<\/p>\n
Op\u0107insko vije\u0107e Mar\u010dane na protekloj je sjednici usvojilo prijedlog odluke o izradi Urbanisti\u010dkog plana ure\u0111enja ugostiteljsko-turisti\u010dkog podru\u010dja Sv. Mikula koje bi se prostiralo na podru\u010dju biv\u0161eg kamenoloma Prodola, na povr\u0161ini od 28,77 hektara, od \u010dega bi kopneni dio obuhvatio 20,47, a morski 8,3 hektara. Rije\u010d je o neizgra\u0111enom i neure\u0111enom gra\u0111evinskom podru\u010dju na kojem je do 2010. godine tvrtka Ma\u0161kun eksploatirala tehni\u010dko-gra\u0111evinski kamen. Me\u0111utim, prije nego \u0161to se to podru\u010dje privede ugostiteljsko-turisti\u010dkoj namjeni, mora biti sanirano.<\/p>\n
Hotel i luka<\/strong><\/p>\n Zlatko Cetina, pro\u010delnik Jedinstvenog upravnog odjela Op\u0107ine Mar\u010dana, napominje da bi se, prema budu\u0107em UPU-u, na tom podru\u010dju izgradili hotel ili turisti\u010dko naselje s najvi\u0161e 1.050 le\u017eajeva, te luka nauti\u010dkog turizma s 200 vezova.<\/p>\n Podsje\u0107a da su nakon obustave eksploatacije ministarstva gospodarstva i mora prije dvije godine raspisala natje\u010daj za dovr\u0161etak sanacije kamenoloma i za luku posebne namjene namijenjene morskom transportu tog kamena.<\/p>\n Da bi se sanacija dovr\u0161ila, potrebno je izvaditi jo\u0161 oko milijun kubika kamena da bi se oblikovale terase i “izdubila” luka nauti\u010dkog turizma koja \u0107e biti obuhva\u0107ena UPU-om. Prijedlog stru\u010dnih povjerenstava bio je da se koncesija za eksploataciju i luku dodijeli Ma\u0161kunu koji je udovoljio uvjetima. Za luku je on bio i jedini ponu\u0111a\u010d, no o tome odluku treba donijeti Vlada, a na nju se \u010deka ve\u0107 jako dugo, veli Cetina te podsje\u0107a da je odluka o izradi UPU-a bila donijeta jo\u0161 2010. godine upravo na inicijativu Ma\u0161kuna. Tvrtka je trebala i financirati izradu Plana, ali je odustala zbog neizvjesnosti nastavka eksploatacije, odnosno sanacije kamenoloma.<\/p>\n U me\u0111uvremenu je interes za gradnju luke nauti\u010dkog turizma iskazala pulska tvrtka TISSO adriatica koja je 2011. godine od \u017dupanijskog odjela za odr\u017eivi razvoj dobila ovla\u0161tenje za isho\u0111enje lokacijske dozvole za luku posebne namjene – luku nauti\u010dkog turizma Rakalj sv. Agneza, i to nakon \u0161to se prethodno donese Urbanisti\u010dki plan ure\u0111enja. Neizvjesnost dovr\u0161etka sanacije Prodola odgodila je i njihovu inicijativu do rujna 2014., kada su s Op\u0107inom sklopili ugovor o financiranju izrade UPU-a, daju\u0107i pritom garancije pla\u0107anja za vrijednost od 200 tisu\u0107a kuna, uz obvezu predujma od 50 tisu\u0107a kuna. Iako je tvrtka AMG iz Sv. Kri\u017ea Za\u010dretje izradila prostorno-programsku osnovu i nacrt UPU-a, nisu ga prihvatili nositelj izrade ni op\u0107inski na\u010delnik. Usprkos tome, tvrtka TISSO adriatica ponovno je zainteresirana za financiranje izrade Plana.<\/p>\n Cetina podsje\u0107a da prethodni prijedlog UPU-a nije bio zreo za javnu raspravu<\/strong><\/p>\n – Sad stvar opet kre\u0107e iako ne otpo\u010detka jer postoji i ono \u0161to determinira izradu Plana: kona\u010dan izgled tog prostora nakon sanacije koje je polazi\u0161te u planiranju, napominje. Osim oblikovanja zavr\u0161nih kosina, kamenolom treba i biolo\u0161ki sanirati ozelenjivanjem njegovih povr\u0161ina. Kamenolom se, dodaje Cetina, eksploatirao od 1998. ili 1999. do 2010., a bilo je razdoblja kad bi samo u jednoj godini bilo izvu\u010deno vi\u0161e od milijun kubika.<\/p>\n – Tr\u017ei\u0161te uvjetuje brzinu eksploatacije. Kamen se uglavnom izvozio u Italiju. Rok sanacije iznosi pet godina, i to od datuma dodjele koncesije za koju se tek o\u010dekuje odluka Vlade, napominje na\u0161 sugovornik. Tek nakon sanacije mo\u017ee se donijeti UPU.<\/p>\n Nema infrastrukture<\/strong><\/p>\n – Za o\u010dekivati je da \u0107e se na dono\u0161enje UPU-a morati \u010dekati jo\u0161 pet godina, ali \u0107e se mo\u0107i obaviti pripremne radnje za dodjelu koncesije za luku, odnosno dozvole za turisti\u010dku izgradnju. Pitanje je i kako \u0107e dr\u017eava raspolagati zemlji\u0161tem: ho\u0107e li ga dati u koncesiju ili dati pravo gra\u0111enja. Op\u0107ina nije ovla\u0161tena raspolagati ni zemlji\u0161tem, ni pomorskim dobrom, veli Cetina.<\/p>\n Pristupna prometnica planirana je trasom postoje\u0107e lokalne ceste Rakalj – \u0160trnina – Sv. Mikula, koja je ve\u0107im dijelom asfaltirana. Cetina, me\u0111utim, problemati\u010dnim smatra nedostatak bilo koje druge infrastrukture.<\/p>\n – Ovo je najve\u0107i zahvat me\u0111u “planovima patuljcima”, ali problem je \u0161to osim pristupne ceste nema dovoljno infrastrukture i bit \u0107e problema u izgradnji. Nema ni vodovodne mre\u017ee, ni dovoljno struje, a treba rije\u0161iti i odvodnju otpadnih voda. Tu \u0107e infrastrukturu investirati onaj tko tu bude gradio, veli Cetina.<\/p>\n