Foto: Sa(n)jam knjige u Istri<\/p>\n\n\n\n
Dodirne to\u010dke filma i knji\u017eevnosti i ove su godine va\u017ena tema Pulskog festivala knjiga i autora \u2013 Sa(n)jam knjige u Istri. Proslavljeni filmski redatelji Sr\u0111an Dragojevi\u0107 i Goran Markovi\u0107 na Sajam dolaze u ulozi pisaca, dok \u0107e Pavo Marinkovi\u0107 predstaviti film \u201eKrava\u201c, nastao po pri\u010di Don Branka Sbutege. Iz prevoditeljskog ugla o ekranizacijama ruskih klasika govorit \u0107e Ivana Peru\u0161ko, a programi Hop lektira i PULikulArna reforma pribli\u017eit \u0107e u\u010denicima svijet animacije i filmskih adaptacija velikih djela hrvatske, regionalne i svjetske knji\u017eevnosti.<\/em><\/p>\n\n\n\n Ovogodi\u0161nji Sa(n)jam knjige u Istri, koji \u0107e se odr\u017eati od 27. studenog do 06. prosinca u Domu hrvatskih branitelja, posebnu pa\u017enju poklanja filmu. Film i knji\u017eevnost susrest \u0107e se u Slavenskom \u0111ardinu<\/em>, Hop lektiri<\/em> i PULikulArnoj reformi.<\/em><\/p>\n\n\n\n Nije prvi put da Pulski festival knjiga i autora ukazuje na povezanost izme\u0111u literature i filma: o njihovom pro\u017eimanju govorio je i 16. Sajam, \u010dija je tema bila \u201eHollybook: Knjiga i film\u201c. Kada se promi\u0161lja o vezi izme\u0111u knjige i filma, javljaju se pitanja o tome u kakvom su odnosu originalna knji\u017eevna djela i njihove filmske adaptacije, na koji na\u010din film, filmsko pripovijedanje i mogu\u0107nost ekranizacije utje\u010de na knji\u017eevna djela i stil pisanja, je li scenarij knji\u017eevno djelo i mo\u017ee li, u vremenu prevlasti slike, knji\u017eevnost biti potpuno neovisna o filmu. Odgovaraju\u0107i na ova pitanja prije 16 godina, Sajam je odao po\u010dast susretima dvaju umjetni\u010dkih medija koji se me\u0111usobno upotpunjuju i nadahnjuju, ali i Puli kao gradu filma i knjige.<\/p>\n\n\n\n Ove je godine tradicionalni program Slavenski \u0111ardin<\/em> – posve\u0107en slavenskoj knji\u017eevnosti i kulturi \u2013 svojim sadr\u017eajem usmjeren na sedmu umjetnost. Prigodno i privremeno nazvan Slavenski \u0111ardin u tri kadra<\/em>, program kroz razgovore o slavenskoj knji\u017eevnosti i filmu danas otvara prostor za dijalog izme\u0111u dvaju razli\u010ditih, a ipak pro\u017eetih umjetnosti. Goran Markovi\u0107 i Rajko Grli\u0107, koji \u0107e se priklju\u010diti razgovoru putem videoprijenosa, predstavit \u0107e zajedni\u010dku knjigu \u201eJesi li snimio ovo?\u201c (Telegram), a uz ovu prepisku dvojice istaknutih redatelja, dugogodi\u0161njih prijatelja i svjedoka vremena, Markovi\u0107 \u0107e predstaviti i svoj novi roman \u201eHamlet u Paviljonu br. 6\u201c (Laguna), u kojem donosi osvrt na doma\u0107e glumi\u0161te u kojem se prelamaju mentalitet i prilike u dana\u0161njoj Srbiji.<\/p>\n\n\n\n Ivana Peru\u0161ko, donedavna programska urednica Slavenskog \u0111ardina<\/em>, ovoga puta dolazi u ulozi autorice te \u0107e premijerno predstaviti knjigu \u201eNa rubovima prijevoda\u2026\u201c (Disput), u kojoj dubinski razmatra teoriju i praksu knji\u017eevnog prevo\u0111enja, prou\u010davaju\u0107i eksperimente prevo\u0111enja verbalnog u vizualni i auditivni kod. Kroz analizu ekraniziranih ruskih klasika, autorica se bavi kulturnim, jezi\u010dnim i ideolo\u0161kim rubovima na kojima se susre\u0107u izvornik i prijevod, a o \u010demu \u0107e razgovarati s Nikicom Gili\u0107em i Andreom Mato\u0161evi\u0107em.<\/p>\n\n\n\n Prvi puta na Sajam dolazi redatelj velikih uspje\u0161nica srpske kinematografije, Sr\u0111an Dragojevi\u0107, i predstavit \u0107e svoj satiri\u010dni roman \u201eCrveni\u201c (Profil), o alternativnoj stvarnosti u kojoj su povijesne okolnosti imale druga\u010diji rasplet.