Konferencija \u201eKorak do kulture\u201c o pravu na kulturu i potrebama u kulturni osoba s invaliditetom te djece i mladih s te\u0161ko\u0107ama u razvoju, u sklopu projekta \u201eU istom filmu \u2013 korak dalje\u201c odr\u017eana je u utorak, 6. lipnja, u Gradskoj knji\u017enici i \u010ditaonici Pula.<\/p>\n\n\n\n
Konferencija u organizaciji udruge Metamedij uklju\u010divala je izlaganja stru\u010dnjaka, predstavljanje primjera dobre prakse i sociolo\u0161kog istra\u017eivanja potreba osoba s invaliditetom te djece i mladih s te\u0161ko\u0107ama u razvoju, kao i panel raspravu, a ujedno je pru\u017eila uvid u postoje\u0107e i predstoje\u0107e lokalne i nacionalne kulturne politike te zakonodavni okvir.<\/p>\n\n\n\n
Brojne okupljene pozdravili su ravnateljica Gradske knji\u017enice i \u010ditaonice Pula Nadia Bu\u017eleta te predsjednik udruge Metamedij Marino Jurcan. Prvi govornik bio je zamjenik pravobraniteljice za osobe s invaliditetom Darijo Juri\u0161i\u0107, koji je odr\u017eao izlaganje na temu: \u201eSudjelovanje osoba s invaliditetom, mladih i djece s te\u0161ko\u0107ama u kulturnom \u017eivotu\u201c.<\/p>\n\n\n\n
– Po najnovijim podacima danas u Hrvatskoj \u017eivi vi\u0161e od 624 tisu\u0107a osoba s invaliditetom, a to je negdje oko 16% stanovni\u0161tva. Moja sugestija je da prilikom oblikovanja aktivnosti u na\u0161em profesionalnom radu trebamo obratiti pa\u017enju na koji na\u010din mo\u017eemo uklju\u010diti osobe s invaliditetom jer vrlo \u010desto \u0107e upravo oni biti posjetitelji i korisnici na\u0161ih doga\u0111anja i sadr\u017eaja koje proizvodimo. Kultura utje\u010de na brojne sadr\u017eaje u \u017eivotu, ali ono \u0161to je najbitnije jest da osigurava socijalizaciju. Kultura podrazumijeva puno ljudi, interakciju te stvaranje i predstavljanje sadr\u017eaja. Dobrobit umjetni\u010dkog sadr\u017eaja je \u0161to je raznoliki, a sama umjetnost pru\u017ea mogu\u0107nost izra\u017eavanja i kreiranja ne\u010dega iz ni\u010dega, kazao je Juri\u0161i\u0107.<\/p>\n\n\n\n
On je potom iznio brojne primjere barijera s kojima se osobe s invaliditetom svakodnevno susre\u0107u, na koji na\u010din im se uz malo preinaka mo\u017ee osigurati pristupa\u010dnost i dostupnost kulturnim sadr\u017eajima, koje su prednosti univerzalnog dizajna te je predstavio i pohvalio brojne intervencije u prostoru iz gradova kao \u0161to su Ljubljana, Osijek, Zagreb, Split i Pula.<\/p>\n\n\n\n
Dr. sc. Vanja Markovi\u0107, pedagoginja iz \u0160kole za odgoj i obrazovanje Pula predstavila je \u201eRezultate istra\u017eivanja o sudjelovanju djece i mladih s te\u0161ko\u0107ama u razvoju u kulturnim sadr\u017eajima\u201c.<\/p>\n\n\n\n
– Istra\u017eivanje je htjelo dati odgovore na pitanja koliko su djeca i mladi s te\u0161ko\u0107ama u razvoju uklju\u010deni u razli\u010dite aktivnosti iz sfere kulture te koje su njihove specifi\u010dne potrebe za prilagodbama okru\u017eenja, koje su potrebne kako bi se izjedna\u010dila mogu\u0107nost sudjelovanja u kulturnim sadr\u017eajima. Uzorak \u010dini 159 roditelja djece i mladih s te\u0161ko\u0107ama u razvoju u dobi od 3 do 21 godine, s podru\u010dja Istarske, Krapinsko-zagorske, Me\u0111imurske