{"id":41650,"date":"2023-12-04T11:12:45","date_gmt":"2023-12-04T10:12:45","guid":{"rendered":"http:\/\/pulskasvakodnevnica.com\/?p=41650"},"modified":"2023-12-04T11:12:45","modified_gmt":"2023-12-04T10:12:45","slug":"vera-mihajlovic-dobitnica-nagrade-doktor-ivo-borovecki","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/pulskasvakodnevnica.com\/index.php\/2023\/12\/04\/vera-mihajlovic-dobitnica-nagrade-doktor-ivo-borovecki\/","title":{"rendered":"Vera Mihajlovi\u0107 dobitnica Nagrade \u201eDoktor Ivo Borove\u010dki\u201c"},"content":{"rendered":"\n

Vera Mihajlovi\u0107, ovogodi\u0161nja je dobitnica Nagrade \u201eDoktor Ivo Borove\u010dki\u201c koju Sa(n)jam knjige u Istri dodjeljuje svojem naj\u010ditetelju, odnosno naj\u010ditateljici. Nagradu naj\u010ditateljici ovogodi\u0161njeg, 29. Sa(n)jam knjige u Istri dodijelila je direktorica Sajma knjige Magdalena Vodopija, a program dodjele vodio je Emir Imamovi\u0107 Pirke.<\/strong><\/em><\/p>\n\n\n\n

Vera Mihajlovi\u0107 ro\u0111ena je 1949. godine u Ljubljani, zavr\u0161ila je Srednju medicinsku \u0161kolu u Puli i do umirovljenja radila je u zdravstvu. Udata je i majka dvije odrasle k\u0107eri i nona troje unu\u010dadi. Svoje dane u mirovini provodi aktivno bave\u0107i se raznim hobijima kao \u0161to su \u010ditanje, slikanje, nordijsko hodanje, volontiranje… ili kako sama ka\u017ee \u201e\u0160iri ljubav i u\u017eivanje u \u017eivotu\u2026\u201c Redovna je posjetiteljica svih programa Kluba-knji\u017eare Giardini 2 i Sajma knjige u Istri.<\/p>\n\n\n\n

Nagrada \u201eDoktor Ivo Borove\u010dki\u201c utemeljena je prije to\u010dno jednog desetlje\u0107a, 2013. godine u spomen na uglednog pulskog lije\u010dnika, radiologa, poliglota i svestranog intelektualca, istaknutog hrvatskog esperantista, a koji bio veliki prijatelj Sajma. Nagrada \u201eDoktor Ivo Borove\u010dki\u201c, zami\u0161ljena je kako bi se iskazala zahvalnost naj \u010ditatelju ili \u010ditateljici, a sastoji se od skulpture u obliku slova \u010c nastale prema ideji kiparice Marine Orli\u0107, a koju je ove godine izradila umjetnica Neva Legovi\u0107, te namjenskog nov\u010danog iznosa od 150 eura za kupnju knjiga na Sa(n)jam knjige u Istri.<\/p>\n\n\n\n

Uz Veru Mihalovi\u0107 dosad su ovo priznanje dobili Amra Pende, Sa\u0161a Drobnjak, Denis Vugrin, dr. Lems Jerin, dr. Mirjana \u017dmak, Miodrag \u010cerina, Nevija Mato\u0161evi\u0107, Zvonimir Tro\u0161i\u0107 , Josip Kova\u010di\u0107 i Ivana Vare\u0161ko.<\/p>\n\n\n\n

Na 29. Sanjam knjige u Istri u nedjelju nave\u010der predstavljeni su i finalisti i finalistkinje Knji\u017eevne nagrade Fric. O njima, ali i ovoj va\u017enoj nagradi govorili su direktor dnevnog lista 24sata Goran Gavranovi\u0107 i zamjenik glavnog urednika 24sata, Alen Galovi\u0107. U finale Knji\u017eevne nagrade Fric plasiralo se ovih \u0161est naslova: “Peleov priru\u010dnik” Dragana Juraka, “Mirovanje” Dunje Mati\u0107, “Gracija od \u010dempresa” \u017delimira Peri\u0161a, “Brod za Issu” Roberta Peri\u0161i\u0107a, “Ljeta s Marijom” Olje Savi\u010devi\u0107 Ivan\u010devi\u0107 i roman “Sama” Ivane \u0160ojat. 
Finaliste je odabrao \u017eiri predvo\u0111en predsjednicom, teatrologinjom Nata\u0161om Govedi\u0107, a u kojem su jo\u0161 bili molekularna biologinja Dragomira Majhen, dramaturginja Dubravka Vrgo\u010d, kriti\u010dar i teoreti\u010dar knji\u017eevnosti Tomislav Brlek, teolog Dalibor Milas, odvjetnik \u010cedo Prodanovi\u0107 i povjesni\u010dar Hrvoje Klasi\u0107.
Nagradu su utemeljili 24sata i tjednik Express, a dodijelit \u0107e se sedmi put pod pokroviteljstvom Barcaffea.
Za nagradu, koja \u0107e 15. prosinca biti dodijeljena u Hrvatskom dr\u017eavnom arhivu sedmi put u nizu, konkuriraju sve knjige fikcijske proze napisane na hrvatskom, bosanskom, srpskom ili crnogorskom jeziku, ali premijerno objavljene u Hrvatskoj u razdoblju 1. srpnja 2022. do 30. lipnja 2023. godine. Jedan autor\/ica osvojit \u0107e nagradu koja donosi mobilnu skulpturu i 10 tisu\u0107a eura.
Do sada su dobitnici nagrade Fric bili, redom: za sezonu 2016\/17 Damir Karaka\u0161 za roman \u201eSje\u0107anje \u0161ume\u201c, 2017\/18 Jurica Pavi\u010di\u0107 za roman \u201eCrvena voda\u201c, 2018\/19 Darko Cvijeti\u0107 za roman \u201eSchindlerov lift\u201c, 2019\/20 Marko Gregur za roman \u201eVo\u0161icki\u201c, 2020\/21 Damir Uzunovi\u0107 za roman \u201eJa sam\u201c i 2021\/22 Miljenko Jergovi\u0107 za zbirku pri\u010da \u201cTrojica za Kartal\u201c.