<\/p>\n\n\n\n Film \u0107e biti i u fokusu programa za najmla\u0111e \u010ditatelje i \u010ditateljice. Hop lektira, <\/em>namijenjena u\u010denicima vi\u0161ih razreda osnovnih \u0161kola, okupit \u0107e autore i autorice hrvatske animatorske scene koji \u0107e \u0161kolarcima predstaviti animaciju kao zasebnu filmsku vrstu, a razgovore \u0107e moderirati pulski ilustratori Vibor i Vjeran Juhas. Veljko Popovi\u0107 govorit \u0107e o filmu koji je re\u017eirao s Milivojem Popovi\u0107em \u201e\u017darko, razmazit \u0107e\u0161 dite\u201c, o djetinjstvu ispunjenom ljubavlju djeda i bake, dok \u0107e Noemi Ribi\u0107 predstaviti svoj prvi studentski film \u201eOdrasti u malo drvo\u201c, koji promi\u0161lja odnos prema drugome kroz susret s prido\u0161licama u malome gradu. Petra Zlonoga nastupit \u0107e s kratkim eksperimentalnim filmom \u201eDota\u201c, koji donosi prikaz \u017eenskog iskustva kroz metaforu tkanja, a Ivana i Thomas Volda sa stop-motion filmom \u201eUdahnut \u017eivot\u201c, o povezivanju jedne mlade \u017eene s energijom prirode. Kraj Hop lektire<\/em> obilje\u017eit \u0107e animirani film \u201e\u0160uma Striborova\u201c Ane Despot, moderna, \u0161aljiva interpretacija klasi\u010dne bajke Ivane Brli\u0107-Ma\u017eurani\u0107.<\/p>\n\n\n\n U PULikulArnoj reformi<\/em> etablirani autori i autorice, zajedno s voditeljem Emirom Imamovi\u0107em Pirkeom, govorit \u0107e o hrvatskim, regionalnim i svjetskim knji\u017eevnim klasicima, s naglaskom na one koji su uvr\u0161teni u srednjo\u0161kolsku lektiru \u2013 ali na nekonvencionalan na\u010din i preko primjera koji pokazuju da lektirni klasici nisu ni dosadni, ni neva\u017eni, niti su sadr\u017eajem i formom zastarjeli. Tako \u0107e ovogodi\u0161nja PULikulArna reforma, <\/em>s podnaslovom Knji\u017eevnost se gleda<\/em>, srednjo\u0161kolcima predstavit ekranizirana djela hrvatske i svjetske knji\u017eevnosti, pokazuju\u0107i da ista pri\u010da mo\u017ee postojati u romanu i filmu, ali i da svaki medij proizvodi zna\u010denje unutar vlastitih kodova, pa se adaptaciji ne pristupa kao sa\u017eetoj verziji knji\u017eevnog djela, ve\u0107 kao samostalnom umjetni\u010dkom djelu koje filmskim izra\u017eajnim sredstvima postoje\u0107oj pri\u010di daje novi oblik. Radi usporedbe knjige i filma, prikazat \u0107e se dijelovi odabranih filmskih ekranizacija, a o adaptaciji kao zahtjevnom procesu pretvorbe pri\u010de iz jednog medija u drugi, govorit \u0107e kriti\u010dari, scenaristi i pisci: Boris Ra\u0161eta o usporedbi Marinkovi\u0107evog i Vrdoljakovog Kiklopa, Ana Brnadi\u0107 o Burgessovoj i Kubrickovoj Paklenoj naran\u010di, Andrej Nikolaidis o Homerovoj i Nolanovoj Odiseji, Sr\u0111an Valjarevi\u0107 o Camusovom i Ozonovom Strancu te Jurica Pavi\u010di\u0107 o Shakespeareovom i Kaurismakijevom Hamletu.<\/p>\n\n\n\n Knji\u017eevni program koji zatvara 32. Sajam tako\u0111er je u znaku filma. Predstavljanje knjige sabranih tekstova Branka Sbutege \u201eDon Branko Sbutega\u201c (Kotor-Art), u uredni\u0161tvu njegovog brata Antuna Sbutege, bit \u0107e popra\u0107eno projekcijom kratkometra\u017enog filma \u201eKrava\u201c Pava Marinkovi\u0107a, nastalog upravo prema pri\u010di Branka Sbutege.<\/p>\n\n\n\n (PS)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Foto: Sa(n)jam knjige u Istri Dodirne to\u010dke filma i knji\u017eevnosti i ove su godine va\u017ena tema Pulskog festivala knjiga i<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":52407,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"footnotes":""},"categories":[1,99],"tags":[110,355],"yoast_head":"\n