i Zagreba\u010dke \u017eupanije. \u0160to se posje\u0107ivanja kulturnih sadr\u017eaja ti\u010de htjeli smo doznati odlaze li djeca i mladi s TUR na: kino projekcije, kazali\u0161ne predstave, koncerte klasi\u010dne i suvremene glazbe, festivale, izlo\u017ebe i muzeje, a \u0161to se ti\u010de sudjelovanja u radionicama ti\u010de zanimalo nas je uklju\u010duju li se mladi s TUR u likovne radionice, radionice fotografije, glazbene radionice, plesne radionice, kreativne radionice, novomedijske radionice i dramske radionice, kazala je Markovi\u0107. Podaci iz istra\u017eivanja ukazuju na to da su najposje\u0107eniji kino, kazali\u0161te i festivali, te izlo\u017ebe i muzeju u ne\u0161to manjoj mjeri dok je najma dok su najmanje posje\u0107eni koncerti. \u0160to se radionica ti\u010de najve\u0107a je uklju\u010denost u likovne i kreativne radionice, ne\u0161to manja u glazbene, plesne i dramske, a najmanja u fotografske i novomedijske. <\/p>\n\n\n\n
Najve\u0107i problemi u okru\u017eenju za bar 30% ispitanika kada je u pitanju posjeta kinu su duljina (trajanje) filma, ja\u010dina zvuka filma, vizualni efekti, auditivni efekti, razumijevanje poruke filma, usmjeravanje pa\u017enje na film, potreba za dizanjem sa sjedala, potreba za kretanjem po dvorani i komunikacija s posjetiteljima tijekom projekcije. Problemi u okru\u017eenju za kazali\u0161te su gu\u017eva, ja\u010dina zvuka i razumijevanje sadr\u017eaja; za koncerte klasike su trajanje, gu\u017eva, temperatura prostora, visina (lo\u017ea, balkon) te pra\u0107enje sadr\u017eaja; za izlo\u017ebe i muzeje to su pra\u0107enje sadr\u017eaja i njegovo razumijevanje. \u0160to se radionica ti\u010de problemi su kako slijedi – likovne radionice: komunikacija s drugim sudionicima i nesamostalnost u izvo\u0111enju zadataka; radionice fotografije: nesamostalnost u izvo\u0111enju zadataka; glazbene radionice: razumijevanje uputa; kreativne radionice: nesamostalnost u izvo\u0111enju zadataka.<\/p>\n\n\n\n
– \u0160to se ti\u010de razlika s obzirom na dob u ve\u0107ini aktivnosti najve\u0107i problem okru\u017eenje predstavlja djeci u dobi od 6. do 10. godine (objektivno najmla\u0111i) dok kod mladih u dobi od 16. do 21. godine najve\u0107e pote\u0161ko\u0107e predstavljaju fizi\u010dka pristupa\u010dnost, tijesan prostor (festivali), i komunikacija s drugim sudionicima tijekom dramskih radionica, kazala je Markovi\u0107 koja je kasnije govorila o metodolo\u0161kim smjernicama za prilagodbu senzornih projekcija te za organizaciju kulturno-umjetni\u010dkih radionica.<\/p>\n\n\n\n
Izv. prof. dr. sc. Kre\u0161imir Krolo odr\u017eao je izlaganje na temu “Od margine do ve\u0107e uklju\u010denosti – adresiranje prepreka OSI skupina u konzumaciji kulturnih sadr\u017eaja u Puli” kojeg je pripremio zajedno s izv. prof. dr. sc. \u017deljkom Tonkovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
