Foto: Borna \u010cerne<\/p>\n\n\n\n
Tomislav Pletenac, teoreti\u010dar i kulturni antropolog, s knjigom \u201eNe mo\u017ee\u0161 ti to. Koliko self-helpa \u010dovjek mo\u017ee podnijeti? (Ljevak), koja je nastala u koautorstvu s knji\u017eevnikom, prevoditeljem i politi\u010dkim analiti\u010darom Borisom Peri\u0107em, bio je gost prvog ovogodi\u0161njeg izdanja programa Nova knjiga me\u0111u kro\u0161njama. Program je odr\u017ean sino\u0107, u srijedu 26. velja\u010de, u do gotovo posljednjeg centimetra ispunjenom pulskom Klubu-knji\u017eari Giardini 2, a bio je to jo\u0161 jedan uspje\u0161an, zanimljiv i poticajan program pod okriljem ovogodi\u0161nje klupske teme Strahovi dana\u0161njice. Ovaj put u sredi\u0161tu je bila, kako je to naglasila Helena Vodopija, voditeljica programa i Kluba-knji\u017eare Giardini 2, \u201eknjiga performans o self- helpu\u201c. U ozra\u010dju pomaknutog, humorom i ironijom obojenog pogleda uglednog znanstvenika na sveprisutni fenomen dana\u0161njice, bio je i veliki finale ve\u010deri u kojem je Pletenac odr\u017eao polusatni koncert: svirao je i pjevao pjesme Nicka Cavea na \u2013 kajkavskom. Hitovi karizmati\u010dne ikone rocka \u201cInto my Arms\u201d, \u201cWhere The Wild Roses Grow\u201d, \u201cThe Ship Song\u201d, \u201cHenry Lee\u201d i \u201cRainy Night in Soho\u201d postale su pjesme \u201cVu ruke moje\u201d, \u201cTam gde divlje roj\u017ee rasteju\u201d, \u201cImbra Zbelavski\u201d i \u201cDe\u017e\u0111 v no\u010di \u010crnomerca\u201d\u2026Publika je gu\u0161tala, a atmosfera je bila vrlo blizu dokolice. A, upravo je \u201eapsolutna pohvala dokolice\u201c, prema rije\u010dima Tomislava Pletenca osnovna poruka, njegove i Peri\u0107eve knjige \u201eNe mo\u017ee\u0161 ti to\u201c, koja je nastala kao \u201eigra asocijacija koja traje\u201c, budu\u0107i da je \u201edokolica jedina etika i estetika koja nam je ostala.\u201c<\/p>\n\n\n\n
\u201eOva knjiga jedan je od rijetkih primjera kako prevesti filozofiju na jezik razumljiv i blizak i onima koji se nisu znanstveno bavili fenomenom self-helpa, a da se pri tome ne upadne u zamku povr\u0161nosti i praznih metafora. Filozofska genealogija self-helpa upakirana je u nevjerojatno \u0161iroki inventar referenci i inovativnih i humoristi\u010dnih dosko\u010dica iz podru\u010dja pop-kulture i knji\u017eevnosti, a odlikuje ju forma koja je neka vrsta mimeze logike self-helpa s ironijskim, subverzivnim pomakom. Tu dolazimo do \u201cblje\u0161tavog celofana\u201d u koji je umotan sadr\u017eaj self-helpa\u201c, istaknula je uvodno Helena Vodopija i razgovor otvorila pitanjem: \u201e\u0160to zapravo \u010dini \u201cestetiku neuspjeha\u201d, jedan od klju\u010dnih pojmova va\u0161e analize poimanja fenomena self-helpa, i kako je ta estetika koja u pro\u0161losti vezivana uz subverzivne pokrete avangarde u umjetnosti i punku, na neki na\u010din do\u0161la do mainstreama?\u201c<\/p>\n\n\n\n
\u201eDobrih pedeset godina \u017eivimo u svijetu u kojem je neuspjeh zapravo sudbina. Bombardirani smo raznovrsnim idealima, koje ne \u017eive \u010dak ni oni \u2013 celebrityji – koji ih promoviraju. Temeljni osje\u0107aj dana\u0161njeg \u010dovjeka je neuspjeh. I dok je u moderni neuspjeh bio \u010dak i po\u017eeljan pa i poticajan, od kraja 1970-ih i po\u010detka 1980-ih dolazimo u prostor sveop\u0107e individualizacije u kojoj vrijedi ona: ‘ja sam kriv za sve’. Naju\u017easnije u cijeloj toj pri\u010di je da se krivica seli i na bolest i dovodi \u010dovjeka u poziciju sramote pred bole\u0161\u0107u. Stvorila se izvitoperena paradoksalne estetika neuspjehu koji svi \u017eivimo, koju si ne \u017eelimo priznati i stvaramo si razli\u010dite obrambene mehanizme. Jedan od tih obrambenih mehanizama je onaj kao u pjesmi Vojka V \u201eneko me sabotira\u201c, jer ako nisu masoni, onda su krivi luminati, sionski mudraci\u2026Popis je dug. Tu poku\u0161avamo prona\u0107i krivnju, jer dru\u0161tvo vi\u0161e ne omogu\u0107ava ono \u0161to je omogu\u0107avalo nekada, a to je – zdravlje, obrazovanje i sigurnost. Za to se na kraju krajeva i pla\u0107a porez\u201c, kazao je Pletenac i istaknuo da se kao upravo odgovor na misterij dobrog \u017eivota pojavljuje self-help.<\/p>\n\n\n\n
