Foto: Sa(n)jam knjige<\/p>\n\n\n\n
Umjetni\u010dki rukopisi Livija Badurine, Tanje Dra\u0161ki\u0107 Savi\u0107, Tanina Liberatora, Milomira Kova\u010devi\u0107a Stra\u0161nog i Antonije Ruskovi\u0107 Radoni\u0107 u pulskim galerijama, ro\u0111endansko slavlje s Rambom na Portarati i performansi u \u010dast broda Galeb i poezije Aljo\u0161e Pu\u017eara<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n \u201eMikrokozmos\u201c tema ovogodi\u0161njeg 30. Sa(n)jam knjige u Istri \u2013 Pulskog festivala knjiga i autora, koji \u0107e se odr\u017eati od 29. studenog do 8. prosinca, dodiruje i brojne sajamske programe koji se odr\u017eavaju izvan knji\u017eevne pozornice u pulskom Domu hrvatskih branitelja. Mikrokozmose umjetnika obljetni\u010dki Sajam predstavit \u0107e publici kroz pet izlo\u017ebi sna\u017enih autorskih rukopisa glumca Livija Badurine, umjetni\u010dke fotografkinje Tanje Dra\u0161ki\u0107 Savi\u0107, majstora stripa Tanina Liberatorea, fotografa Milomira Kova\u010devi\u0107a Stra\u0161nog i akademske slikarice Antonije Ruskovi\u0107 Radoni\u0107 u pulskim galerijama – Vincent iz Kastva, Domu hrvatskih branitelja, Gradskoj galeriji Pula, Makina i Cvajner. Audio-vizualni performans \u201ePropulzor: Partitura za brod Galeb\u201c odr\u017eat \u0107e se u Istarskom narodnom kazali\u0161tu \u2013 Gradskom kazali\u0161tu Pula, a svoju \u0107e poeziju Aljo\u0161a Pu\u017ear pretvoriti u performans u Crvenom salonu DHB-a. Na slavlju 30. ro\u0111endana Sajma na koncertu na Portarati nastupit \u0107e svjetski mega car Rambo Amadeus.<\/p>\n\n\n\n Sve po\u010dinje ve\u0107 ovoga tjedna: najava velike sajamske obljetnice dogodit \u0107e se uo\u010di Sajma u No\u0107i kazali\u0161ta 16. studenog u 19:00 sati u Galeriji Vincent iz Kastva u Istarskom narodnom kazali\u0161tu, gdje se u partnerstvu s INK-om pod temom Mikrokozmos otvara prva izlo\u017eba Sajma \u201eDnevnik glumca: Pokusna dvorana \/prostor nastajanja i nestajanja\u201c Livija Badurine. Glumac i prvak Drame zagreba\u010dkog HNK-a, kazali\u0161ni umjetnik Livio Badurina – kojeg s pulskim Sajmom povezuju i brojni programi sajamskih otvaranja u kojima je nastupao – snimao je sve svoje predstave od 2008. te svoje zapise objedinio na izlo\u017ebi video-instalacija “Pokusna dvorana\/Prostor nastajanja i nestajanja” koja je nastala iz serije radova “Dnevnik jednog glumca”. Izlo\u017ebu je u o\u017eujku ove godine premijerno predstavio u zagreba\u010dkom HNK-u, koji je i producent ovog projekta, a potom i na Dubrova\u010dkim ljetnim igrama, a sada \u0107e djela Livija Badurine vidjeti i pulska publika. Rije\u010d je o videoradovima u kojima se isprepli\u0107u fotografija i video snimljeni fotoaparatom i mobitelom tijekom nastajanja predstava Medeja <\/em>Toma\u017ea Pandura, Edip <\/em>Eduarda Milera, I konje ubijaju, zar ne?<\/em> Ivice Boban, Kraljevo<\/em> Ozrena Prohi\u0107a i Mi smo kraljevi a ne ljudi<\/em> Matije Ferlina.<\/p>\n\n\n\n \u201e\u0160to je vidio dok je nastajao scenski doga\u0111aj u kojemu \u0107e on biti gledan?\u201c, pita se Leonida Kova\u010d u eseju koji prati izlo\u017ebu, i, uz ostalo isti\u010de: \u201cAko je suditi prema Dnevniku glumca<\/em>, za Livija Badurinu ne postoji prazan prostor, kao ni granica koja dijeli pozornicu, ma kakva bila, od ne\u010dega \u0161to ona nije. Prostor vidljiv u njegovim dnevni\u010dkim vizualnim esejima do krajnjeg je zasi\u0107enja napu\u010den raznorodnim mikrosituacijama generiranim susretima i mimoila\u017eenjima ljudi, ispisanih rije\u010di i kojekakvih stvari. Od papiri\u0107a, zidnih plo\u010dica, \u017eivotinjskih maski, do kompjutera. Zato svaki slijed opa\u017eajnih bljeskova kojima je artikuliran Dnevnik<\/em> postavlja brojna pitanja o mjestima, razinama i registrima doga\u0111aja drame. O sceni\u010dnostima s onu stranu prizori\u0161ta i o migriraju\u0107im \u010desticama koje se nastanjuju u \u017eivim tijelima da bi ona privremeno metamorfirala u napisane, re\u017eirane, koreografirane likove. O utiskivanjima koja iznenada izranjaju kao sje\u0107anja \u0161to postoje\u0107i u osobitoj vrsti vremenitosti postaju neizvjesnost sama.