Foto: PU istarska
Me\u0111unarodni dan borbe protiv nasilja nad \u017eenama obilje\u017eava se 25. studenoga u znak sje\u0107anja na sestre Mirabal koje je 1960. godine u Dominikanskoj Republici brutalno dao ubiti diktator Rafael Trujillo. Tim povodom Policijska uprava istarska je u suradnji s Centrom podr\u0161ke 521 Pula, Hrvatskim zavodom za socijalni rad – Podru\u010dnim uredom u Pazinu, Sigurnom ku\u0107om Istre i Savezom osoba s invaliditetom Hrvatske organizirala panel raspravu pod nazivom ”Nasilje je nasilje je nasilje\u2026”, namijenjenu udrugama osoba s invaliditetom s podru\u010dja Pule kako bi se upoznale s problematikom nasilja u obitelji na podru\u010dju Istre, nasilja nad \u017eenama i pravima \u017ertava.
O problemu nasilja u obitelji i njegovim posljedicama govorile su voditeljica Odjela maloljetni\u010dke delinkvencije i kriminaliteta na \u0161tetu mlade\u017ei i obitelji Policijske uprave istarske Biljana Butigan, djelatnica Podru\u010dnog ureda Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb Pazin – Ispostave Pula Ada Langauer te koordinatorica Sigurne ku\u0107e Istra Jadranka \u010cernjul, a tribinu je moderirala voditeljica poslova prevencije Policijske uprave istarske Alica Rosi\u0107-Jakupovi\u0107.
Na podru\u010dju Policijske uprave istarske u posljednjih 20 godina, odnosno od 2004. do 2023. godine,\u00a0 ubijene su 22 \u017eene, a njih 18 usmrtile su bliske osobe. Analizom slu\u010dajeva utvr\u0111eno je kako su najve\u0107i broj \u017eena usmrtili njihovi bra\u010dni ili izvanbra\u010dni partneri. Ove je godine na podru\u010dju Istre ubijena jedna \u017eena.\u00a0
\u0160to se ti\u010de kaznenih djela s elementima nasilja koja su po\u010dinjena na \u0161tetu \u017eena, u prvih deset mjeseci ove godine evidentirana su ukupno 492 takva kaznena djela, \u0161to je za 9% vi\u0161e nego u istom razdoblju pro\u0161le godine. \u0160to se ti\u010de kaznenog djela nasilje u obitelji, ove godine evidentirano je 116 kaznenih djela, \u0161to je 4% manje nego pro\u0161le godine, a evidentiran je i pad prekr\u0161aja iz Zakona o za\u0161titi od nasilja u obitelji za 20% pa je tako ove godine evidentirano 140 prekr\u0161aja.
Kada je rije\u010d o kaznenim djelima s elementima nasilja na \u0161tetu \u017eena s invaliditetom, istarska policija ove je godine evidentirala devet takvih kaznenih djela, \u0161to je \u010detiri kaznena djela vi\u0161e nego pro\u0161le godine. ”Iako su statisti\u010dki pokazatelji u prvih deset mjeseci relativno stabilni, zna\u010dajan je porast prijava kaznenih djela s elementima nasilja na \u0161tetu \u017eena s invaliditetom. Ipak, crna brojka nam je i dalje nepoznata. Nasilje se naj\u010de\u0161\u0107e ne prijavljuje zbog socio-ekonomskog stanja \u017ertava koje su u pravilu ovisne o nasilniku, a izgledno je da \u017ertve nemaju pravodobne i to\u010dne podatke kako i gdje prijaviti nasilje i koja su njihova prava kao \u017ertve. Zato provodimo ove oblike javnih rasprava koje, izme\u0111u ostalog, slu\u017ee \u017ertvama da dobiju informacije o besplatnoj pravnoj i psiholo\u0161koj podr\u0161ci te da osvijeste da nisu same”, pojasnila je Biljana Butigan.
\u017dene su naj\u010de\u0161\u0107e \u017ertve prijetnji i nasilja u obitelji. Najugro\u017eenije su upravo u svojim obiteljima, tamo gdje bi se trebale osje\u0107ati najsigurnije i gdje bi trebale imati najve\u0107u podr\u0161ku. Najnoviji trendovi ukazuju na sve ve\u0107i porast majki koje postaju zlostavljane od svojih sinova, a razlog tome mo\u017eemo tra\u017eiti u transgeneracijskom prijenosu nasilja, gdje djeca odrastaju\u0107i u obitelji u kojoj se doga\u0111a nasilje i sami postaju zlostavlja\u010di. Osim od strane \u010dlanova obitelji, osobe s invaliditetom mogu biti \u017ertve i osobnih asistenata ili prijatelja.
Kad se govori o nasilju nad \u017eenom u obitelji, naj\u010de\u0161\u0107e se prvo pomisli na fizi\u010dko nasilje. Iako je ono jedino o\u010dito zbog vidljivih tragova ozljeda, predstavlja tek dio nasilnog pona\u0161anja. Vrlo su rijetki slu\u010dajevi gdje postoji samo fizi\u010dko ili op\u0107enito samo jedan oblik nasilja. \u010cesto je uz fizi\u010dko nasilje \u017ertva izlo\u017eena psihi\u010dkom i emocionalnom nasilju, ekonomskom i seksualnom. Zlostavlja\u010di\u00a0 \u010desto primjenjuju psihi\u010dku prisilu kojom kod \u017ertve stvaraju osje\u0107aj straha i ugro\u017eenosti, uznemirenosti ili povrede dostojanstva. Sve zastupljeniji su razni oblici uho\u0111enja ili uznemiravanje preko sredstava za komuniciranje te protupravna izolacija ili ugro\u017eavanje slobode kretanja. Nasilje se \u010desto manifestira i kao oduzimanje i uskra\u0107ivanje financijskih sredstava za \u017eivot, nepla\u0107anje alimentacije, zabrana zapo\u0161ljavanja.<\/p>\n\n\n\n
Policija po dojavi o nasilju postupa \u017eurno, a u fokusu postupanja policijskih slu\u017ebenika je za\u0161tita \u017ertve nasilja, prvo na na\u010din da se sprije\u010di po\u010dinitelja u daljnjem protupravnom pona\u0161anju, a kasnije i pru\u017eanja pomo\u0107i i upu\u0107ivanja \u017ertve u mogu\u0107nosti ostvarivanja njenih prava.