Na pitanje vezano uz fenomen \u201cprekvalifikacije proletera u poduzetnike\u201d o \u010demu tako\u0111er govori u knjizi, Pletenac je rekao: \u201eRadniku nikad nije bilo dobro, a sada mu je najgore\u201c. Podsjetiv\u0161i na genezu pojma \u201enovih bogata\u0161a\u201c \u010diji korijeni se\u017eu u doba drugog premijerskog mandata Margaret Thatcher u Velikoj Britaniji, ukazao je na \u201ediskurs poduzetnika individualca koji je odgovoran za svoju sudbinu. U tom modelu svatko se osje\u0107ao poduzetnikom, \u0161to je nemogu\u0107e.\u201c Pri\u010du je potkrijepio primjerom antropolo\u0161ke studije vladavine straha na Wall Streetu koja dokazuje da strah prati piramidu boga\u0107enja i na vrhu je najsna\u017eniji, jer, naglasio je Pletenac \u201eNitko ne razumije sustav u kojem djeluje. To nas je ko\u0161talo i klimatskih promjena, jer nismo razumjeli va\u017ene odnose u prirodi. U\u0161li smo u hiperobjekte i pona\u0161amo se u njima kao koko\u0161i bez glave koje ne znaju za\u0161to \u010dine to \u0161to \u010dine, ali ipak to \u010dine jer im to daje nekakvu sigurnost\u201c.<\/p>\n\n\n\n
Govore\u0107i o \u201epandemiji fantazme\u201c, Pletenac je kazao da \u201eFa\u0161izam i nacizam nastaju kada te fantazme nastojimo ostvariti, a to prerasta primjerice u vladavinu Trumpa. Za njega su glasali najsiroma\u0161niji da bi ostvarili svoje fantazme.\u201c<\/p>\n\n\n\n
Na pitanje za\u0161to u self-helpu nikada nema humora, Pletenac ka\u017ee: \u201eHumor nikad nije drag sustavima, on je sam po sebi i kritika\u201c. Humor u knjizi \u201eNe mo\u017ee\u0161 ti to\u201c ozna\u010dio je nekom vrstom izrugivanja, ponajvi\u0161e samoizruguju\u0107eg, galgenhumora (humora s vje\u0161ala).<\/p>\n\n\n\n
\u201eOva knjiga nema veze sa self-helpom i ima najvi\u0161e veze s nama samima. Self-help ne moramo nikad \u010ditati ali od njega je nemogu\u0107e pobje\u0107i\u201c, zaklju\u010dio je Pletenac i objasnio da u svijetu sapunice u kojem \u017eivimo neizvjesnost stvara strah, on ra\u0111a potrebu za sigurno\u0161\u0107u i tu se pojavljuje self-help.<\/p>\n\n\n\n
\u201eProstor i vrijeme su iskori\u0161teni, jedini mogu\u0107i resurs je ljudska kreativnost, kazao je Pletenac i na pitanje Helene Vodopija: je li dokolica postala jedino mjesto slobode?, odgovorio: \u201eNe. To pokazuju studenti u Beogradu i Novom Sadu. Oni pokazuju da tih mjesta ima jo\u0161 i da je mogu\u0107a sinergija sloboda\u201c. Uz citat iz knjige \u201eNema slobode u slobodi\u201c, naglasio je da sloboda nije nikad sloboda ‘od’, ona mora biti sloboda ‘za’\u201c i kazao: \u201eSloboda nije stanje, ona slu\u017ei ne\u010demu. \u017delim biti slobodan da ne\u0161to napravim.\u201c<\/p>\n\n\n\n
Tomislav Pletenac (Vara\u017edin, 1967) je teoreti\u010dar i kulturni antropolog. Primarni istra\u017eiva\u010dki interes su mu postkolonijalna teorija, postsocijalizam, popularna kultura, kulturna trauma i teorijska psihoanaliza. Do 2022. radi na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, a od 2022. zaposlen je na Akademiji likovnih umjetnosti. Objavljuje redovno znanstvene \u010dlanke u znanstvenoj periodici. U koautorstvu s prevoditeljem i knji\u017eevnikom Borisom Peri\u0107em napisao je knjige: Fantasti\u010dna bi\u0107a Istre i Kvarnera, Zemlja iza \u0161ume, Ne mo\u017ee\u0161 ti to, Priru\u010dnik za ekstremiste, Hrvatski politi\u010dki bestijarij. Samostalna mu je knjiga Kako Zagreb izranja iz sna \u2013 stvaranje postsocijalisti\u010dkog grada<\/em>.<\/p>\n\n\n\n (PS)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Foto: Borna \u010cerne Tomislav Pletenac, teoreti\u010dar i kulturni antropolog, s knjigom \u201eNe mo\u017ee\u0161 ti to. Koliko self-helpa \u010dovjek mo\u017ee podnijeti?<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":45604,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"footnotes":""},"categories":[100,1,99],"tags":[277,110,355],"yoast_head":"\n