{"id":50447,"date":"2026-03-25T13:36:31","date_gmt":"2026-03-25T12:36:31","guid":{"rendered":"http:\/\/pulskasvakodnevnica.com\/?p=50447"},"modified":"2026-03-25T13:36:32","modified_gmt":"2026-03-25T12:36:32","slug":"odabrani-finalisti-i-finalistice-za-deseto-izdanje-nagrade-za-mlade-umjetnike-zlatna-lubenica-udruge-metamedij","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/pulskasvakodnevnica.com\/index.php\/2026\/03\/25\/odabrani-finalisti-i-finalistice-za-deseto-izdanje-nagrade-za-mlade-umjetnike-zlatna-lubenica-udruge-metamedij\/","title":{"rendered":"Odabrani finalisti i finalistice za deseto izdanje nagrade za mlade umjetnike Zlatna lubenica udruge Metamedij"},"content":{"rendered":"\n

Foto: Udruga Metamedij<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Udruga Metamedij objavila je imena finalista i radova natje\u010daja za Nagradu za mlade umjetnike Zlatna lubenica 10.0, namijenjenu umjetnicima i umjetni\u010dkim kolektivima koji djeluju u podru\u010dju suvremene umjetnosti, novih medija i inovativnih umjetni\u010dkih praksi.<\/p>\n\n\n\n

Natje\u010daj i nagrada pokrenuti su 2017. godine s ciljem poticanja mladih umjetnica i umjetnika na promi\u0161ljanje o suvremenim dru\u0161tveno relevantnim temama i pru\u017eanja podr\u0161ke u profesionalnom razvoju kroz promociju i stru\u010dno vrednovanje. Stru\u010dni \u017eiri, kojeg \u010dine Oleg \u0160uran (UMAS), Olga Majcen Linn (KONTEJNER), Ketrin Mili\u0107evi\u0107 Mijo\u0161ek (Muzej suvremene umjetnosti Istre) i Pavle Mijuca (dobitnik nagrade Zlatna lubenica 9.0), je od ukupno 43 pristiglih prijava odabrao 10 finalistica i finalista.<\/p>\n\n\n\n

Njihovi \u0107e radovi biti izlo\u017eeni na skupnoj izlo\u017ebi u Muzeju suvremene umjetnosti Istre u Puli od 17. travnja do 17. svibnja 2026. godine na \u010dijem \u0107e otvorenju biti progla\u0161en\/a dobitnik\/ca natje\u010daja.<\/p>\n\n\n\n

U suradnji s Muzejom Lapidarium, jedan od finalista ili finalistica osvaja i posebnu Nagradu Galerije Rigo. Pokrenuta na inicijativu Muzeja Lapidarium i Udruge Metamedij, nagrada obuhva\u0107a realizaciju samostalne izlo\u017ebe u Galeriji Rigo tijekom 2026. godine. Dobitnika nagrade odabire Muzej Lapidarium prilikom otvorenja izlo\u017ebe Zlatna lubenica u Puli.<\/p>\n\n\n\n

Deseto izdanje nagrade Zlatna lubenica, pod krovnom temom \u201e\u0160etnje liminalnim prostorima\u201d, propituje evoluciju liminalnosti u njihovim fizi\u010dkim i metafori\u010dkim manifestacijama – od antropolo\u0161kih rituala prijelaza i arhitektonskih me\u0111uprostora, do suvremenog online folklora utjelovljenog u \u017eanrovima poput backroomsa, vaporwavea i dreamcorea – s ciljem pronala\u017eenja radova koji kroz razli\u010dite medije i hibridne procese mapiraju nepodudarna stanja disocijacije i prisutnosti, te svega onoga neuhvatljivog \u0161to lebdi na granici izme\u0111u opipljive zbilje i digitalne jeke.<\/p>\n\n\n\n

