<\/p>\n
U Zajednici tehni\u010dke kulture otvoren 15.Festival znanosti, a u Puli se odr\u017eava po 6. puta, od 24. do 29. travnja u njemu sudjeluje 20-ak pulskih institucija. U vrijeme obilje\u017eavanja 160. godi\u0161njice ro\u0111enja jednog od najve\u0107ih znanstvenika na\u0161e zemlje – Andrije Mohorovi\u010di\u0107a, koji je utemeljitelj slu\u017ebe to\u010dnog vremena, tema je festivala ove godine \u201eVrijeme\u201c.<\/p>\n
Program bogatog Festivala nastavlja se cijeli tjedan, zanimljivim aktivnostima u koji su uklju\u010dene osnovne i srednje \u0161kole, institucije i udruge na podru\u010dju grada Pule, a svojim radovima predstaviti \u0107e se i polaznici radionica \u201eMale \u0161kole eko energije\u201c i Maketarstva u Centru za tehni\u010dke aktivnosti \u201eVeruda\u201c.<\/p>\n
Na \u201eMaloj \u0161koli eko energije\u201c u\u010denici na vrlo prakti\u010dan na\u010din u\u010de specifi\u010dnosti obnovljivih izvora energije, te na\u010dine kori\u0161tenja sunca, vjetra, plime, oseke, valova i biogoriva.<\/p>\n
Ove su godine zajedno sa svojim voditeljem Davorom Mar\u010deta, dipl.ing. el. izabrali izraditi sun\u010dane i vodene satove, koji se smatraju najstarijim instrumentima za mjerenje vremena.<\/p>\n
Ne zna se to\u010dno kada su izumljeni, a prvi zapisi datiraju iz 14 stolje\u0107a pr. Kr. iz Egipta i Babilona. Polaznici radionice izradili su jednostavni horizontalni sun\u010dani sat. Za izradu su koristiti drvo, da bi sat bio stabilniji. Dva su glavna dijela sun\u010danog sata koji su izradili: \u201dbroj\u010danik\u201d na kojem se sati naj\u010de\u0161\u0107e bilje\u017ee rimskim znakovima i \u201dkazaljka\u201d, odnosno \u0161tap koji baca sjenu, a nazivamo ga gnomonom. Na podlo\u0161ki sa brojevima ide drveni \u0161tapi\u0107 pod kutem. Sun\u010dani sat je potrebno usmjeriti prema sjeveru kako bi pokazao to\u010dno vrijeme. Gnomon ujutro baca sjenu na zapadnu stranu broj\u010danika, a poslijepodne na isto\u010dnu. Poslijepodnevni sati moraju biti ozna\u010deni na isto\u010dnoj strani broj\u010danika.<\/p>\n
Pripremili su i vodeni sat (klepsidra) koji se koristio za mjerenje kratkih razdoblja vremena tijekom dana ili no\u0107i, a koristio je pribli\u017eno jednoliko protjecanje vode kroz tijesan otvor iz jedne posude u drugu. Clepsydra- anti\u010dki vodeni sat, sastoji se u principu od 2 spremnika vode i jednog plovka, sve ba\u017edareno tako da prikazuje prolazak vremena. Polaznici su izradili i prezentirali rad vodenog sata koji ostaje radionici.<\/p>\n
Za plakat o meteorolo\u0161kom vremenu u\u010denici su koristili gore navedene motive.<\/p>\n
Izlo\u017eba makete \u201eSvjetlo kroz vrijeme\u201c<\/p>\n
U\u010denici od 1. – 4. razreda osnovne \u0161kole izra\u0111uju uporabne predmete – tehni\u010dke tvorevine od drveta. Osim \u0161to stje\u010du znanja iz osnova tehni\u010dkog crtanja (od pravilne uporabe pribora za tehni\u010dko crtanje, poznavanja crta u tehni\u010dkom crtanju, mjerenja, kotiranja i projekcija, upoznaju se se s vrstama drva, te postupcima, alatima i strojevima za obradu drveta.<\/p>\n
U\u010denici su zajedno sa svojim voditeljima Finom Balta \u0160o\u0161i\u0107, dipl.ing.str. i prof. Mirzom Salihovi\u0107 izradili maketu na kojoj su kronolo\u0161ki prikazali put od jedinog izvora svjetlosti sunca –\u00a0 kori\u0161tenjem jednostavnih izvora svijetlosti (vatra, borove baklje, uljne i lojne svjetiljke, fenjeri, svije\u0107e), do izuma elektri\u010dne energije i ulaska u svijet umjetne rasvjete kori\u0161tenjem modernih svjetiljki. Robot Skoc – svjetiljka Polaznici su izradili drvenu konstrukciju robota Skoca – svjetiljku, ugraditi strujni krug na univerzalnu tiskanu plo\u010dicu, ku\u0107i\u0161te za baterije, postaviti elektromotor i dobili svjetiljku za maketu.<\/p>\n
Za plakat o kronolo\u0161kom vremenu koristili su motive u nastavku. Ljudi su po\u010deli koristiti vatru kao izvor svjetlosti prije otprilike 300,000 godina. Dugo je vremena jedini izvor svjetlosti koje je \u010dovje\u010danstvo imalo na raspolaganju bilo Sunce . Potom je, prije oko 300,000 godina, pretpovijesni \u010dovjek otkrio vatru kao izvor topline i svjetlosti. Logorska vatra, a kasnije borove baklje i uljne i lojne svjetiljke dovele su svjetlost u \u0161pilje u koje sun\u010deva svjetlost nikada nije u\u0161la.<\/p>\n
Fenjeri su se koristili tisu\u0107ama godina. Uljne lampe, baklje i svije\u0107e upotrebljavale su se sve do 19. stolje\u0107a. Sve naprednije znanstvene spoznaje dovele su do razvoja boljih izvora svjetlosti<\/p>\n
Doba elektri\u010dne rasvjete zapo\u010delo 1879. godine \u2013 godine kada je Thomas Alvar Edison \u201eponovo izumio\u201c \u017earulju sa \u017earnom niti. Proizveo je prvu pravu \u017earulju. Na tr\u017ei\u0161te je do\u0161la \u017earulja s volframskom niti. Nedugo nakon toga, pridru\u017eila joj se i prva \u017earulja na izboj.<\/p>\n
Danas bi \u017eivot bio nezamisliv bez umjetne rasvjete.\u00a0 U\u010dinkovite tehnologije, novi materijali i opti\u010dki sustavi stvaraju nove mogu\u0107nosti za umjetnu rasvjetu \u2013 donose komfor i prakti\u010dnost uz ve\u0107u sigurnost za okoli\u0161.<\/p>\n
( pula.hr )<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
U Zajednici tehni\u010dke kulture otvoren 15.Festival znanosti, a u Puli se odr\u017eava po 6. puta, od 24. do 29.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":5879,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"footnotes":""},"categories":[1,99],"tags":[],"yoast_head":"\n