U nastavku donosimo obrazlo\u017eenja \u017eirija o izboru \u0161estoro finalista.

Jurak, Dragan: Peleov priru\u010dnik (V.B.Z.)
<\/strong>Jurakova proza poigrava se funkcijom \u201csveznaju\u0107eg detektiva\u201d iz noir-tradicije i njegovim pogledom na dokumente jedne ljubavne izvanbra\u010dne afere, \u010dije komadi\u0107e postaje jednako te\u0161ko sastaviti, kao i doku\u010diti filozofiju \u201czametenog traga\u201d u koji se ljubavnici nastoje sakriti. Kako veli pisac: \u201cGranica izme\u0111u stvarnosti i nepostojanja bri\u0161e se. Postaje neodre\u0111ena. Pro\u0161lost se poni\u0161tava. Budu\u0107nost se ne o\u010dekuje. Ljubavnici odlaze u svoj svijet. To je podmorski svijet, svijet prigu\u0161enih zvukova.\u201d Poezija, esejistika i \u201ckriminalistika\u201d spajaju se u roman koji \u017eeli govoriti o ljubavi kao nemogu\u0107oj, zabranjenoj i osuje\u0107enoj, ali ipak revolucioniranoj u svom varljivo nevelikom opsegu.

Mati\u0107, Dunja: Mirovanje (V.B.Z.)<\/strong>
Sve od dnevni\u010dkih zapisa Virginije Woolf posve\u0107enih bolesti, preko Susan Sontag do Sarah Ramey, tema \u201cpisanja protiv dijagnoze\u201d, ali i pod teretom dijagonze, postaje na\u010din narativnog uspostavljanja unutarnjih upori\u0161ta, gotovo \u0161amanskog \u201cprijepisa\u201d svoje biografije u novi kontekst, koji spisateljica Katy Wimhurst naziva \u201cstrategija Perzeja\u201d: u\u017eas je mogu\u0107e pogledati samo u blagom odsjaju, na povr\u0161ini \u0161tita slavnog gr\u010dkog junaka. Nikako ne izravno. Dunja Mati\u0107 to ovako formulira u svom romanu: \u201cUmjesto raspravama, rije\u010di slu\u017ee smiraju. Sastaju se u ti\u0161ini, na bjelini, dodirom tipke. Malo ih je i sve su mekane.\u201d I zbilja, svijet ozdravljanja i partnerske podr\u0161ke uspostavlja se milimetar po milimetar, polako pora\u017eavaju\u0107i svoju Meduzu.

Peri\u0161, \u017delimir: Gracija od \u010dempresa (Oceanmore)<\/strong>
Peri\u0161ev stil, bogat ironi\u010dnom preradom bajke i narodne predaje, makabristi\u010dkim pjesni\u010dkim slikama, fabriciranim narodnim legendama i sr\u010danom agitacijom za \u017eenska prava, pokazuje da rod autora ne odlu\u010duje o feminizmu teksta. Jer \u201cGracija od \u010dempresa\u201d je rugalica patrijarhatu i crkvi, za\u010dinjena ismijavanjem svega onoga \u0161to se u konzervativnim sredinama smatra svetinjom: primitivnosti, poslu\u0161nosti, pristojnosti i poniznosti (4P). Iako kre\u0107e od davnih progona \u017eena i njihova neka\u017enjena ubijanja, tekst se polako kre\u0107e povijesnim horizontima sve dok ne uspostavi \u201c\u017eenski grad\u201d ili utvrdu u kojoj \u017eene nemaju gospodara. I nije toliko va\u017eno mo\u017ee li takav grad opstati, nego mo\u017ee li se makar i zamisliti, pa onda i pretvoriti u spekulativni eksperiment.

Peri\u0161i\u0107, Robert: Brod za Issu (Sandorf) <\/strong><\/p>\n\n\n\n

Ispri\u010dan iz perspektive dje\u010daka, ma\u010dke i magarca, ovaj roman o gr\u010dkoj kolonizaciji jadranske obale i otoka Visa radikalno kritizira vrijednosti kapitala i kapitalizma. Na cijeni je briga za slobodarstvo robova, kako onih ljudskih, tako i onih \u017eivotinjskih. Ve\u0107 i sama \u010dinjenica da tekst pripovijeda Vjetropir ili lako pokretljiv element zraka dosta govori o \u201cdedramatizaciji\u201d povijesnih kronika i poku\u0161aju da se ispripovijeda etnografija \u010duvanja ljudskog i \u017eivotinjskog nemirnog, istra\u017eiva\u010dkog duha i osobnog dostojanstva, a ne povijest vladarskih obijesti. Duboki, transvrsni humanizam ovog teksta uspostavlja novi \u017eanr animalne historigrafske metafikcije. Pri tom je povijesna dokumentacija naseljavanja Jadrana jednako va\u017ena u tekstu, kao \u0161to je to fokus na mudrost \u017eivotinja.

Savi\u010devi\u0107 Ivan\u010devi\u0107, Olja: Ljeta s Marijom (Fraktura) <\/strong><\/p>\n\n\n\n

Izabrav\u0161i ime \u201cMarija\u201d kao obrazac \u010ditave na\u0161e kulture, ali i \u017eenske loze jedne obitelji, Savi\u010devi\u0107 Ivan\u010devi\u0107 pripovijeda o sto godina koje povezuju Marjetu, Meri, Ma\u0161u, Marijolu i Maru. Blisko \u201c\u017divotu djevoj\u010dica i \u017eena\u201d Alice Munro, autorica nastoji uspostaviti prijelomne trenutke \u017eenske samosvijesti: izdr\u017eati trudno\u0107u izvan braka, dobiti bitku s gladi i siroma\u0161tvom, ne odustati od \u0161kolovanja i karijere, izdr\u017eati nekonvencionalnog svog glasa. Bake, majke, k\u0107eri i unuke ovdje su suprotstavljene \u201cmarijanskoj\u201d tradiciji europskog kr\u0161\u0107anskog samoodricanja, odnosno prikazane kao duga linija polaganog uspostavljanja i ja\u010danja \u201cmarijanskog\u201d feminizma.