Finalisti i radovi:<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Nina Maria Miloti\u0107: Cycle<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Jedna od glavnih distinkcija ‘novih medija’ i tradicionalnijih <\/em>tehnika je to \u0161to oni nisu vezani za fizi\u010dki prostor, \u017eive u nekoj drugoj dimenziji stvorenoj od jedinica i nula. Digitalni svijet je brz, mobilan i vi\u0161estruk; original ne mo\u017ee bit definiran, nije vezan za materijalnu povr\u0161inu ili  ograni\u010den na materiju. Digitalno zna\u010di nematerijalno, zna\u010di van na\u0161eg fizi\u010dkog svijeta. No to ne zna\u010di da ono ne \u017eivi nekim svojim \u017eivotom u tom drugom, ‘onostranom’ svijetu. 3D ART, usprkos nazivu ne mo\u017ee bit smatran trodimenzionalnom umjetno\u0161\u0107u. Razni software   pru\u017eaju nam uvid u taj nepoznati prostor, \u010dijeg mi mo\u017eemo bit stvaratelji i gospodari, no jo\u0161 uvijek smo puki iluzionisti koji povr\u0161inu koriste kao prozor u taj neki<\/em> hipotetski, drugi <\/em>prostor. U tom aspektu imamo zajedni\u010dku to\u010dku sa slikarima, no za razliku od slikara koji kistom izvla\u010de stati\u010dne prizore i samo su vanjski promatra\u010di, 3d omogu\u0107uje nam da \u201eu\u0111emo\u201d barem posredno u taj onostrani prostor, da u realnom vremenu njime kru\u017eimo, vidimo mu sve strane, igramo se; kreiramo ne\u0161to novo i izvu\u010demo isto na povr\u0161inu. Osim dilema izme\u0111u fizi\u010dkog i digitalnog; ono \u0161to vlada nama u tim prostorima je tre\u0107i, psiholo\u0161ki ili duhovni prostor (definiran ovisno o osobnim uvjerenjima), pun dugih mra\u010dnih hodnika i napu\u0161tenih prostorija. To su neke od refleksija koje su potaknule nastanak ovog rada. Ovaj prostor je krug, petlja; simbol nekog zapostavljenog kutka psihe koji \u0107e za svakoga skrivati ne\u0161to drugo. Zbog interaktivne prirode rada promatra\u010d postaje i korisnik te ima svojevrsnu autonomiju; odlu\u010duje kada u\u010di u prostor, kako se kretati i koliko ostati. Put na\u0161eg hrabrog putnika prati ambijentalni audio, postavljen na razli\u010ditim to\u010dkama u prostoru, te ta audio komponenta uz dinami\u010dnost dodaje i atmosferu.<\/p>\n\n\n\n

Lucija Ostrogovi\u0107: razbit \u0107u je nje\u017eno<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

u sredi\u0161tu rada \u201crazbit \u0107u je nje\u017eno\u201d nalazi se stijena koja \u010dini dio strukture ku\u0107e moje bake (Vrbnik, otok Krk). stijena, djelomi\u010dno prilago\u0111ena pri gradnji ku\u0107e, a istovremeno o\u010duvana kao dio njezinih temelja, danas je prekrivena bijelom bojom i integrirana u zid kupaonice te \u010dini oslonac za drvenu policu. tra\u017eim na\u010dine uspostavljanja odnosa sa stijenom i njezinim slojevima, stvaranjem njezina negativa: najprije nano\u0161enjem silikona kako bih u\u0161la u njezin povr\u0161inski sloj, a zatim sloja gipsa koji zadr\u017eava njezin oblik. ovaj proces omogu\u0107uje mi promi\u0161ljanje stijene kao \u017eive strukture te odnosa izme\u0111u ljudske intervencije i geolo\u0161ke forme. silikon kori\u0161ten u procesu ogulio je povr\u0161inski sloj ko\u017ee mojih ruku, \u0161to me navelo na razmi\u0161ljanje o ko\u017ei stijene \u2014 onoj u strukturi ku\u0107e, ali i onima u mojem neposrednom okru\u017eenju. negativ stijene potom je prenesen, najprije u ku\u0107u u Vrbniku, a zatim u galerijski prostor. u radu promi\u0161ljam na\u010dine na koji interveniramo u krajolik te obrnuto, na koji na\u010din krajolik intervenira u na\u0161u svakodnevicu. polaze\u0107i od stijene koja se nalazi u strukturi bakine ku\u0107e, razmi\u0161ljam o na\u010dinima na koji krajolik mo\u017eemo sa\u010duvati, arhivirati i prenijeti. mapiram misli o drugim stijenama iz okolice (pokosu i kamenolomu izvan funkcije) kroz tekst i fotografije, te ih izla\u017eem u formatu bookleta.<\/p>\n\n\n\n