\u201c.<\/p>\n\n\n\n Tijekom cijelog 30. Sajma velika izlo\u017eba portreta autora koje je snimila dugogodi\u0161nja suradnica Sajma, umjetni\u010dka fotografkinja Tanja Dra\u0161ki\u0107 Savi\u0107 bit \u0107e postavljena u Kavani Mozart i holu DHB-a. Izlo\u017eba naslovljena \u201eTanjini portreti\u201c donosi \u010detrdesetak crno-bijelih portretnih fotografija autora koje je Tanja Dra\u0161ki\u0107 Savi\u0107 snimala od 2013. godine, kao fotografkinja Sajma. Izme\u0111u ostalih, svojom je kamerom Tanja Dra\u0161ki\u0107 Savi\u0107 za povijest u vremenu zaustavila dolazak na pulski Sajam nobelovca Wole Soyinke, njema\u010dkog filozofa Petera Sloterdijka, sirijskog pjesnika Adonisa, ilustratora i dizajnera Mirka Ili\u0107a\u2026 <\/p>\n\n\n\n U programu 30. Sajma uutorak 3. prosinca u 21 sat u Gradskoj galeriji Pula veliki Tanino Liberatore,<\/strong> zvijezda europskog stripa, tvorac \u201eRanXeroxa\u201c, osebujan autor suvremene likovne umjetnosti, predstavit \u0107e se izlo\u017ebomradova \u201eFragmenti kaosa\u201c. Izlo\u017eba je dio sajamskog programa Storie italiane \/Strip Strasse, a kustosice su Paola Damiano i Nicoletta Rondinella, koje u Pulu sti\u017eu s poznatog Me\u0111unarodnog festivala pop kulture – Napoli Comicon. Tanino Liberatore, poznat kao Michelangelo talijanskog stripa, na izlo\u017ebi \u201eFragmenti kaosa\u201c predstavlja se publici kroz \u201eigru ogledala izme\u0111u pro\u0161losti i sada\u0161njosti: Tanino Liberatore iz \u201970-ih i \u201980-ih godina koji je tek po\u010dinjao stvarati u devetoj umjetnosti kao provokator, sanjar, eksperimentator, ali istodobno i njezin zato\u010denik koji tvrdoglavo i detaljno istra\u017euje savr\u0161enstvo linije \u2013 i dana\u0161nji Liberatore, profinjeni ilustrator koji pogledu publike nudi oronule i prelijepe \u017eene, eroti\u010dne i izazovne, ali i prokletnice i mo\u0107nice, nakon mnogih godina promi\u0161ljanja, digitalnog crtanja i prihva\u0107anja utjecaja drugih vrsta umjetnosti.\u201c<\/p>\n\n\n\n U srijedu, 4. prosinca, u 21 sat Milomir Kova\u010devi\u0107 Stra\u0161ni,jedan od najpoznatijih foto-kroni\u010dara Sarajeva, vi\u0161estruko nagra\u0111ivani fotograf koji od 1995. \u017eivi u Parizu, predstavit \u0107e se u Galeriji Makina izlo\u017ebom \u201eSarajevo 80-ih\u201c. U tekstu kataloga izlo\u017ebe fotografija Milomira Kova\u010devi\u0107a Stra\u0161nog pod naslovom \u201eOsamdesete\u201c novinar i publicist Boro Konti\u0107, u \u010dijoj je emisiji ro\u0111ena slavna \u201eTop lista nadrealista\u201c, traga za korijenima kultnih osamdesetih u Sarajevu, te fotografske zapise Milomira Kova\u010devi\u0107a Stra\u0161nog svrstava uz kulturne \u010dinjenice 80-ih u Sarajevu, ali i na\u0161ih prostora uop\u0107e, Me\u0111u njima su, izme\u0111u ostalih, film \u201eSje\u0107a\u0161 li se Dolly Bell\u201c Emira Kusturice, pjesnici poput Semezdina Mehmedinovi\u0107a i Miljenka Jergovi\u0107a, re\u017eiseri i glumci s Akademije scenskih umjetnosti, od kuda sti\u017ee \u201eAudicija\u201c\u2026<\/p>\n\n\n\n Sve\u010dano otvaranje programa Konavle \u2013 zemlja gost ovogodi\u0161njeg Histrokozmosa i izlo\u017ebe \u201eLet s vilama\u201c akademske slikarice iz Konavla Antonije Ruskovi\u0107 Radoni\u0107 zakazano je za \u010detvrtak 5. prosinca u 12.30 sati u Galeriji Cvajner. Me\u0111u brojnim gostima koji sti\u017eu iz Konavla predvo\u0111eni leksikografom i piscem Vlahom Bogi\u0161i\u0107em, na otvaranju ovog sajamskog programa bit \u0107e i na\u010delnik Konavla Bo\u017eo Lasi\u0107 i umjetnica Ljuba Gamulin, a kustosica izlo\u017ebe je povjesni\u010darka umjetnosti Gorka Ostoji\u0107 Cvajner.