulskasvakodnevnica.com\/index.php\/2023\/03\/10\/odabrane-finalistice-i-finalisti-nagrade-za-mlade-umjetnike-zlatna-lubenica-7-0\/\",\"name\":\"Odabrane finalistice i finalisti Nagrade za mlade umjetnike Zlatna lubenica 7.0 - Pulska Svakodnevnica\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"http:\/\/pulskasvakodnevnica.com\/#website\"},\"datePublished\":\"2023-03-10T14:52:15+00:00\",\"dateModified\":\"2023-03-10T14:52:16+00:00\",\"author\":{\"@id\":\"http:\/\/pulskasvakodnevnica.com\/#\/schema\/person\/95941daf7dfab0e8fd012b0d88608a3f\"},\"breadcrumb\":{\"@id\":\"http:\/\/pulskasvakodnevnica.com\/index.php\/2023\/03\/10\/odabrane-finalistice-i-finalisti-nagrade-za-mlade-umjetnike-zlatna-lubenica-7-0\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"http:\/\/pulskasvakodnevnica.com\/index.php\/2023\/03\/10\/odabrane-finalistice-i-finalisti-nagrade-za-mlade-umjetnike-zlatna-lubenica-7-0\/\"]}]},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"http:\/\/pulskasvakodnevnica.com\/index.php\/2023\/03\/10\/odabrane-finalistice-i-finalisti-nagrade-za-mlade-umjetnike-zlatna-lubenica-7-0\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Po\u010detna stranica\",\"item\":\"http:\/\/pulskasvakodnevnica.com\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Odabrane finalistice i finalisti Nagrade za mlade umjetnike Zlatna lubenica 7.0\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"http:\/\/pulskasvakodnevnica.com\/#website\",\"url\":\"http:\/\/pulskasvakodnevnica.com\/\",\"name\":\"Pulska Svakodnevnica\",\"description\":\"Vijesti iz Pule i Istre\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"http:\/\/pulskasvakodnevnica.com\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":\"required name=search_term_string\"}],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"http:\/\/pulskasvakodnevnica.com\/#\/schema\/person\/95941daf7dfab0e8fd012b0d88608a3f\",\"name\":\"Pulska Svakodnevnica\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Odabrane finalistice i finalisti Nagrade za mlade umjetnike Zlatna lubenica 7.0 - Pulska Svakodnevnica","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"http:\/\/pulskasvakodnevnica.com\/index.php\/2023\/03\/10\/odabrane-finalistice-i-finalisti-nagrade-za-mlade-umjetnike-zlatna-lubenica-7-0\/","og_locale":"hr_HR","og_type":"article","og_title":"Odabrane finalistice i finalisti Nagrade za mlade umjetnike Zlatna lubenica 7.0 - Pulska Svakodnevnica","og_description":"\u017diri u sastavu Oleg \u0160uran, Olga Majcen Linn, Marko Vojni\u0107 Gin i Marko Guti\u0107 Mi\u017eimakov odabrao je sedam finalistica i","og_url":"http:\/\/pulskasvakodnevnica.com\/index.php\/2023\/03\/10\/odabrane-finalistice-i-finalisti-nagrade-za-mlade-umjetnike-zlatna-lubenica-7-0\/","og_site_name":"Pulska Svakodnevnica","article_publisher":"https:\/\/www.facebook.com\/PulskaSvakodnevnicaNews","article_published_time":"2023-03-10T14:52:15+00:00","article_modified_time":"2023-03-10T14:52:16+00:00","og_image":[{"width":750,"height":493,"url":"http:\/\/pulskasvakodnevnica.com\/wp-content\/uploads\/2023\/03\/MM25.jpg","type":"image\/jpeg"}],"author":"Pulska Svakodnevnica","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Napisao\/la":"Pulska Svakodnevnica","Procijenjeno vrijeme \u010ditanja":"12 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"WebPage","@id":"http:\/\/pulskasvakodnevnica.com\/index.php\/2023\/03\/10\/odabrane-finalistice-i-finalisti-nagrade-za-mlade-umjetnike-zlatna-lubenica-7-0\/","url":"http:\/\/pulskasvakodnevnica.com\/index.php\/2023\/03\/10\/odabrane-finalistice-i-finalisti-nagrade-za-mlade-umjetnike-zlatna-lubenica-7-0\/","name":"Odabrane finalistice i finalisti Nagrade za mlade umjetnike Zlatna lubenica 7.0 - Pulska Svakodnevnica","isPartOf":{"@id":"http:\/\/pulskasvakodnevnica.com\/#website"},"datePublished":"2023-03-10T14:52:15+00:00","dateModified":"2023-03-10T14:52:16+00:00","author":{"@id":"http:\/\/pulskasvakodnevnica.com\/#\/schema\/person\/95941daf7dfab0e8fd012b0d88608a3f"},"breadcrumb":{"@id":"http:\/\/pulskasvakodnevnica.com\/index.php\/2023\/03\/10\/odabrane-finalistice-i-finalisti-nagrade-za-mlade-umjetnike-zlatna-lubenica-7-0\/#breadcrumb"},"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["http:\/\/pulskasvakodnevnica.com\/index.php\/2023\/03\/10\/odabrane-finalistice-i-finalisti-nagrade-za-mlade-umjetnike-zlatna-lubenica-7-0\/"]}]},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"http:\/\/pulskasvakodnevnica.com\/index.php\/2023\/03\/10\/odabrane-finalistice-i-finalisti-nagrade-za-mlade-umjetnike-zlatna-lubenica-7-0\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Po\u010detna stranica","item":"http:\/\/pulskasvakodnevnica.com\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Odabrane finalistice i finalisti Nagrade za mlade umjetnike Zlatna lubenica 7.0"}]},{"@type":"WebSite","@id":"http:\/\/pulskasvakodnevnica.com\/#website","url":"http:\/\/pulskasvakodnevnica.com\/","name":"Pulska Svakodnevnica","description":"Vijesti iz Pule i Istre","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"http:\/\/pulskasvakodnevnica.com\/?s={search_term_string}"},"query-input":"required name=search_term_string"}],"inLanguage":"hr"},{"@type":"Person","@id":"http:\/\/pulskasvakodnevnica.com\/#\/schema\/person\/95941daf7dfab0e8fd012b0d88608a3f","name":"Pulska Svakodnevnica"}]}},"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/pulskasvakodnevnica.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/37850"}],"collection":[{"href":"http:\/\/pulskasvakodnevnica.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/pulskasvakodnevnica.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/pulskasvakodnevnica.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/pulskasvakodnevnica.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=37850"}],"version-history":[{"count":1,"href":"http:\/\/pulskasvakodnevnica.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/37850\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":37852,"href":"http:\/\/pulskasvakodnevnica.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/37850\/revisions\/37852"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/pulskasvakodnevnica.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/37832"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/pulskasvakodnevnica.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=37850"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/pulskasvakodnevnica.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=37850"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/pulskasvakodnevnica.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=37850"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}