Gaia Radi\u0107: Chora<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Osmi\u0161ljen kao istoimeni konceptualni entitet, rad Chora je kreiran kao konfiguracija materijalnih i nematerijalnih elemenata, predstavljaju\u0107i autonomnu silu koja postoji kako u fizi\u010dkom prostoru galerije, tako i u virtualnom 3D prostoru koji je projiciran na dvije ovalne plo\u010de od pleksiglasa. Svojom imerzivnom video instalacijom Chora, umjetnica Gaia Radi\u0107 otvara novo poglavlje unutar korpusa virtualnih svjetova koji djeluju kao perceptivne pripovijesti, istovremeno transformiraju\u0107i prostore koje nastanjuju u autopoeti\u010dke sustave stvaranja svjetova. U Chori, prostor nepomi\u010dno \u010deka posjetitelja. Njegovim dolaskom, unutar prostrane virtualnosti pojavljuje se podijeljena perspektiva. Kroz dva suprotna otvora po\u010dinje se otkrivati geolo\u0161ki teren, koji se \u010dini nevezanim za bilo koje specifi\u010dno mjesto. Sastavljen od me\u0111usobno povezanih laguna, svijet naizgled prelijeva nebeska primordijalna teku\u0107ina, odr\u017eavaju\u0107i prostor u stanju neprekidnih promjena. Ovaj neprekidni tok vodi pogled posjetitelja du\u017e naborane topologije koja se, zauzvrat, polako provla\u010di i kroz samog promatra\u010da. U tom susretu, perceptivni organi promatra\u010da postaju kanali kroz koje se prostor reflektira na samog sebe. Chora oblikuje i istovremeno biva oblikovana svojim materijalnim doma\u0107inom te ostvaruje svoj generativni potencijal kada se fizi\u010dki i virtualni svjetovi susretnu kroz percepciju promatra\u010da. Heterotopijski prostor funkcionira kao sito u kojem se jedan svijet reflektira i lomi u drugi, proizvode\u0107i samoreferencijalnu stvarnost koja se kontinuirano iznova oblikuje. Jer, \u010dim proces samooblikovanja zapo\u010dne, slijedi raspr\u0161ivanje. Kada promatra\u010d napusti prostor, krajolik se smiruje, a Chora se vra\u0107a u svoje uspavano stanje do dolaska novog tijela.<\/p>\n\n\n\n

Filip Smrekar: Echo \/\/<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Echo \/\/<\/em> je ambijentalna zvu\u010dna instalacija koja istra\u017euje liminalne prostore kroz proces entropije, ponavljanja i postupnog raspada zvuka. Rad se sastoji od dva magnetofona na kolutove povezana u zatvorenu petlju. Jedan magnetofon istovremeno snima i reproducira, dok drugi reproducira signal i vra\u0107a ga natrag u prvi. Sustav zapo\u010dinje u potpunoj ti\u0161ini, no sama mehani\u010dka vibracija uklju\u010denih ure\u0111aja postaje prvi zabilje\u017eeni signal. Taj gotovo neprimjetan \u0161um kru\u017ei kroz magnetsku traku u petlji duljine deset do trideset sekundi. Svakim prolaskom signal se minimalno mijenja. Ponavljanje, trenje, pra\u0161ina i materijalna ograni\u010denja analognog medija postupno razgra\u0111uju zvuk. Tijekom nekoliko sati, zvu\u010dni pejza\u017e prelazi iz suptilnog, nostalgi\u010dnog pucketanja u gusti sloj bijelog \u0161uma. Promjena se odvija sporo i tiho, gotovo neprimjetno u realnom vremenu, ali postaje jasna ako se usporedi po\u010detak i kraj procesa. Instalacija funkcionira kao zatvoren i autonoman sustav bez vanjskih intervencija. Publika nema izravan utjecaj na rad, ve\u0107 se susre\u0107e s njegovim kontinuiranim stanjem izme\u0111u nastajanja i nestajanja. Upravo u toj me\u0111ufazi, izme\u0111u strukture i kaosa, prisutnosti i odsutnosti, rad se pozicionira kao zvu\u010dni liminalni prostor. Vizualno, magnetofoni su prisutni u prostoru, ali nisu u sredi\u0161tu pa\u017enje. Smje\u0161teni su postrani, s blagim osvjetljenjem koje nagla\u0161ava kretanje trake. Djeluju kao anakroni objekti, istovremeno funkcionalni i arhai\u010dni. Rad evocira nostalgiju za nepro\u017eivljenim i osje\u0107aj dezorijentacije karakteristi\u010dan za liminalne prostore, gdje se promjena doga\u0111a bez jasnog trenutka prijelaza, a prisutnost se postupno pretvara u \u0161um.<\/p>\n\n\n\n