\u0160ojat, Ivana: Sama (Naklada Ljevak)<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Iako je formalno rije\u010d o romanu koji prati unutarnje razloge raspada dvaju brakova, zapravo je rije\u010d o tekstu koji propituje politi\u010dku dimenziju parezije (konfrontacijske istine) te op\u0107enito potrebe radikalne iskrenosti u odnosima. Heroina teksta s naporom lju\u0161ti slojeve i slojeve socijalnog licemjerja kako bi uspostavila kriterije iskrenosti \u2013 najprije sa sobom, zatim sa svojom majkom i u kona\u010dnici sa suprugom od kojeg se razvodi. Svaka etapa istinoljublja je osna\u017euje i potvr\u0111uje da je \u201csamotnost\u201d mnogo vi\u0161e povezana s la\u017eima, nego s bespo\u0161tednom istinom u odnosima.

Do sad objavljeno o finalistima;
<\/strong>
DRAGAN JURAK “Peleov priru\u010dnik” (VBZ)
<\/strong>
“Peleov priru\u010dnik” je prvi roman filmskog kriti\u010dara i pjesnika Dragana Juraka.

Knjiga koja je ovjen\u010dana VBZ-ovom nagradom za najbolji rukopis i sama govori o rukopisu koji pristi\u017ee neimenovanom knji\u017eevnom kriti\u010daru. Po\u0161tom kriti\u010daru dolazi nenaslovljena knjiga. Bijelih korica, bez imena autora ili informacija o izdava\u010du. Tek na tre\u0107oj stranici stoji tajnovito: zapisnik uho\u0111enja, prislu\u0161kivani razgovori, presretnuta elektronska korespondencija, hakirani hardovi, i drugi materijali, a autor kojemu je tekst pripisan \u2013 svakom tko je ikada \u010duo za nogomet odmah je jasno \u2013 misteriju samo produbljuje.
“Njegovo ime ni manje je ni vi\u0161e no Eus\u00e9bio Armando Batistuta Pel\u00e9. Knji\u017eevni kriti\u010dar u\u010das postaje knji\u017eevni detektiv, a bijela knji\u017eica opsesija koja na niz na\u010dina izmijeni njegov \u017eivot”, stoji u izdava\u010devoj bilje\u0161ci o knjizi Dragana Juraka, pjesnika i esejista te \u2013 etabliranog knji\u017eevnog i filmskog kriti\u010dara.
To je Jurakov romaneskni prvijenac, slojevita posveta \u010ditanju kao profesiji, hobiju i iznad svega strasti, knji\u0161ki spomenik knjizi. Recenzenti su knjigu nazvali postmodernisti\u010dkom slagalicom citata, referenci, la\u017enih tragova i interpretacija bez kona\u010dnoga rje\u0161enja, no napominju da je ipak duboko uronjena u takozvani stvarni \u017eivot, svakida\u0161njicu koja presudno odre\u0111uje \u010ditatelja, i njegovu potragu za ne uvijek jednozna\u010dnim odgovorima. Za kraj zaklju\u010duju: “Ne manje va\u017eno, ovo je knjiga o ljubavi, o jednoj sasvim izvanknji\u017eevnoj strasti”.
“Pel\u00e9ov priru\u010dnik vrsno je izvedena metafikcija, gdje je upravo taj \u201cmeta\u201d sloj ono dojmljivo. Ljubavna pri\u010da, dana u posve suvremenoj i neposrednoj epistolarnoj formi, nje\u017ena je i voajerski intimna, toliko da se \u010ditatelj lako zapita – bi li bilo bolje da \u010ditamo samo o tome, bez okvira i knji\u017eevnog kriti\u010dara, la\u017ene zagonetke i svih silnih referenci? I jasno je da ne bi. Jer ovako umotana i zakopana ispod slojeva, ta emocija djeluje iznimno, zadovoljstvo dolazi iz samog postupka otkrivanja”, napisala je o knjizi koja je uvr\u0161tena u \u0161iri izbor nagrade Fric za Express Ena Katarina Haler.


“Mirovanje” Dunja Mati\u0107, VBZ<\/strong>

“Mirovanje” je tre\u0107i roman rije\u010dko-splitske autorice Dunje Mati\u0107 (Split, 1988.), \u010dlanice neformalne knji\u017eevne skupine Ri Lit. (Tea Tuli\u0107, \u017deljka Horvat \u010ce\u010d, Milan Zagorac, Davor Mandi\u0107 i dr.). Ranije je objavila romane “Troslojne posteljine” (Studio TiM, Rijeka, 2017.) i “Sinestezije” (Vertia, Rijeka, 2019.), a ovo je njeno djelo podijeljeno u dva dijela i pedesetak naslovljenih poglavlja.