– Kao \u0161to je ve\u0107 prije bilo re\u010deno radi se o izazovima koji prate OSI skupine ve\u0107 jako dugo \u2013 pitanje fizi\u010dkih barijera i prepreka je ono \u0161to se najvi\u0161e spominje, a tijekom ovog na\u0161eg istra\u017eivanja je isko\u010dio problem izostanka financijskih resursa. OSI skupine su redovno marginalizirane ne samo po pitanju mogu\u0107nosti sudjelovanja zbog neprilago\u0111enosti prostora, ve\u0107 zbog toga \u0161to se nalaze u znatno te\u017eem financijskom polo\u017eaju u odnosu na prosjek stanovni\u0161tva. Djelatnici u kulturi su sve vi\u0161e educirani po pitanju integracije osoba iz OSI skupina, me\u0111utim jo\u0161 uvijek postoji problem kada je u pitanju senzibilitet samih posjetitelja. Ono \u0161to bih prvo izdvojio su preferencije posje\u0107ivanja kulturnih sadr\u017eaja, a to su izlo\u017ebe i koncerti pa se tu name\u0107e pitanje fizi\u010dkih barijera i isti\u010de se da su izlo\u017ebeni prostori u gradu Puli najmanje pristupa\u010dna mjesta za osobe koje se kre\u0107u u kolicima. Glavni je problem \u0161to se radi o prostorima u u\u017eem centru grada u starim zgradama koje je te\u017ee prenamijeniti, a sam dolazak do tog centra je problemati\u010dan. Zadovoljstvo kulturnom ponudom djelom ovisi o preferencijama \u0161to smo tako\u0111er doznali putem fokus grupa jer neke ljude odre\u0111eni sadr\u017eaj uop\u0107e ne zanima, kazao je Krolo.<\/p>\n\n\n\n
On je potom govorio o primjerima dobre i lo\u0161e prakse na podru\u010dju grada Pule u segmentima prilagodbe prostora i intervencija u njemu i prilagodbe sadr\u017eaja za OSI skupine.<\/p>\n\n\n\n
– Treba jo\u0161 raditi i dodatno razvijati metodologiju i kulturne politike, planove i strategije. Isto tako treba razvijati mentorske podr\u0161ke te konstantnim mapiranjima vidjeti kako i na koji na\u010din se te preporuke mogu dalje razvijati, zaklju\u010dio je Krolo.<\/p>\n\n\n\n
Uslijedili su potom primjeri dobre prakse pa je Daniela Bilopavlovi\u0107 Bedenik, vi\u0161a kustosica Muzeja suvremene umjetnosti Zagreb govorila o projektu \u201eDruga\u010diji i jednaki\u201c o inkluziji i umjetnosti, mag.prim.educ. s modulom likovna kultura Valentina Posavec iz Centra za odgoj i obrazovanje Krapinske toplice govorila je o sudjelovanju u kulturno-dru\u0161tvenom \u017eivotu lokalne zajednice kroz zadrugu u\u010denika, mag. prim. educ. Hrvoje Bogojevi\u0107 iz Centara za inkluziju, umjetnost i kulturu \u2013 CIUK predstavio je Smotru pripovijedanja i kami\u0161ibaja SPIKA, a dipl. konz. arh. i kult. dobara \u0110eni Gobi\u0107 Bravar predstavila je jednostavne izlo\u017ebe za svih, zanimljive i interaktivne sadr\u017eaji, prilago\u0111ena vodstva te radionice koje provodi Arheolo\u0161ki muzej Istre.<\/p>\n\n\n\n
O kulturnim strategijama Istarske \u017eupanije s naglaskom na dostupnost kulturnih sadr\u017eaja za osobe s invaliditetom govorio je Vladimir Torbica, pro\u010delnik Upravnog odjela za kulturu i zavi\u010dajnost Istarske \u017eupanije dok je o kulturnim strategijama Grada Pule na istu temu govorila Jasmina Nina Kamber iz Upravnog odjela za kulturu i civilno dru\u0161tvo Grada Pule.<\/p>\n\n\n\n