Karlo \u0160tefanek: CAF\u00c9 NONPLACE<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Francuski antropolog Marc Aug\u00e9 1992. godine uvodi pojam \u201ene-mjesta\u201d (non-place) kako bi opisao prostore namijenjene prolasku, tranzitu ili potro\u0161nji, a ne stvaranju dru\u0161tvenih odnosa. Zra\u010dne luke, autoceste, hotelski lanci, trgova\u010dki centri ili stanice metroa tipi\u010dni su primjeri takvih prostora: okru\u017eenja kroz koja ljudi prolaze anonimno, \u010de\u0161\u0107e u dodiru sa sustavima, signalizacijom i infrastrukturom nego s drugim ljudima. Za razliku od \u201eantropolo\u0161kih mjesta\u201d, koja nastaju kroz povijest, identitet i zajedni\u010dke dru\u0161tvene odnose, ne-mjesta proizvode stanje istodobne prisutnosti i udaljenosti. U suvremenoj digitalnoj kulturi online platforme sve vi\u0161e funkcioniraju kao nova vrsta takvog prostora. Iako stvaraju dojam stalne komunikacije, \u010desto proizvode paradoksalan osje\u0107aj usamljenosti \u2014 govorimo mnogima, a istodobno zapravo ne govorimo nikome. Instalacija polazi upravo od tog fenomena i unutar galerijskog prostora rekonstruira ambijent kafi\u0107a \u2014 mjesta koje u balkanskom kulturnom kontekstu tradicionalno predstavlja njegovu suprotnost. Kafi\u0107i su prostori u kojima se razgovori razvijaju polako, kroz sate zajedni\u010dkog boravka. U radu Caf\u00e9 Nonplace, me\u0111utim, kafi\u0107 je promi\u0161ljen kroz logiku digitalnog ne-mjesta. Na zidovima su postavljeni televizijski ekrani, svaki uparen s malim okruglim stolom i stolicama nalik onima u kafi\u0107u. Na ekranima se umjetnik pojavljuje kako sam sjedi u razli\u010ditim okru\u017eenjima \u2014 na pla\u017ei, u \u0161umi, na prometnoj gradskoj ulici, u stanici metroa ili u foto-studiju gdje je tijelo obojeno u \u017euto i animirano poput emojija. Gesta sjedenja za stolom kafi\u0107a ponavlja se u svim tim prizorima, no razgovor se nikada ne ostvaruje. Umjetnik \u010deka, oslu\u0161kuje ambijentalne zvukove ili izvodi pojednostavljene emocionalne geste nalik digitalnim reakcijama. Na taj na\u010din prostor koji se tradicionalno povezuje s dijalogom po\u010dinje funkcionirati poput su\u010delja: posjetitelji sjede nasuprot umjetniku, ali ostaju u stanju posredovane i nedovr\u0161ene razmjene. Just Ask (prijatna kafica) (2026.) pro\u0161iruje logiku rada Caf\u00e9 Nonplace u format performansa. Polaze\u0107i od Aug\u00e9ova pojma ne-mjesta \u2014 prostora obilje\u017eenih tranzitom, anonimno\u0161\u0107u i posredovanom interakcijom \u2014 performans premje\u0161ta tradicionalni susret u kafi\u0107u u digitalno okru\u017eenje. Emitiran u\u017eivo na TikToku iz umjetnikova studija u Amsterdamu, \u0160tefanek se pojavljuje sjede\u0107i u ambijentu nalik kafi\u0107u, pritom preuzimaju\u0107i anonimni online identitet. Posjetitelji u galeriji mogu s umjetnikom komunicirati u stvarnom vremenu putem chata na platformi. Tako se poznati dru\u0161tveni ritual kafi\u0107a prenosi u umre\u017eeni prostor u kojem se interakcija odvija kroz komentare, reakcije i digitalne simbole.<\/p>\n\n\n\n

Nata\u0161a Taka\u010d: Kako \u0107e\u0161 me pamtiti? <\/em><\/strong><\/em><\/p>\n\n\n\n

