Foto: Ivan Sikavica<\/p>\n\n\n\n
Kazali\u0161na avantura progla\u0161ena jednim od vrhunaca aktualnog doma\u0107eg kazali\u0161ta i nagra\u0111ena na 19. Gumbekovim danima donosi jedinstven spoj kazali\u0161ta, radija, glazbe i mediteranskih pri\u010da.<\/strong><\/p>\n\n\n\n Mediteranski brevijar, na valovima Radio Mediterana<\/em><\/strong>, autorski projekt Pavlice Bajsi\u0107 Brazzoduro<\/strong>, multimedijalna je predstava nastala prema zapisima iz knjige Mediteranski brevijar<\/em> Predraga Matvejevi\u0107a<\/strong> i jo\u0161 neobjavljenog rukopisa Pri\u010de iz susjedne luke<\/em> Olje Savi\u010devi\u0107 Ivan\u010devi\u0107<\/strong>. Predstava je nastala u koprodukciji Gradskog dramskog kazali\u0161ta Gavella i RadioTeatra Bajsi\u0107 i prijatelji <\/strong>iz Zagreba.<\/p>\n\n\n\n Radnja se odvija u svijetu imaginarnog Radija Mediteran, radijske postaje nepoznate lokacije, \u010diji program postaje okosnica kazali\u0161ne izvedbe. Kroz radijski eter publiku vodi Filip \u0160ovagovi\u0107<\/strong>, dok se na pozornici isprepli\u0107u glasovi, glazba, pokret i autenti\u010dni zvukovi mediteranskog podneblja. O posebnosti ovog kazali\u0161no-radijskog svijeta govori i sama autorica: \u201eIspred na\u0161ih mikrofona \u0107e prvi puta nakon dugo vremena zajedno nastupiti radio-dramsko kulturno umjetni\u010dko dru\u0161tvo uz podr\u0161ku na\u0161eg radijskog orkestra. U tom \u0107e im pomo\u0107i i 11 mikrofona postavljenih izvan studija, koji preciznim tehni\u010dkim na\u010dinima hvataju dokumentarne zvukove na to\u010dno 11 mediteranskih koordinata na kopnu, moru i morskim dubinama te ih prenose direktno u na\u0161 program.\u201c<\/p>\n\n\n\n Uz Matvejevi\u0107eve zapise, predstava donosi autenti\u010dne zvu\u010dne snimke iz morskih luka, glasove Ljubice Letini\u0107, Renea Medve\u0161eka<\/strong> i samog Matvejevi\u0107a, kao i kratke crtice o Mediteranu koje je za predstavu napisala Olja Savi\u010devi\u0107 Ivan\u010devi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Objavljen 1987. godine, Mediteranski brevijar<\/em> Predraga Matvejevi\u0107a postao je jedno od najzna\u010dajnijih djela suvremene europske esejistike. O njegovoj knji\u017eevnoj vrijednosti svjedo\u010di i \u010dinjenica da je Umberto Eco svojedobno predlo\u017eio Matvejevi\u0107a za Nobelovu nagradu za knji\u017eevnost. Preveden na 23 jezika i objavljen u pedesetak izdanja diljem svijeta, ovaj knji\u017eevni klasik spaja filozofiju, enciklopedijsko znanje i osobni do\u017eivljaj Mediterana kao prostora susreta razli\u010ditih kultura i civilizacija. Beskompromisni Matvejevi\u0107 pi\u0161e: \u201eNarodi i rase ovdje su se stolje\u0107ima spajali ili razdvajali, pribli\u017eavali se ili suprotstavljali jedni drugima mo\u017eda vi\u0161e nego igdje na ovom planetu: pretjeruje se kad se isti\u010du njihove sli\u010dnosti ili uzajamnosti, a zanemaruju razlike ili sukobi\u201c.<\/p>\n\n\n\n Poput mora i Matvejevi\u0107eva teksta, ova predstava nikada ne miruje. Prostor vibrira pokretom, zvukom i bojom, a scena kao da je \u017eiva – likovi dolaze i odlaze, ple\u0161u, pjevaju, preobra\u017eavaju se, izranjaju i nestaju. Kroz kola\u017e pri\u010da, prizora i zvukova Mediteran o\u017eivljava kao prostor neprestanih mijena, susreta i preobrazbi.<\/p>\n\n\n\n \u201cOdavno neku predstavu nisam do\u017eivjela tako intenzivno niti sam tako bespogovorno bila spremna prihvatiti sve \u0161to mi je nudila i pri tome se osje\u0107ala dobro i ispunjeno.\u201d napisala je Olga Vujovi\u0107 za Kritikaz.<\/p>\n\n\n\n