Torbica je napomenuo da se tematikom OSI skupina u prvim dvjema Istarskim kulturnim strategijama gotovo i nije bavilo. Govorio je potom o suradnji s \u0160kolom za odgoj i obrazovanje Pula u programu Zavi\u010dajne nastave, povezivanjem Zerostrasse i Ka\u0161tela gdje se nalazi Povijesni i pomorski muzej Istre liftom koje je financirano putem ITU mehanizma, programu Ku\u0107e ka\u0161tela u Dragu\u0107u putem kojeg su za slabovidne i slijepe osobe napravljeni modeli istarskih ka\u0161tela s opisom svega \u0161to je napravljeno na brajici\u2026<\/p>\n\n\n\n
– Da bi postavili sustav koji ima odre\u0111ene rezultate, prvo \u0161to smo u\u010dinili je da smo za Program javnih potreba za 2024. godinu uveli kao prioritet projekte i programe koji poti\u010du inkluziju osoba s invaliditetom. Drugo \u0161to \u0107emo u\u010diniti je da \u0107emo u natje\u010daju uvrstiti bodove koji se ti\u010du programa i projekata iz ovog podru\u010dja. Ono \u0161to je posljednje je da \u0107emo kroz javnu raspravu i ovaj segment naglasiti i uvesti u Plan razvoja kulture Istarske \u017eupanije, kazao je Torbica.<\/p>\n\n\n\n
Kamber je govorila o gradskom projektu Kultura svima gdje je naglasak bio na rje\u0161avanje problema pristupa\u010dnosti ustanova u kulturi kojima je Grad osniva\u010d i koje su sada sve dostupne OSI skupinama. Radi se i na projektima koji se ti\u010du prilagodbe sadr\u017eaja kao \u0161to su suradnja INK-a s Kazali\u0161tem slijepih te otkup audio knjiga i osmi\u0161ljavanje novih projekata za Gradsku knji\u017enicu i \u010ditaonicu Pula.<\/p>\n\n\n\n
Na kraju konferencije odr\u017eana je Panel rasprava “Kulturne potrebe djece i mladih s te\u0161ko\u0107ama u razvoju\u201c koju je moderirala dr. sc. Vanja Markovi\u0107, a panelisti su bili Valent Hrvatin iz pulske Udruge za cerebralnu paralizu te djelatnik Saveza udruga Rojc, Deni Br\u0161\u010di\u0107, u\u010denik O\u0160 Ka\u0161tanjer, Melisa Osmanovi\u0107, dopredsjednica Dru\u0161tva distrofi\u010dara Istre, Nadia Bu\u017eleta, ravnateljica Gradske knji\u017enice i \u010ditaonice Pula i Kristina Nefat, predsjednica Hrvatskog udru\u017eenja interdisciplinarnih umjetnika – HUiU.<\/p>\n\n\n\n
Svatko od njih dotaknuo se programa i projekata koje provode ili u kojima su sudjelovali, dobrih i lo\u0161ih strana kada su u pitanju prilagodbe sadr\u017eaja, pristupa\u010dnost kulturnim sadr\u017eajima, preporuka za pobolj\u0161anje uvjeta konzumacije i kreacije kulture od strane OSI skupina te osobnih iskustava i \u017eelja za budu\u0107nost. Iscrpan izvje\u0161taj s panel rasprave bit \u0107e objavljen na stranicama Kulturistre u sklopu rubrike (Ne)vidljivi \u2013 mladi u kulturi.<\/p>\n\n\n\n
Za kraj je izv. prof. dr. sc. Kre\u0161imir Krolo iznio zaklju\u010dke konferencije:<\/p>\n\n\n\n
– Slu\u0161aju\u0107i razli\u010dita iskustva od samih korisnika, edukatora i osoba koje rade u kulturi name\u0107e se jedan vrlo jednostavan zaklju\u010dak da je potrebno osnivanje radnih skupina koje bi objedinile ove razli\u010dite perspektive. Kao \u0161to smo vidjeli, po pitanju raznih nedostataka razli\u010ditih kulturnih prostora oni se mogu rje\u0161avati i uklanjati tako \u0161to \u0107e se u redovnim intervalima i okupljanjima ti nedostaci adresirati. Naravno, nije dovoljno samo re\u0107i koji su nedostaci ve\u0107 su potrebne i metodolo\u0161ke smjernice koje se mogu iskristalizirati kroz takvu vrstu okupljanja. Pojednostavljeno