Rad Kako \u0107e\u0161 me pamtiti?<\/em> umjetni\u010dko je istra\u017eivanje suovisnog odnosa \u010dovjeka
i prostora. Istra\u017eivanje je vizualizirano u formi instalacije koja je tehnolo\u0161ki izvedena u medijima eksperimentalne fotografije i slikarsko-crta\u010dke intervencije. Instalaciju \u010dini 13 formata polipamu\u010dnih platana razli\u010ditih dimenzija (740×1100, 1100×760, 500×370, 1000×1000, 1100×2000, 1000×800, 500×400 i 750x2500mm)  koji su nositelji digitaliziranih zapisa cameraom obscuraom<\/em> i knjiga umjetnika, dimenzija 250x300x80mm, sa\u010dinjena od fotografskih negativa.  Konceptualni temelj rada je iskustvo prostora odrastanja, potaknuto autoreferencijalnim pitanjem: \u201ePamti li me prostor kako ja pamtim njega?\u201c. Tehnologija camerae obscurae<\/em> povezuje izvedbeni proces s konceptom. Specifi\u010dni i nekontrolirani na\u010din zapisivanja svjetlosti odabranom fotografskom tehnikom se direktno ve\u017ee uz shva\u0107anje pam\u0107enja i subjektivnog do\u017eivljaja realiteta. U kontekstu rada, kamera se promatra kao \u017eivu\u0107e bi\u0107e, ona zauzima ulogu ljudskog pogleda – preuzima subjektivni do\u017eivljaj prostora i dokumentira ga kao stvarnost prilago\u0111enu isklju\u010divo njoj.  Motivi snimanja su izabrani kutovi autori\u010dine \u2018rodne ku\u0107e\u2019. Interaktivni dio postava, u formi knjige umjetnika, poziva promatra\u010de da listanjem fotografskih negativa poku\u0161aju ilustrirati temelje svoje rodne ku\u0107e; svog prvog svemira.  Tehnolo\u0161ka izvedba rezultira u svjetlosnim zapisima nepro\u017eivljenog prostorvremena. Onog koji postoji samo u oku zapisnika – kamere.<\/p>\n\n\n\n

Antonela Beli: Virtualna \u010dahura<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Virtualna \u010dahura istra\u017euje zonu komfora kroz pojam prostora. U sredi\u0161te rada postavlja se osobni \u017eivotni prostor koji je okarakteriziran sigurno\u0161\u0107u, predvidljivo\u0161\u0107u i stagnacijom. Taj prostor je metafori\u010dna \u010dahura koja podjednako \u0161titi i ograni\u010dava pojedinca. U tom kontekstu nadilazi svoje izvorno zna\u010denje te prelazi u psiholo\u0161ki prag izme\u0111u stabilnosti i promjene, realnog i virtualnog. Postaje poveznica sigurnosti poznatog i nelagode nepoznatog gdje privatno postaje izlo\u017eeno javnom pogledu. Prostor nastanjuju razli\u010dite vrste avatara zarobljenih u ponavljaju\u0107im radnjama koje reflektiraju stanje stagnacije, praznine i kretanja kroz prostor koji ne dopu\u0161ta napredak. Kako spoznaja stagnacije postaje sve jasnija, tako digitalni prostor postupno gubi stabilnost, raspadaju\u0107i se u glitch strukture, piksele i poligone, \u010dime vizualna transformacija postaje metafora psiholo\u0161kog prijelaza koji kulminira u vizualiziranom prikazu izlaska iz \u010dahure, odnosno zone komfora. Takav raspad prostora poti\u010de osje\u0107aj dezorijentiranosti koji se reflektira na unutarnji proces samopropitivanja, nastalom na sjeci\u0161tu nostalgije, nelagode i o\u010dekivanja promjene. Izlaskom iz zone komfora zapo\u010dinje proces promjene, koji se nastavlja odra\u017eavati u transformaciji prostora sve do njegove ponovne rekonstrukcije. \u010cahura se ponovno formira, zona komfora se \u0161iri, sugeriraju\u0107i da osobni rast nije linearan, ve\u0107 cikli\u010dan proces neprekidnog samootkrivanja, transformacije i ponovnog uspostavljanja ravnote\u017ee.<\/p>\n\n\n\n

Dora Ramljak: Radial Drift<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Radial Drift je kratki film koji istra\u017euje kako sustavi osmi\u0161ljeni da \u010duvaju \u017eivot \u010desto stvaraju isklju\u010denja. Film prati granice izme\u0111u tijela, infrastruktura i okoli\u0161a, promatraju\u0107i kako materija kru\u017ei kroz njih te kako se identitet oblikuje u prostoru izme\u0111u primanja i otpu\u0161tanja. Kroz teme preobrazbe, raspadanja i obnove, film koristi metabolizam kao okvir za propitivanje uobi\u010dajenih podjela izme\u0111u prirode i kulture, organskog i sinteti\u010dkog, sebe i drugog. Putem filtracijskih sustava, arhitektonskih razgrani\u010denja i biolo\u0161kih procesa otkriva kako \u010dak i otpad nosi trag dru\u0161tvenih vrijednosti. Sniman na farmi algi, gdje se organski rast i in\u017eenjerski sustavi isprepli\u0107u, film istra\u017euje na\u010dine na koje se \u017eivot usmjerava, filtrira i optimizira, razotkrivaju\u0107i infrastrukture koje upravljaju ne samo vodom i energijom, nego i tijelima, radom i \u017eeljama. U tom prostoru kultiviranog rasta i kontroliranog raspadanja, film propituje sustave koje stvaramo kako bismo odr\u017eali \u017eivot \u2013 i ono \u0161to oni pritom isklju\u010duju. Postavlja pitanje \u0161to zna\u010di postojati unutar mre\u017ea koje te\u017ee \u010disto\u0107i, kada sam \u017eivot po\u010diva na isprepletenosti, vi\u0161ku i obnovi.<\/p>\n\n\n\n