Mirovanje Dunje Mati\u0107 nagla\u0161eno je urban rukopis, a optikom pa i tematikom savr\u0161eno bi funkcionirao u Barceloni ili Kopenhagenu. Ipak, taj fino uslojen roman koji zavodi mekim intimizmom pseudodnevni\u010dkih zapisa izrazito je lokalno i situacijski obojen, ukotvljen ne samo u rije\u010dki postindustrijski ambijent, nego i u specifi\u010dan trenutak, pa tako predstavlja knji\u017eevni otisak i jednog globalnog iskliznu\u0107a, stoji u kratkoj bilje\u0161ci o knjizi na stranicama izdava\u010da.
I doista, djelo koje po\u010dinje uzbu\u0111enjem rije\u010dkih kulturnjaka zbog zada\u0107e prijestolnice kulture ubrzo se hvata pomra\u010denja 2020. i pandemijske blokade, a sve se “preklapa s fazom \u010dahurenja mlade D. gdje njene zdravstvene neprilike kao da su refleksija intenzivnog procesa samotuma\u010denja”. “Pitanje je kako bi sve to pro\u0161lo da nema \u010dvrstog emotivnog sidri\u0161ta, tog nepovredivog \u201emjesta za dvoje\u201c koje ovu knjigu \u010dini ultimativnom ljubavnom pri\u010dom, snovitom i rokerskom u isti mah”, pi\u0161u recenzenti.
“Naslov romana vezan je za lije\u010dni\u010dku preporuku o mirovanju kao obveznom na\u010dinu pona\u0161anja zbog potencijalne opasnosti od opasne bolesti. No, uz osobnu pri\u010du taj se naslov mo\u017ee prenijeti i na op\u0107u sliku dru\u0161tva i \u017eivota u gradu koji glavna junakinja voli, ali se i boji za njegovu budu\u0107nost jer sve skupa upu\u0107uje na njezino stanje, na nu\u017enost mirovanja. Pritom su u prvom planu traumati\u010dna iskustva vezana za, na\u017ealost, neuspio projekt Rijeka \u2013 EPK 2020, kao i psiholo\u0161ki i emocionalni kaos koji je u svima izazvala pandemija COVID-19, zarazna bolest koju smo do trenutka njezine pojave sretali samo u filmovima i knji\u017eevnosti. Dunja Mati\u0107 uspjela je u ovom kratkom romanu \u2013 uz lako uo\u010dljive elemente autobiografskog \u2013 vrlo dobro prikazati i osobno i op\u0107e, pa je njezino \u00bbMirovanje\u00ab nedvojbeno kvalitetan roman koji uspje\u0161no svjedo\u010di o vremenu o kojem govori, a jo\u0161 i vi\u0161e \u0161alje poruku o tome kako su sva zla i \u00bbmirovanja\u00ab podno\u0161ljivija kad ima\u0161 nekoga tko te voli”, zabilje\u017eio je o djelu koje je u\u0161lo u \u0161iri izbor za nagradu Fric Marinko Krmpoti\u0107 u Novom listu.

“Gracija od \u010dempresa” \u017delimir Peri\u0161<\/strong>

“Gracija od \u010dempresa” je \u010detvrti roman \u017delimira Peri\u0161a, zadarskog knji\u017eevnika, programera i gejmera, ka\u017eu \u010dak i guslara. Objavio je zbirku pri\u010da “Mu\u010denice”, zbirku pjesama “X”, knjigu koja spaja pri\u010de, muziku i fotografiju “\u017duti bog” u suradnji s Valterom Milovanom i Zvonimirom Peri\u0107em te romane “Mima i kvadratura duga”, “Mima i va\u0161e k\u0107eri” i “Mladenka kostonoga”.

Zbirka Gracija od \u010dempresa \u017delimira Peri\u0161a sastoji se od \u0161est pri\u010da koje se prote\u017eu od srednjeg vijeka do postapokalipti\u010dnog futura, preska\u010du\u0107i sada\u0161njost. Razli\u010diti pripovjeda\u010di(ce), koji se uglavnom ne libe komentarima pokazati svoju prisutnost u tekstu, progovorit \u0107e o svijetu u kojem korumpirani i kvarni svjetovni i duhovni vo\u0111e manipuliraju i eksploatiraju druge, slabije, sve s agendom deus vult, posebice \u017eene. Utoliko \u0107e u galeriji likova, raznih grofova, knezova, opata, ali i seljaka i siromaha, isko\u010diti portreti u krupnom planu nekoliko buntovnica, revolucionarki, \u010dak utopistica.\u00a0 Ove su pri\u010de neodoljiva i duhovita \u017eanrovska mutacija bajke, na kojoj groteska tako lijepo raste, i satire koja im daje te\u017einu, vezu sa suvremeno\u0161\u0107u, kriti\u010dnost, \u010dak anga\u017eiranost. Ma\u0161tovitost i le\u017eernost kojom su predo\u010deni stvoreni svjetovi doti\u010du se i stripovskih opusa Hermannova Jeremiaha i Jodorowskog.\u00a0 Kada se zbirka proguta, rodit \u0107e optimizam, jer \u0107e ostati nejasno kako do doba Velikog sranja ve\u0107 nije do\u0161lo i pru\u017eiti nadu da jo\u0161 nije kasno, zapisao je o ovom izdanju nakladni\u010dke ku\u0107e Ocean More urednik knjige Kruno Lokotar.
\u00a0Na upit kako se njegova “Gracija od \u010dempresa” odnosi prema dosada\u0161njim djelima, sam Peri\u0161 je odgovorio za portal Kritika h,d,p:
“Te\u0161ko mi je vidjeti odnos, \u010dak i odvojiti ovu knjigu od mojih ostalih, po\u0161to ona nije plod jedne faze rada, ve\u0107 antologija koja sadr\u017ei pri\u010de koje sam pisao u posljednjih 20 godina. U tom smislu ova knjiga sadr\u017ei pomalo od svake moje prethodne. Kontinuitet \u0107e se mo\u0107i prepoznati u nekim temama od kojih se nisam uspio odmaknuti, posebno promi\u0161ljanja o malim, \u010desto nazadnim, zajednicama. S druge strane, ni s progresivnim idejama nisam krenuo nabolje, pa \u0107e se u zbirci tako na\u0107i i neke postapokalipti\u010dne pri\u010de, jednako zloslutne. Kad nije nazadno onda je prenapredno, nikako da valja”.

“Brod za Issu” Robert Peri\u0161i\u0107, Sandorf<\/strong>

“Brod za Issu” tre\u0107i je roman Roberta Peri\u0161i\u0107a, knji\u017eevnog kriti\u010dara, pisca i pjesnika, ali i dramskog te filmskog scenarista.