re\u010deno: ovu pri\u010du treba zakotrljati dalje i putem raznih radionica vidjeti na koje se sve na\u010dine to mo\u017ee rje\u0161avati. Na taj se na\u010din dolazi do finog usugla\u0161avanja ili fine tuninga<\/em> svega onoga \u0161to su neki prostori napravili u smislu izmjena, ali jo\u0161 uvijek nije dovoljno dobro da bi osobe s razli\u010ditim izazovima mogle u takvim sadr\u017eajima adekvatno sudjelovati. Potrebna je aktivna uklju\u010denost udruga koje predstavljaju OSI skupine, a od njih se o\u010dekuje transfer znanja koji bi trebao rezultirati konkretnim promjenama. Tu dolazimo i do kulturnih politika, strategija i smjernica u kojima se moraju dodatno razvijati ti programi. Jedan od najboljih na\u010dina putem kojeg se mo\u017ee do\u0107i do rje\u0161enja jest i ovakav oblik dru\u017eenja i okupljanja \u0161to bi trebalo kreirati odre\u0111enu sinergiju. Jednako tako, treba nam jo\u0161 podataka, treba se nastaviti s istra\u017eivanjima jer se okolnosti stalno mijenjaju, a mijenjaju se i kulturni obrasci i obrasci potro\u0161nje. To \u0107e biti korisno za aktere koji se bave tom problematikom jer zahvaljuju\u0107i tim informacijama mogu prilago\u0111avati svoje djelovanje u tim izmijenjenim okolnostima, zaklju\u010dio je Krolo.<\/p>\n\n\n\n Konferencija je dio projekta \u201eU istom filmu \u2013 korak dalje\u201c koje provodi pulska udruga Metamedij u partnerstvu sa Kinom Valli i \u0160kolom za odgoj i obrazovanje – Pula, te Centrima za odgoj i obrazovanje \u010cakovec i Krapinske toplice. S ciljem stvaranja inkluzivnijeg dru\u0161tva, zagovarat \u0107emo promjene kulturnih politika tako \u0161to \u0107emo participativno \u2013 odnosno u suradnji s ranjivim skupinama \u2013 poticati \u0161iru raspravu, donijeti preporuke i utjecati na donositelje odluka na regionalnim i lokalnim razinama, ali i senzibilizirati \u0161iru javnost. Glavni problemi s kojima se u projektu bavimo su sadr\u017eajna i senzorna neprimjerenost te nedostupnost uobi\u010dajenih kulturnih sadr\u017eaja djeci i mladima s te\u0161ko\u0107ama u razvoju. Senzorne razli\u010ditosti mogu ote\u017eati sudjelovanje u socijalnim interakcijama, dru\u0161tvenim doga\u0111ajima i kino projekcijama, zbog \u010dega je neophodno prilagoditi sadr\u017eaje njihovim potrebama i specifi\u010dnostima. Kako bi i drugima omogu\u0107ili i olak\u0161ali pripremu i provedbu prilago\u0111enih kulturnih sadr\u017eaja, bit \u0107e napravljeni okviri metodolo\u0161kih smjernica za stru\u010dnu javnost te uputa za publiku. One \u0107e omogu\u0107iti ve\u0107u dostupnost kulturnih sadr\u017eaja marginaliziranim skupinama i stvoriti inkluzivno okru\u017eenje, pru\u017eaju\u0107i na taj na\u010din podr\u0161ku njihovom socioemocionalnom, jezi\u010dnom i kognitivnom razvoju te ja\u010danju samopouzdanja.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Konferencija \u201eKorak do kulture\u201c o pravu na kulturu i potrebama u kulturni osoba s invaliditetom te djece i mladih s<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":39247,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"footnotes":""},"categories":[100,1,99],"tags":[],"yoast_head":"\n