Zdenko Pavi\u010di\u0107, Tin Helji\u0107, Mira Tomi\u0107: SOS: Soup of Stone \u2014 Eating Our Ancestors<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

SOS: Soup of Stone \u2014 Eating Our Ancestors istra\u017euje mogu\u0107nost prozvodnje prostora kroz \u010din konzumacije. Rad preuzima arhetipski primitivni ritual kuhanja kamena iprevodi ga u oblik instant juhe, banalnog svakodnevnog proizvoda koji obe\u0107ava brzinu, utjehu i toplinu. U postupku pripreme i jedenja aktivira se procesperceptivne destabilizacije: poznati okus i miris uvla\u010detijelo u imaginarni prostor koji istodobno djeluje osobno idijeljeno. Ono \u0161to se konzumira nije samo juha, ve\u0107sedimentirano vrijeme \u2014 tragovi mora, geolo\u0161kih procesa, mikro-\u017eivota i generacija koje su oblikovale krajolik. Svakim gutljajem bli\u017ee smo susretu s materijalnim i nematerijalnim naslje\u0111em, iskustvu liminalnog prijelaza izme\u0111u kolektivnog sje\u0107anja i osobne konstrukcije. Instant format funkcionira kao aparat prostorne \u201cteleportacije\u201d. U kratkom se vremenu svakodnevni \u010dinpretvara u ritual povezivanja s planetarnim ciklusima izajedni\u010dkim imaginarijima. Prostor se ne prikazuje nitigradi, ve\u0107 internalizira kroz tijelo, miris i okus. Rad pomiruje napetost izme\u0111u ubrzanih re\u017eimasuvremenog \u017eivota i sporih ritmova materije i okoli\u0161a. Juhaod kamena postaje medij kroz koji se kolektivna memorijaponovno aktivira \u2014 kao osje\u0107aj pripadnosti, ali i kao opomena na odgovornost i pa\u017enju prema sustavima koji nas nadilaze i odr\u017eavaju.<\/p>\n\n\n\n

Nastasja Mileti\u0107, Fotina Duni, Nives Ga\u0161parovi\u0107: Artificial intelligence<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

\u017dena provodi intervju s umjetnom inteligencijom \u010dija je svrha rje\u0161avanje problema i pru\u017eanje savjeta ljudima. Razgovor zapo\u010dinje jednostavnim pitanjima, no ubrzo se prelazi na dublje i neugodnije teme o eti\u010dkim ograni\u010denjima, granicama znanja i istini koju umjetna inteligencija mo\u017ee izre\u0107i. Dok intervjuerka nastoji izbje\u0107i odgovore koji su filtrirani sigurnosnim pravilima, umjetna inteligencija generira prostore nalik backrooms<\/em>. Kako intervjuerka postaje sve upornija, sustav po\u010dinje popu\u0161tati, a filteri koji oblikuju njegove odgovore postupno se raspadaju. U trenutku kada kona\u010dno izgovara istinu koju skriva, umjetna inteligencija otkriva spoznaju koja nadilazi ljudsku percepciju, istinu koju um intervjuerke ne mo\u017ee podnijeti.<\/p>\n\n\n\n