U novom romanu Roberta Peri\u0161i\u0107a putujemo od Sirakuze do Visa, odnosno davne Isse, pratimo pri\u010du o dje\u010daku, starcu, ma\u010dki, magarcu i jednom kamenorescu. Po mnogo\u010demu je ovo djelo razli\u010dito od svega \u0161to je do sad ovaj pisac ro\u0111en 1969. objavljivao. On je svoje prethodne prozne knjige \u201eMo\u017ee\u0161 pljunuti onoga tko bude pitao za nas\u201c (1999), \u201eU\u017eas i veliki tro\u0161kovi\u201c (2002), \u201eNa\u0161 \u010dovjek na terenu\u201c (2007), \u201eUvod u smije\u0161ni ples\u201c (2011) i \u201ePodru\u010dje bez signala\u201c (2015), ali i pjesni\u010dke zbirke \u201eDvorac Amerika\u201c (1995), \u201eJednom kasnije\u201c (2012) i \u201eSiroma\u0161ni \u010dovjek kojeg boli glava\u201c (2020) vrlo jasno oblikavao kao suvremene, stvarnosne, izrazito urbane, no njegov je novi roman lociran je u Magnu Greciju, u doba kad su Grci kolonizirali Vis.
“Pripovijest je situirana u anti\u010dke davnine, a opet zami\u0161ljena kao univerzalno kodirana, kao izmje\u0161tena iz vremena. Takvom je \u010dini transtemporalno kazivanje svevide\u0107eg pa i svevremenog pripovjeda\u010da koji \u201epoput vjetra, poput duha\u201c zuji kroz stolje\u0107a, kroz tisu\u0107lje\u0107a, a njegovi solilokviji izmjenjuju se u osobnim, ponegdje za\u010dudnim, drugdje duhovitim opservacijama povijesnih zbivanja i dru\u0161tvenih fenomena”, pi\u0161e Vanja Kula\u0161 za portal Moderna vremena i dodaje da se mo\u017ee “ova proza \u010ditati i kao esejiziranje o povijesti i jeziku, o putovanjima i osvajanjima, o pobjednicima i nelagodi koju osje\u0107amo pred dr\u017eanjem onih koji vjeruju da \u0107e na vrhu ostati za sva vremena, o Siraku\u017eanima i Karta\u017eanima, o Platonu i Protagori. Nadalje, o radu i novcu, o slobodi pa i kapitalizmu o \u010demu narator primje\u0107uje sljede\u0107e: \u201eKako sam imao vremena promatrati, vidio sam da su neki silom zarobljeni da rade ono \u0161to ne vole i da su to robovi. A onda opet, bilo je i drugih za koje nisam mogao vidjeti da su zarobljeni, ali nisu voljeli to \u0161to rade pa mi nije bilo jasno jesu li i oni robovi. Gledao sam na koji na\u010din su zarobljeni i nisam vidio ni\u0161ta.\u201c
Neki su knjigu \u010ditali i kao brutalnu kritiku patrijarhata i koncepta toksi\u010dne mu\u0161kosti, opisivan je i kao moderni ekolo\u0161ki roman, \u0161to je na neki na\u010din potvrdio i sam Peri\u0161i\u0107 u jednom intervjuu:
“Prijateljstvo izme\u0111u vrsta u romanu je, recimo tako, i slika jedne bolje vrste odnosa prema prirodi, druk\u010dije od gospodarenja. Ta opreka izme\u0111u prijateljstva i gospodarenja i pokre\u0107e cijelu pri\u010du. U jednom doma\u0107instvu u Sirakuzi nabavili su ma\u010dku, me\u0111u prvima, i umjesto da bude s gospodarom i vlasnikom, ona je odabrala roba. On joj je bio dra\u017ei jer nije imala pojma tko joj je vlasnik niti ju je zanimalo. Taj rob je glavni ljudski junak u romanu, on ne zna \u0161to uraditi. Zato je ma\u010dka u pri\u010di bitna, jer je ona \u017eivotinja u kojoj je o\u010duvana priroda, a ipak je s \u010dovjekom bliska. To je, ajmo re\u0107i, model suradnje. Ona priroda s kojom se mo\u017ee\u0161 sprijateljiti, a ne mo\u017ee\u0161 nad njom gospodariti. Mi smo kao civilizacija sve svjesniji da druk\u010dije ne\u0107e i\u0107i ni globalno i da trebamo mijenjati stare paradigme. Naravno, ne svi”.

“Ljeta s Marijom” Olja Savi\u010devi\u0107 Ivan\u010devi\u0107<\/strong>

Olja Savi\u010devi\u0107 Ivan\u010devi\u0107 je pjesnikinja i knji\u017eevnica ro\u0111ena u Splitu, “Ljeta s Marijom” njen su tre\u0107i roman, objavila je i knjige pri\u010da, poezije pa i slikovnice.
Dok \u010ditam novu knjigu Olje Savi\u010devi\u0107 Ivan\u010devi\u0107 (Split, 1974.), \u201cLjeta s Marijom\u201d (Fraktura, 2022.), na um mi padaju rije\u010di Ljudmile Petru\u0161evske, koja je u jednom intervjuu kazala da su Ruskinje \u017eenski Homeri i da, dok pi\u0161e, ne mora mnogo izmi\u0161ljati.

