<\/p>\n
Istarski \u017eupan Valter Flego sudjelovao je ju\u010der, u Bruxellesu, na 125. Plenarnoj sjednici Odbora regija, na kojoj se izme\u0111u ostalog razgovaralo o klimatskim promjenama. \u017dupan Flego je tako imao jedinstvenu priliku, da kao jedini \u010dlan ALDE stranke u Odboru regija i kao zamjenik predsjednika Povjerenstva za okoli\u0161, klimatske promjene i energiju, intervenira na izlaganje povjerenika za klimatsku i energetsku politiku Europske komisije Miguela Ariasa Ca\u00f1etea.<\/p>\n
U svojoj se intervenciji istarski \u017eupan osvrnuo na predstoje\u0107u Konferenciju Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama kazav\u0161i sljede\u0107e:<\/p>\n
\u201eGradovi i regije u potpunosti su predani cilju da se ne samo nastavi, ve\u0107 i oja\u010da te pro\u0161iri borba protiv negativnog utjecaja na klimatski sustav prouzro\u010denog ljudskim djelovanjem. Svjetski \u010delnici koji \u0107e se sastati u Bonnu trebali bi koristiti vi\u0161erazinski pristup kako bi izgradili dekarboniziranu budu\u0107nost za na\u0161e gra\u0111ane, jer su gradovi i regije ti koji imaju neposrednu mo\u0107 smanjiti CO2<\/sup> izgaranja u prometu, zgradama, poljoprivredi i glavnim infrastrukturama<\/em>\u201c, naglasio je Flego koji smatra da je danas vi\u0161e nego ikad pravo vrijeme da se Europa povede vlastitim primjerom.<\/p>\n \u201eTrebamo poslati jasan politi\u010dki signal koji nam ne nudi samo futuristi\u010dku viziju zgrada s ugra\u0111enim punja\u010dima za elektri\u010dna vozila \u2013 viziju koji pozdravljamo \u2013 ali koji ne rje\u0161ava postoje\u0107e probleme. Ako smo ozbiljni oko smanjenja emisija stakleni\u010dkih plinova za 80 \u2013 90% do 2050. moramo uvesti promjene odmah: izmijeniti postoje\u0107e, neu\u010dinkovite aute i zgrade – najve\u0107e zaga\u0111iva\u010de, podi\u0107i svijest gra\u0111ana i pokazati i europskoj industriji i cijelom svijetu da je gospodarstvo s niskom ili nultom emisijom ne samo mogu\u0107e u teoriji, ve\u0107 \u010dak i tehnolo\u0161ki i ekonomski izvedivo. To \u0107e zasigurno pridonijeti izgradnji zdravijeg okoli\u0161a i istovremeno pove\u0107anju zaposlenosti i Europske konkurentnosti<\/em>\u201c, nastavio je istarski \u017eupan zaklju\u010div\u0161i kako su upravo iz tih razloga, europske regije i gradovi spremni poslu\u017eiti kao osnova i kao kralje\u017enica tranziciji ka dekarboniziranom svjetskom gospodarstvu.<\/p>\n Sa svime izlo\u017eenim slo\u017eio se i sam povjerenik Miguel Arias Ca\u00f1ete koji je odgovorio da \u0107e budu\u0107i rezultati i pozitivni pomaci na podru\u010dju za\u0161tite okoli\u0161a najvi\u0161e ovisiti o regijama, gradovima i op\u0107inama stoga \u0107e i fondovi za ta pitanja biti izda\u0161niji.<\/p>\n Nadalje, \u0161to se klimatskih promjena ti\u010de, \u017eupan Flego smatra i kako je od klju\u010dne va\u017enosti i sama prevencija, navev\u0161i primjere dobre prakse iz Istre. Naime, velika se sredstva izdvajaju za vatrogastvo, kao i za \u010di\u0161\u0107enje protupo\u017earnih puteva kako bi se uslijed sve ve\u0107ih su\u0161a, imalo \u0161to manje po\u017eara. Tako\u0111er, po istarskim se gradovima grade sustavi za pro\u010di\u0161\u0107avanje otpadnih voda te se provode projekti s ciljem o\u010duvanja izvori\u0161ta pitkih voda. \u017dupan Flego dr\u017ei kako bi upravo EU fondovi trebala izdvajati jo\u0161 vi\u0161e sredstava za takva pitanja, posebice za o\u010duvanje \u010distog mora.<\/p>\n Plenarnoj sjednici je prisustvovao i predsjednik Europskog vije\u0107a Donald Tusk te su \u010dlanovi Odbora regija s njime raspravljali na temu stajali\u0161ta regija i gradova o stanju u Europskoj uniji, a posebno je bilo govora i o budu\u0107em prora\u010dunu Unije. Na ovo potonje najvi\u0161e \u0107e utjecati BREXIT uslijed kojeg \u0107e u prora\u010dunu biti manjak od 20 milijardi eura te se postavlja pitanje kako ga nadomjestiti i gdje rezati sredstva. Kako je naveo \u017eupan Flego, OR se sna\u017eno zala\u017ee da se ne zakida kohezijska politika.<\/p>\n \u201eKohezijski fondovi su od iznimne va\u017enosti za budu\u0107nost Europe, stoga se sna\u017eno zala\u017eem da se u novom prora\u010dunskom razdoblju ne smanjuju njihova sredstva. Tako\u0111er, smatram kako ne bi trebalo rezati ni sredstva za znanost, \u0161kolstvo, istra\u017eivanje i razvoj, kao ni za za\u0161titu okoli\u0161a. Gubitke koje \u0107e uzrokovati BREXIT moraju se nadomjestiti na druge na\u010dine, a ne nau\u0161trb manje razvijenih<\/em>\u201c, istaknuo je \u017eupan Flego koji jedno od mogu\u0107ih rje\u0161enja vidi u manjem pove\u0107anju godi\u0161nje \u010dlanarine dr\u017eava \u010dlanica.<\/p>\n \u00a0<\/em>\u201eUpravo je kohezijska politika najve\u0107a prilika za daljnji razvoj dr\u017eava poput Hrvatske jer doprinosi smanjenju gospodarske, socijalne i teritorijalne razlike koje postoje izme\u0111u europskih regija<\/em>\u201c, zaklju\u010dio je Flego dodaju\u0107i kako je solidarnost jedan od osnovnih stupova EU-a.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Istarski \u017eupan Valter Flego sudjelovao je ju\u010der, u Bruxellesu, na 125. Plenarnoj sjednici Odbora regija, na kojoj se izme\u0111u<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":9083,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"footnotes":""},"categories":[84,1],"tags":[],"yoast_head":"\n