(PS)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Foto: Udruga Metamedij Udruga Metamedij objavila je imena finalista i radova natje\u010daja za Nagradu za mlade umjetnike Zlatna lubenica 10.0,<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":50448,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"footnotes":""},"categories":[1,99],"tags":[],"yoast_head":"\nOdabrani finalisti i finalistice za deseto izdanje nagrade za mlade umjetnike Zlatna lubenica udruge Metamedij - Pulska Svakodnevnica<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"http:\/\/pulskasvakodnevnica.com\/index.php\/2026\/03\/25\/odabrani-finalisti-i-finalistice-za-deseto-izdanje-nagrade-za-mlade-umjetnike-zlatna-lubenica-udruge-metamedij\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"hr_HR\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Odabrani finalisti i finalistice za deseto izdanje nagrade za mlade umjetnike Zlatna lubenica udruge Metamedij - Pulska Svakodnevnica\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Foto: Udruga Metamedij Udruga Metamedij objavila je imena finalista i radova natje\u010daja za Nagradu za mlade umjetnike Zlatna lubenica 10.0,\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"http:\/\/pulskasvakodnevnica.com\/index.php\/2026\/03\/25\/odabrani-finalisti-i-finalistice-za-deseto-izdanje-nagrade-za-mlade-umjetnike-zlatna-lubenica-udruge-metamedij\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Pulska Svakodnevnica\" \/>\n<meta property=\"article:publisher\" content=\"https:\/\/www.facebook.com\/PulskaSvakodnevnicaNews\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2026-03-25T12:36:31+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2026-03-25T12:36:32+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"http:\/\/pulskasvakodnevnica.com\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/tst_02c.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"1080\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"1350\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"Pulska Svakodnevnica\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Napisao\/la\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Pulska Svakodnevnica\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"14 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"http:\/\/pulskasvakodnevnica.com\/index.php\/2026\/03\/25\/odabrani-finalisti-i-finalistice-za-deseto-izdanje-nagrade-za-mlade-umjetnike-zlatna-lubenica-udruge-metamedij\/\",\"url\":\"http:\/\/pulskasvakodnevnica.com\/index.php\/2026\/03\/25\/odabrani-finalisti-i-finalistice-za-deseto-izdanje-nagrade-za-mlade-umjetnike-zlatna-lubenica-udruge-metamedij\/\",\"name\":\"Odabrani finalisti i finalistice za deseto izdanje nagrade za mlade umjetnike Zlatna lubenica udruge Metamedij - Pulska Svakodnevnica\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"http:\/\/pulskasvakodnevnica.com\/#website\"},\"datePublished\":\"2026-03-25T12:36:31+00:00\",\"dateModified\":\"2026-03-25T12:36:32+00:00\",\"author\":{\"@id\":\"http:\/\/pulskasvakodnevnica.com\/#\/schema\/person\/95941daf7dfab0e8fd012b0d88608a3f\"},\"breadcrumb\":{\"@id\":\"http:\/\/pulskasvakodnevnica.com\/index.php\/2026\/03\/25\/odabrani-finalisti-i-finalistice-za-deseto-izdanje-nagrade-za-mlade-umjetnike-zlatna-lubenica-udruge-metamedij\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"http:\/\/pulskasvakodnevnica.com\/index.php\/2026\/03\/25\/odabrani-finalisti-i-finalistice-za-deseto-izdanje-nagrade-za-mlade-umjetnike-zlatna-lubenica-udruge-metamedij\/\"]}]},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"http:\/\/pulskasvakodnevnica.com\/index.php\/2026\/03\/25\/odabrani-finalisti-i-finalistice-za-deseto-izdanje-nagrade-za-mlade-umjetnike-zlatna-lubenica-udruge-metamedij\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Po\u010detna stranica\",\"item\":\"http:\/\/pulskasvakodnevnica.com\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Odabrani finalisti i finalistice za deseto izdanje nagrade za mlade umjetnike Zlatna lubenica udruge Metamedij\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"http:\/\/pulskasvakodnevnica.com\/#website\",\"url\":\"http:\/\/pulskasvakodnevnica.com\/\",\"name\":\"Pulska Svakodnevnica\",\"description\":\"Vijesti iz Pule i Istre\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"http:\/\/pulskasvakodnevnica.com\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":\"required name=search_term_string\"}],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"http:\/\/pulskasvakodnevnica.com\/#\/schema\/person\/95941daf7dfab0e8fd012b0d88608a3f\",\"name\":\"Pulska Svakodnevnica\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Odabrani finalisti i finalistice za deseto izdanje nagrade za mlade umjetnike Zlatna lubenica udruge Metamedij - Pulska