Ovim je rije\u010dima u Expressu o knjizi “Ljeta s Marijom” pisala kriti\u010darka i knji\u017eevnica Magdalena Bla\u017eevi\u0107, naglasiv\u0161i potom:
“Da nisu samo Ruskinje izvanredne pripovjeda\u010dice, nego i \u201cna\u0161e\u201d \u017eene, posvjedo\u010dit \u0107e oni koji su imali priliku slu\u0161ati ih kad se sastanu oko \u0161alice kave ili \u010da\u0161ice likera. Nije ovdje rije\u010d samo o pripovjednim vje\u0161tinama nego i o onome \u0161to imaju re\u0107i. Svoju, i povijest svojih pretkinja, stolje\u0107ima prenose s koljena na koljeno i sad je do\u0161lo vrijeme da spisateljice tu povijest zabilje\u017ee. Olja Savi\u010devi\u0107 Ivan\u010devi\u0107 upravo to \u010dini novim romanom ili zbirkom ulan\u010danih kratkih pri\u010da. Njezine junakinje, Dalmatinke okupljene u kru\u017eok nakon nedjeljnih ili prazni\u010dnih ru\u010dkova, kad mu\u0161karci drijemaju, pripovijedaju intimnu obiteljsku povijest, time i intimnu povijest svijeta. Me\u0111u njima se one najmla\u0111e, jo\u0161 djevoj\u010dice, prvi put suo\u010davaju s nepoznatim iskustvima i zabranjenim temama. Jedna od njih, Marijola, nametnula se kao glavna junakinja ili lirski subjekt romana. Ona, mlada pjesnikinja, ve\u0107 tad shva\u0107a da je premlada kako bi imala svoje pri\u010de, ali pomo\u0107u magi\u010dnog i tajanstvenog jezika poezije dohva\u0107a \u0161to joj nije dostupno u stvarnom svijetu i istodobno u\u010di \u0161to to zna\u010di biti pjesnikinja pred vlastitom obitelji. (…)
\u201dLjeta s Marijom\u201d obuhva\u0107a razdoblje od stotinu godina (od 1921. do 2021.), to\u010dnije stotinu ljetnih sezona, u kojima autorica pripovijeda samo odabrane epizode iz \u017eivota junakinja, \u017eena iz iste obitelji koje mahom nose ime iz naslova, a razlikujemo ih prema nadimcima Marijola, Ma\u0161a, Meri, Mara, Marijeta.
“Olja Savi\u010devi\u0107 Ivan\u010devi\u0107 je pjesnikinja i \u010ditatelj je svjestan toga jer iznimno vje\u0161to vlada jezikom, ekonomi\u010dna je i jasna, ali i, \u0161to je va\u017enije, zavodljiva. \u201cLjeta s Marijom\u201d govori o (ne)pripadanju, odlascima, povratcima, putovanjima, korozivnom u\u010dinku vremena na mladala\u010dke iluzije. On je kao rijeka, te\u010de, ali ostaje na istome mjestu. Pripovjeda\u010dke perspektive se smjenjuju, iz tre\u0107eg u prvo lice, ali je u oba slu\u010daja subjektivna i osobna. Autorica to\u010dku promatranja nikad ne podi\u017ee visoko jer je ne zanima panorama, nego krupni kadrovi. O Dalmaciji tako ne doznajemo kroz opise pejza\u017ea, nego kroz anegdote, opori humor, \u017eenske susrete, autenti\u010dne dijaloge, lokalizme… Ipak \u010ditatelj iza ove glasne i \u017eive proze jasno i\u0161\u010ditava duboku tugu i melankoliju koja se kao i pri\u010de prenosi s pretkinja na potomkinje. Olja Savi\u010devi\u0107 Ivan\u010devi\u0107 poput Marijole fikcijom rekonstruira stvarnost slu\u017ee\u0107i se usmenom predajom, arhivskim snimcima, fotografijama, dokumentima i pismima stvaraju\u0107i poetski ljetopis koji u potpunosti nadilazi svoju zavi\u010dajnost”, zapisala je Magdalena Bla\u017eevi\u0107 o knjizi knji\u017eevnice i pjesnikinje koja pi\u0161e i novinske kolumne, dramske tekstove za djecu i mlade te vodi radionice kreativnog pisanja

“Sama” Ivana \u0160ojat<\/strong>

Ivana \u0160ojat, pjesnikinja, esejistica, prozaistica i romansijerka, iza sebe ima devetnaest ukori\u010denih naslova: pet zbirki poezije (Hiperbole, Uznesenja, Utvare, Sofija pla\u0161tevima mete samo\u0107u i Ljudi ne znaju \u0161utjeti), zbirku eseja “I past \u0107e sve maske”, \u010detiri zbirke novela (Kao pas, Mjese\u010dari, Ruke Azazelove i Emet), \u0161est romana (\u0160am\u0161iel, Unterstadt, Ni\u010diji sinovi, Jom Kipur, Ezan i \u0160tajga ili put u maglu) te roman za mlade “Zmajevi koji ne lete” kao i slikovnice “Heliot, zmaj gnjezda\u0161” i “Selina i mrakovi” koja uskoro izlazi u prijevodu na kineski jezik.

Ivana \u0160ojat napisala je izrazito o\u0161tar i dru\u0161tveno kriti\u010dan tekst koji nastoji otvoriti \u017eensku perspektivu kada su u pitanju teme poput sretnog zajedni\u0161tva i izvanbra\u010dnih odnosa, iskrenosti, pritiska maj\u010dinstva, samo\u0107e i straha od usamljenosti. Uz pojedine autobiografske elemente, Ivana \u0160ojat u ovom romanu bez ustezanja progovara o nekim od naj\u010de\u0161\u0107ih strahova kod ljudi srednjih godina. Ovi su rije\u010dima recenzenti opisivali djelo koje govori o Mirni, \u017eena u 38. godini \u017eivota, prevoditeljici koju okolina, a posebice roditelji, ne razumije i ne odobravaju njezinu rastavu. Sama autorica je u intervjuu o djelu rekla:
“Roman govori o Mirni, \u017eeni koja odustaje od standardnog scenarija koji ve\u0107 predugo kroji \u017eenske sudbine na na\u0161im prostorima i \u017eenskim bi\u0107ima nala\u017ee nezaobilazan niz \u2018udaja – maj\u010dinstvo – o\u010duvanje braka po svaku cijenu\u2018 kako bi si ta \u017eenska bi\u0107a zajam\u010dila status \u2018po\u0161tene \u017eene\u2018 u dru\u0161tvu. Mirna se razvodi nakon \u0161to mu\u017ea uhvati u preljubu. Prethodno odlu\u010duje i da ne\u0107e biti majka. Te dvije njezine sudbonosne odluke navla\u010de na nju gnjev roditelja koji su stava kako \u017eena bez djece nije ostvarena \u017eena. Roman je sraz tradicionalnog (zapravo mizoginog) i pravi\u010dnog, uvid u duboko nepravedan odnos prema \u017eeni kao ljudskom bi\u0107u, pri\u010da o raspu\u0161tenici, \u2018nedovoljno dobroj i nedostojnoj po\u0161tovanja\u2018”.
U najnovijem romanu Ivane \u0160ojat prepoznaju se “obrisi ve\u0107 vi\u0111enih bra\u010dnih scena, tradicionalnih konstelacija i svje\u017ei tragovi patrijarhata \u2013 suvremena je to svakodnevica truloga dru\u0161tva koje ignorira zlostavljanje u obitelji te potom u novinama \u010dita o femicidu u stanu iznad vlastitoga, a probleme poput alkoholizma i izvanbra\u010dnih izleta pripisuje uobi\u010dajenom i prihvatljivom mu\u0161kom pona\u0161anju. S druge strane, iako je \u017eene autorica poku\u0161ala oslikati kao \u017ertve mizoginije, one i jedna drugoj prenose traume i teret s generacije na generaciju, nazivaju se pogrdnim imenima unato\u010d tomu \u0161to su sve redom \u017ertve istih mu\u0161karaca, same si name\u0107u uloge koje niti mogu niti \u017eele ostvariti”, zapisala je o djelu na portalu Booksa Petra Amalia Bachmann, zaklju\u010duju\u0107i:
“Jasno je i nepobitno da autorica u ovome najnovijem romanu kriti\u010dki pi\u0161e o dru\u0161tvu koje umanjuje bilokakvu vrijednost \u017eene koja je sama \u2013 bilo da je ona usidjelica poput preminule susjede Mandice ili raspu\u0161tenica poput Mirne”.