Osim \u0161to djeluje represivno kada se nasilje dogodi, policija djeluje i preventivno. Tijekom godine policijski slu\u017ebenici provode edukacije u \u0161kolama diljem Istre kako bi djeca nau\u010dila koja su pona\u0161anja prihvatljiva, a koja ne. Organiziraju se tribine, okrugli stolovi i drugi vidovi suradnje s institucijama koje se u svom djelokrugu bave problematikom nasilja.
Kada govorimo o nasilju nad osobama s invaliditetom, ali i o nasilju op\u0107enito, uloga socijalnog radnika mo\u017ee biti vi\u0161estruka. Ranjive skupine trebaju za\u0161titu sustava socijalne skrbi konstantno, ali taj proces nije usmjeren samo na \u017ertvu ve\u0107 i na \u010dlanove obitelji i prijatelje koji su po\u010dinitelji nasilja. Va\u017ena je stalna procjena kako bi se na vrijeme uo\u010dili za\u0161titni i rizi\u010dni \u010dimbenici, a vi\u0161e o tome kako se uloga djelatnika socijalne skrbi provodi u praksi okupljenima je rekla Ana Langauer iz Podru\u010dnog ureda Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb Pule. ”Osobe rijetko prijavljuju nasilje zbog straha od institucionalizacije, izolacije i marginalizacije. Jedan oblik nasilja naj\u010de\u0161\u0107e prate i drugi oblici nasilja. Na\u017ealost, nasilja danas ima svugdje u dru\u0161tvu, a najte\u017ei oblici nasilja su kada su \u017ertve osobe s posebnim potrebama i osobe koje su zbog svog stanja ili dobi posebno osjetljive”, napomenula je Langauer.
Sigurna ku\u0107a Istra je jedina organizacija civilnog dru\u0161tva koja pru\u017ea besplatnu i sveobuhvatnu pomo\u0107 \u017eenama \u017ertvama obiteljskog nasilja i njihovoj djeci na podru\u010dju Istarske \u017eupanije jo\u0161 od 2006. godine. Jadranka \u010cernjul, koordinatorica Sigurne ku\u0107e Istre, predstavila je na\u010din rada i smje\u0161taja \u017eena i djece koji trpe te\u017ee oblike nasilja. Na podru\u010dju Istre postoje dva savjetovali\u0161ta u Puli i Pore\u010du te sigurne ku\u0107e na dvije tajne lokacije, a vrlo \u010desto se postupanje koordinira sa policijom koja postupa u samom doga\u0111aju eskaliraju\u0107eg nasilja po dojavi zabrinutih gra\u0111ana. Tijekom svog dosada\u0161njeg rada Sigurna ku\u0107a Istra smjestila je 438 \u017eena sa djecom. Svake godine za pomo\u0107 se javlja oko 70 \u017eena, od kojih desetak za smje\u0161taj, dok ostalima Sigurna ku\u0107a Istra pru\u017ea pravnu, psiholo\u0161ku i emocionalnu podr\u0161ku kroz savjetovanje te na taj na\u010din osna\u017euje \u017eene i poma\u017ee im da napuste nasilne partnere, kako bi osigurale bolji \u017eivot sebi i svojoj maloljetnoj djeci. ”Zasigurno su nam najte\u017ei slu\u010dajevi kada nam se javljaju majke koje su \u017ertve nasilja od strane svojih sinova i koje se te\u0161ko odlu\u010duju prijaviti nasilje. Zato institucije moraju odraditi svoj posao i pru\u017eiti maksimalnu podr\u0161ku \u017ertvama kada se nasilje prijavi”, istaknula je Jadranka \u010cernjul.
Osim osoba s invaliditetom, panel raspravi odazvali su se i predstavnici Istarske \u017eupanije i istarskih gradova, \u017dupanijskog tima za sprje\u010davanje i borbu protiv nasilja nad \u017eenama, Obiteljskog centra – Podru\u017enica istarske \u017eupanije, predstavnici ispostava Hrvatskog Zavoda za socijalni rad iz Istre, kao i predstavnici Odjela za podr\u0161ku \u017ertvama \u017dupanijskog suda u Puli i Centra za gra\u0111anske inicijative Pore\u010d.
Zaklju\u010dak panel rasprave je da svi, od predstavnika lokalne zajednice, institucija nadle\u017enih za postupanje kod nasilja pa do dru\u0161tva u cjelini zajedni\u010dkim naporima porade na zadovoljavanju tri klju\u010dna \u010dimbenika – detektirati nasilje, prijaviti nasilje, a sve kako bi se \u017ertvama moglo pravovremeno i adekvatno pomo\u0107i.<\/p>\n\n\n\n
(PS)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Zaklju\u010dak panel rasprave je da cjelokupno dru\u0161tvo u cjelini zajedni\u010dkim naporima poradi na zadovoljavanju tri klju\u010dna \u010dimbenika – detektirati nasilje, prijaviti<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":44125,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"footnotes":""},"categories":[100,1,99],"tags":[],"yoast_head":"\n