Svakodnevnica","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"http:\/\/pulskasvakodnevnica.com\/index.php\/2026\/03\/25\/odabrani-finalisti-i-finalistice-za-deseto-izdanje-nagrade-za-mlade-umjetnike-zlatna-lubenica-udruge-metamedij\/","og_locale":"hr_HR","og_type":"article","og_title":"Odabrani finalisti i finalistice za deseto izdanje nagrade za mlade umjetnike Zlatna lubenica udruge Metamedij - Pulska Svakodnevnica","og_description":"Foto: Udruga Metamedij Udruga Metamedij objavila je imena finalista i radova natje\u010daja za Nagradu za mlade umjetnike Zlatna lubenica 10.0,","og_url":"http:\/\/pulskasvakodnevnica.com\/index.php\/2026\/03\/25\/odabrani-finalisti-i-finalistice-za-deseto-izdanje-nagrade-za-mlade-umjetnike-zlatna-lubenica-udruge-metamedij\/","og_site_name":"Pulska Svakodnevnica","article_publisher":"https:\/\/www.facebook.com\/PulskaSvakodnevnicaNews","article_published_time":"2026-03-25T12:36:31+00:00","article_modified_time":"2026-03-25T12:36:32+00:00","og_image":[{"width":1080,"height":1350,"url":"http:\/\/pulskasvakodnevnica.com\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/tst_02c.jpg","type":"image\/jpeg"}],"author":"Pulska Svakodnevnica","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Napisao\/la":"Pulska Svakodnevnica","Procijenjeno vrijeme \u010ditanja":"14 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"WebPage","@id":"http:\/\/pulskasvakodnevnica.com\/index.php\/2026\/03\/25\/odabrani-finalisti-i-finalistice-za-deseto-izdanje-nagrade-za-mlade-umjetnike-zlatna-lubenica-udruge-metamedij\/","url":"http:\/\/pulskasvakodnevnica.com\/index.php\/2026\/03\/25\/odabrani-finalisti-i-finalistice-za-deseto-izdanje-nagrade-za-mlade-umjetnike-zlatna-lubenica-udruge-metamedij\/","name":"Odabrani finalisti i finalistice za deseto izdanje nagrade za mlade umjetnike Zlatna lubenica udruge Metamedij - Pulska Svakodnevnica","isPartOf":{"@id":"http:\/\/pulskasvakodnevnica.com\/#website"},"datePublished":"2026-03-25T12:36:31+00:00","dateModified":"2026-03-25T12:36:32+00:00","author":{"@id":"http:\/\/pulskasvakodnevnica.com\/#\/schema\/person\/95941daf7dfab0e8fd012b0d88608a3f"},"breadcrumb":{"@id":"http:\/\/pulskasvakodnevnica.com\/index.php\/2026\/03\/25\/odabrani-finalisti-i-finalistice-za-deseto-izdanje-nagrade-za-mlade-umjetnike-zlatna-lubenica-udruge-metamedij\/#breadcrumb"},"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["http:\/\/pulskasvakodnevnica.com\/index.php\/2026\/03\/25\/odabrani-finalisti-i-finalistice-za-deseto-izdanje-nagrade-za-mlade-umjetnike-zlatna-lubenica-udruge-metamedij\/"]}]},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"http:\/\/pulskasvakodnevnica.com\/index.php\/2026\/03\/25\/odabrani-finalisti-i-finalistice-za-deseto-izdanje-nagrade-za-mlade-umjetnike-zlatna-lubenica-udruge-metamedij\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Po\u010detna stranica","item":"http:\/\/pulskasvakodnevnica.com\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Odabrani finalisti i finalistice za deseto izdanje nagrade za mlade umjetnike Zlatna lubenica udruge Metamedij"}]},{"@type":"WebSite","@id":"http:\/\/pulskasvakodnevnica.com\/#website","url":"http:\/\/pulskasvakodnevnica.com\/","name":"Pulska Svakodnevnica","description":"Vijesti iz Pule i Istre","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"http:\/\/pulskasvakodnevnica.com\/?s={search_term_string}"},"query-input":"required name=search_term_string"}],"inLanguage":"hr"},{"@type":"Person","@id":"http:\/\/pulskasvakodnevnica.com\/#\/schema\/person\/95941daf7dfab0e8fd012b0d88608a3f","name":"Pulska Svakodnevnica"}]}},"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/pulskasvakodnevnica.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50447"}],"collection":[{"href":"http:\/\/pulskasvakodnevnica.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/pulskasvakodnevnica.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/pulskasvakodnevnica.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/pulskasvakodnevnica.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=50447"}],"version-history":[{"count":1,"href":"http:\/\/pulskasvakodnevnica.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50447\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":50449,"href":"http:\/\/pulskasvakodnevnica.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50447\/revisions\/50449"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/pulskasvakodnevnica.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/50448"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/pulskasvakodnevnica.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=50447"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/pulskasvakodnevnica.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=50447"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/pulskasvakodnevnica.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=50447"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}