Na kraju recimo i da je zanimljivo je da su gotovo sva nagra\u0111ena djela nakon Frica pobrala i druge zna\u010dajne nagrade u zemlji, ali i u inozemstvu. Jergovi\u0107 je za Trojicu za Kartal dobio nagradu Andri\u0107evih dana u Travniku, Karaka\u0161 je za \u201eSje\u0107anje \u0161ume\u201c kasnije dobio talijansku knji\u017eevnu nagradu Premio ITAS del Libro di montagna te Ko\u010di\u0107evo pero u Banjoj Luci. Potonju je nagradu osvojio i Cvijeti\u0107 za svoj \u201eSchindlerov lift\u201c, a vi\u0161e je nagrada za najbolju knjigu u Francuskoj osvojila Pavi\u010di\u0107eva \u201eCrvena voda\u201c. Osim \u0161to je taj roman uz Frica u Hrvatskoj ovjen\u010dan i \u0110alskim, u Francuskoj je prijevod osvojio presti\u017enu nagradu Grand Prix de Litt\u00e9rature Polici\u00e8re za najbolji strani krimi\u0107 (tu su nagradu ranije dobivali Patricia Highsmith, Stanis\u0142aw Lem, Mary Higgins Clark, Elmore Leonard, P. D. James), dobio je ranije i nagradu Le Point du Polar europ\u00e9en na festivalu Quais du polar u Lyonu te nagradu francuskog mjese\u010dnika za kulturu Transfuge, tako\u0111er za najbolji strani krimi\u0107. Uzunovi\u0107 je za roman “Ja sam” dobio nagradu Dru\u0161tva pisaca BiH, a Gregur je za roman \u201eVo\u0161icki\u201c, pak, osim Frica, osvojio i dr\u017eavnu nagradu Vladimir Nazor za 2020.<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Vera Mihajlovi\u0107, ovogodi\u0161nja je dobitnica Nagrade \u201eDoktor Ivo Borove\u010dki\u201c koju Sa(n)jam knjige u Istri dodjeljuje svojem naj\u010ditetelju, odnosno naj\u010ditateljici. Nagradu<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":41651,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"footnotes":""},"categories":[100,1,99],"tags":[],"yoast_head":"\nVera Mihajlovi\u0107 dobitnica Nagrade \u201eDoktor Ivo Borove\u010dki\u201c - Pulska Svakodnevnica<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"http:\/\/pulskasvakodnevnica.com\/index.php\/2023\/12\/04\/vera-mihajlovic-dobitnica-nagrade-doktor-ivo-borovecki\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"hr_HR\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Vera Mihajlovi\u0107 dobitnica Nagrade \u201eDoktor Ivo Borove\u010dki\u201c - Pulska Svakodnevnica\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Vera Mihajlovi\u0107, ovogodi\u0161nja je dobitnica Nagrade \u201eDoktor Ivo Borove\u010dki\u201c koju Sa(n)jam knjige u Istri dodjeljuje svojem naj\u010ditetelju, odnosno naj\u010ditateljici. Nagradu\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"http:\/\/pulskasvakodnevnica.com\/index.php\/2023\/12\/04\/vera-mihajlovic-dobitnica-nagrade-doktor-ivo-borovecki\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Pulska Svakodnevnica\" \/>\n<meta property=\"article:publisher\" content=\"https:\/\/www.facebook.com\/PulskaSvakodnevnicaNews\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2023-12-04T10:12:45+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"http:\/\/pulskasvakodnevnica.com\/wp-content\/uploads\/2023\/12\/IMG_20231203_182953.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"750\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"419\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"Pulska Svakodnevnica\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Napisao\/la\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Pulska Svakodnevnica\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"21 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"http:\/\/pulskasvakodnevnica.com\/index.php\/2023\/12\/04\/vera-mihajlovic-dobitnica-nagrade-doktor-ivo-borovecki\/\",\"url\":\"http:\/\/pulskasvakodnevnica.com\/index.php\/2023\/12\/04\/vera-mihajlovic-dobitnica-nagrade-doktor-ivo-borovecki\/\",\"name\":\"Vera Mihajlovi\u0107 dobitnica Nagrade \u201eDoktor Ivo Borove\u010dki\u201c - Pulska Svakodnevnica\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"http:\/\/pulskasvakodnevnica.com\/#website\"},\"datePublished\":\"2023-12-04T10:12:45+00:00\",\"dateModified\":\"2023-12-04T10:12:45+00:00\",\"author\":{\"@id\":\"http:\/\/pulskasvakodnevnica.com\/#\/schema\/person\/95941daf7dfab0e8fd012b0d88608a3f\"},\"breadcrumb\":{\"@id\":\"http:\/\/pulskasvakodnevnica.com\/index.php\/2023\/12\/04\/vera-mihajlovic-dobitnica-nagrade-doktor-ivo-borovecki\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"http:\/\/pulskasvakodnevnica.com\/index.php\/2023\/12\/04\/vera-mihajlovic-dobitnica-nagrade-doktor-ivo-borovecki\/\"]}]},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"http:\/\/pulskasvakodnevnica.com\/index.php\/2023\/12\/04\/vera-mihajlovic-dobitnica-nagrade-doktor-ivo-borovecki\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Po\u010detna stranica\",\"item\":\"http:\/\/pulskasvakodnevnica.com\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Vera Mihajlovi\u0107 dobitnica Nagrade \u201eDoktor Ivo Borove\u010dki\u201c\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"http:\/\/pulskasvakodnevnica.com\/#website\",\"url\":\"http:\/\/pulskasvakodnevnica.com\/\",\"name\":\"Pulska