<\/p>\n\n\n\n \u201eBijele vile, kako se za mitska bi\u0107a vi\u010dna letu, ali i same Konavoke ka\u017ee po konavosku, pojava su iz jezika, predaje i pri\u010de, pa je utoliko i logi\u010dno da ih svatko za sebe prepozna u pejza\u017eu kojim se kre\u0107e, bilo u zbilji ili u predod\u017ebi kakvu sa\u017eima figuracija slikarice koja je na glas do\u0161la otvaranjem prozora u horizont iz malog dovr\u0161enog svijeta koji kao da se otima sudbini potonulog kulturnog dobra. I sama je Antonija Ruskovi\u0107 poduzela pa i dovr\u0161ila toliko toga da bi figure iz kojih taj svijet dolazi rekonstruirala i dokumentirala, no ono \u0161to njezine slike, za koje se tek \u010dini da su iz njega preuzete, u bitnome odvaja od te geste jest njegova procije\u0111enost, istinitost u smislu Aristotelova pou\u010dka da se tek u fikcionalnom, izmi\u0161ljenom mo\u017ee sa sigurno\u0161\u0107u ra\u010dunati s potrebnom dozom vjerodostojnosti\u201c , pi\u0161e, uz ostalo, o izlo\u017ebi Vlaho Bogi\u0161i\u0107.<\/p>\n\n\n\n U utorak3. prosinca u programu Poezija pitanje srca \u2013 Aljo\u0161a Pu\u017ear,dugogodi\u0161nji suradnik Sajma, voditelj Doru\u010dka s autorom, u Crvenom salonu Doma hrvatskih branitelja u 20 sati predstavit \u0107e svoju novuzbirku poezije \u201ePitanje nadle\u017enosti\u201c ( Fraktura). S pjesnikom Aljo\u0161om Pu\u017earom razgovarat \u0107e voditelj Aljo\u0161a Pu\u017ear. \u201ePerformans koji jedva \u010dekamo\u201c, najavljuje ekipa Sajma.<\/p>\n\n\n\n U subotu7. prosinca u 21 sat u INK-u u programu Puna je Pula premijerno \u0107e biti izveden audio-vizualni performans \u201ePropulzor. Partitura za brod Galeb\u201c. Autori projekta su Alen i Nenad Sinkauz (glazba), Andrea Mato\u0161evi\u0107 (istra\u017eivanje, scenarij, tekstovi), Vladislav Kne\u017eevi\u0107 (scenarij, redatelj filma), Miodrag Gladovi\u0107 (vi\u0161ekanalni audio postav, oblikovanje zvuka) i Mario Kalogjera (monta\u017ea i obrada video sekvenci).<\/p>\n\n\n\n Performans \u201cPropulzor\u201d ispituje genetski kod broda Galeb. U kontekstu jugoslavenske politike nesvrstanih poznat je kao \u201cbrod mira\u201d, u njega su utkane mijene u dru\u0161tveno-politi\u010dkoj stvarnosti na\u0161ih prostora, a zrcali i mikrokozmose Uljanika i Pule. \u201ePropulzor\u201c ulazi u samu ontologiju antologijskog \u0161kolskog broda Galeb, a kako u eseju koji prati performans pi\u0161e Andrea Mato\u0161evi\u0107, pri\u010da ka\u017ee da su mu upravo radnici Uljanika nadjenuli ime, a zapadna obala Otoka po njemu je dobila ime \u2018Molo Galeb\u2019. U realizaciji filma koji \u010dini dio performansa kori\u0161teni su materijali iz zbirke Hrvatskog dr\u017eavnog arhiva.<\/p>\n\n\n\n Slavimo trideseti, koncertni je vrhunac ovogodi\u0161njeg Sajma, a rije\u010d je koncertu Ramba Amadeusa u petak, 6. prosinca u 21 sat na Portarati. Naravno, pozvana je cijela Pula. Veliko slavlje partnerski podupire Javna ustanova Pula Film Festival, a dio je programa Advent u Puli.<\/p>\n\n\n\n Program 30. Sajma dostupan je na web-stranici (https:\/\/www.sanjamknjige.hr) i dru\u0161tvenim mre\u017eama Sa(n)jam knjige u Istri.<\/p>\n\n\n\n (PS)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Foto: Sa(n)jam knjige Umjetni\u010dki rukopisi Livija Badurine, Tanje Dra\u0161ki\u0107 Savi\u0107, Tanina Liberatora, Milomira Kova\u010devi\u0107a Stra\u0161nog i Antonije Ruskovi\u0107 Radoni\u0107 u<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":43959,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"footnotes":""},"categories":[100,1,99],"tags":[],"yoast_head":"\n