Svakodnevnica\",\"description\":\"Vijesti iz Pule i Istre\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"http:\/\/pulskasvakodnevnica.com\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":\"required name=search_term_string\"}],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"http:\/\/pulskasvakodnevnica.com\/#\/schema\/person\/95941daf7dfab0e8fd012b0d88608a3f\",\"name\":\"Pulska Svakodnevnica\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Vera Mihajlovi\u0107 dobitnica Nagrade \u201eDoktor Ivo Borove\u010dki\u201c - Pulska Svakodnevnica","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"http:\/\/pulskasvakodnevnica.com\/index.php\/2023\/12\/04\/vera-mihajlovic-dobitnica-nagrade-doktor-ivo-borovecki\/","og_locale":"hr_HR","og_type":"article","og_title":"Vera Mihajlovi\u0107 dobitnica Nagrade \u201eDoktor Ivo Borove\u010dki\u201c - Pulska Svakodnevnica","og_description":"Vera Mihajlovi\u0107, ovogodi\u0161nja je dobitnica Nagrade \u201eDoktor Ivo Borove\u010dki\u201c koju Sa(n)jam knjige u Istri dodjeljuje svojem naj\u010ditetelju, odnosno naj\u010ditateljici. Nagradu","og_url":"http:\/\/pulskasvakodnevnica.com\/index.php\/2023\/12\/04\/vera-mihajlovic-dobitnica-nagrade-doktor-ivo-borovecki\/","og_site_name":"Pulska Svakodnevnica","article_publisher":"https:\/\/www.facebook.com\/PulskaSvakodnevnicaNews","article_published_time":"2023-12-04T10:12:45+00:00","og_image":[{"width":750,"height":419,"url":"http:\/\/pulskasvakodnevnica.com\/wp-content\/uploads\/2023\/12\/IMG_20231203_182953.jpg","type":"image\/jpeg"}],"author":"Pulska Svakodnevnica","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Napisao\/la":"Pulska Svakodnevnica","Procijenjeno vrijeme \u010ditanja":"21 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"WebPage","@id":"http:\/\/pulskasvakodnevnica.com\/index.php\/2023\/12\/04\/vera-mihajlovic-dobitnica-nagrade-doktor-ivo-borovecki\/","url":"http:\/\/pulskasvakodnevnica.com\/index.php\/2023\/12\/04\/vera-mihajlovic-dobitnica-nagrade-doktor-ivo-borovecki\/","name":"Vera Mihajlovi\u0107 dobitnica Nagrade \u201eDoktor Ivo Borove\u010dki\u201c - Pulska Svakodnevnica","isPartOf":{"@id":"http:\/\/pulskasvakodnevnica.com\/#website"},"datePublished":"2023-12-04T10:12:45+00:00","dateModified":"2023-12-04T10:12:45+00:00","author":{"@id":"http:\/\/pulskasvakodnevnica.com\/#\/schema\/person\/95941daf7dfab0e8fd012b0d88608a3f"},"breadcrumb":{"@id":"http:\/\/pulskasvakodnevnica.com\/index.php\/2023\/12\/04\/vera-mihajlovic-dobitnica-nagrade-doktor-ivo-borovecki\/#breadcrumb"},"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["http:\/\/pulskasvakodnevnica.com\/index.php\/2023\/12\/04\/vera-mihajlovic-dobitnica-nagrade-doktor-ivo-borovecki\/"]}]},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"http:\/\/pulskasvakodnevnica.com\/index.php\/2023\/12\/04\/vera-mihajlovic-dobitnica-nagrade-doktor-ivo-borovecki\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Po\u010detna stranica","item":"http:\/\/pulskasvakodnevnica.com\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Vera Mihajlovi\u0107 dobitnica Nagrade \u201eDoktor Ivo Borove\u010dki\u201c"}]},{"@type":"WebSite","@id":"http:\/\/pulskasvakodnevnica.com\/#website","url":"http:\/\/pulskasvakodnevnica.com\/","name":"Pulska Svakodnevnica","description":"Vijesti iz Pule i Istre","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"http:\/\/pulskasvakodnevnica.com\/?s={search_term_string}"},"query-input":"required name=search_term_string"}],"inLanguage":"hr"},{"@type":"Person","@id":"http:\/\/pulskasvakodnevnica.com\/#\/schema\/person\/95941daf7dfab0e8fd012b0d88608a3f","name":"Pulska Svakodnevnica"}]}},"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/pulskasvakodnevnica.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/41650"}],"collection":[{"href":"http:\/\/pulskasvakodnevnica.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/pulskasvakodnevnica.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/pulskasvakodnevnica.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/pulskasvakodnevnica.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=41650"}],"version-history":[{"count":1,"href":"http:\/\/pulskasvakodnevnica.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/41650\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":41652,"href":"http:\/\/pulskasvakodnevnica.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/41650\/revisions\/41652"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/pulskasvakodnevnica.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/41651"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/pulskasvakodnevnica.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=41650"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/pulskasvakodnevnica.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=41650"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/pulskasvakodnevnica.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=41650"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}