<\/p>\n
Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Puli, dr\u017eavni arhiv u Pazinui Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Splitu organiziraju Tribinu Odsjeka za povijest – predstavljanje knjige Nikole \u010colaka \u201eHRVATSKI POMORSKI REGESTI – REGESTI MARITTIMI CROATI\u201c, III. svezak, Split 2017.<\/p>\n
Predstavljanje \u0107e se odr\u017eati u petak\u00a0 8. prosinca 2017. godine u 12 sati u Dvorani Slavka Zlati\u0107a na Sveu\u010dili\u0161tu Jurja Dobrile u Puli (Ivana Mateti\u0107a Ronjgova 1, prizemlje)<\/p>\n
O knjizi \u0107e govoriti professor emeritus Miroslav Berto\u0161a s Odsjeka za povijest Filozofskoga fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Puli, doc. dr. sc. Elvis Orbani\u0107 ravnatelj Dr\u017eavnog arhiva u Pazinu te urednica knjige Zrinka Podhra\u0161ki \u010cizmek, doktorandica na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Splitu.<\/p>\n
O knjizi:<\/strong><\/p>\n U prvom se svesku Hrvatskih pomorskih regesta <\/em>nalazi 4890 unosa sakupljenih u Dr\u017eavnom arhivu u Veneciji i onom u Fanu, u drugom objavljenom tako\u0111er u Padovi, njih 6891 iz Dr\u017eavnog arhiva u Veneciji i onog u Ankoni, i kona\u010dno, u ovom tre\u0107em 3927 jedinica iz posljednja dva arhiva. Sva su tri sveska popra\u0107ena onomasti\u010dkim, toponomasti\u010dkim i analiti\u010dkim kazalima. Jednom kada svi svesci budu objavljeni i digitalizirani imati \u0107emo pred o\u010dima \u010ditavu na\u0161u pomorsku flotu 18. stolje\u0107a: brodove, pomorce i robu i tada \u0107e se, prema velikom Fernandu Braudelu, ostvariti najve\u0107e savr\u0161enstvo koje nam povijest mo\u017ee pru\u017eiti da \u0107emo ponekad u trenucima nadahnu\u0107a, kao nekim bljeskom u\u0107i u navedeno vrijeme i prostor i pred o\u010dima gledati svaki na\u0161 brod i ljude u njihovoj svagdanjoj plovidbi na Jadranu. Prof. Nikola \u010colak je imao sre\u0107e da je u svojoj unuci Zrinki, na\u0161ao obiteljskog \u010dlana nastavlja\u010da. Osim navedenih, oko 16.000 jedinica do sada tiskanih u tri sveska, u njegovom arhivu sada pohranjenom u Hrvatskom dr\u017eavnom arhivu u Zagrebu \u010deka jo\u0161 oko 30.000 regestiranih, ali nesre\u0111enih jedinica, te jo\u0161 oko 70.000 mikrofilmiranih i fotokopiranih izvornih dokumenata. To blago sada le\u017ei na le\u0111ima njegove unuke i na na\u0161oj savjesti. Jednom kada u cijelosti bude objavljeno Hrvatska \u0107e simboli\u010dno i stvarno postati sna\u017ena jadranska pomorska dr\u017eava. (Iz Pogovora <\/em>Josipa Vrande\u010di\u0107a).<\/p>\n O AUTORU<\/strong><\/p>\n Nikola \u010colak<\/strong> (1914. Janjevo-1996. Padova) povjesni\u010dar, arhivist, kulturni djelatnik i publicist, diplomirao filozofiju, klasi\u010dnu filologiju, talijanski i francuski jezik i knji\u017eevnost te povijest. U svibnju 1945. je uhi\u0107en od komunisti\u010dkih vlasti te kako nije \u017eelio iz moralnih razloga sudjelovati u novom poretku osu\u0111en je na tri godine zatvora i prisilnog rada. Boravio je u logorima u Popova\u010di, Velikoj Pisanici, Sisku i Lepoglavi (zajedno s nadbiskupom Stepincem). God. 1954 dobiva posao u Dr\u017eavnom arhivu u Zadru gdje ostaje do 1960. te prelazi u zadarski Institut JAZU sto ozna\u010dava njegov ulazak u pionirsko podru\u010dje hrvatske trgova\u010dke pomorske povijesti kojoj je bio za\u010detnik i do dan danas najja\u010di predstavnik. Prikupljao je gra\u0111u za pomorsku povijest Jadrana 18. st. u zadarskom\u00a0 te u venecijanskom arhivu. Nakon poku\u0161aja osnivanja 1966. u Zadru \u010dasopisa\u00a0Slobodni glas<\/em>\u00a0sa skupinom heterogenih intelektualaca prisiljen je pobje\u0107i u inozemstvo te dobiva politi\u010dki azil u Italiji. Smjestio se u Padovi kako bi bio sto bli\u017ei venecijanskim arhivima,\u00a0va\u017enima za hrvatsku pomorsku povijest i kao istaknuti hrvatski emigrant anga\u017eirao se u raspravama o budu\u0107nosti Hrvatske. Njegovo djelo\u00a0Iza bodljikave \u017eice: svjedo\u010danstvo o \u017eivotu Hrvatske u srbokomunisti\u010dkoj Jugoslaviji<\/em>\u00a0(Padova 1977) govori o njegovom iskustvu pro\u017eivljenog stradanja. U Veneciji je osnovao\u00a0Sredi\u0161njicu za prou\u010davanje hrvatske povijesti<\/em>\u00a0te je objavio preko 50 izvornih znanstvenih radova u relevantnim hrvatskim i talijanskim povijesnim \u010dasopisima. Pripremio je za tiskanje 16.000 dokumenata u\u00a0Hrvatskim pomorskim regestima 18. st<\/em>. u tri sveska, od kojeg je tre\u0107i izdan post mortem. Prikupio je vi\u0161e od 100.000 dokumenata u hrvatskim i talijanskim arhivima tijekom \u010detrdeset godina istra\u017eivanja vezano uz povijest Jadrana u 18. st. zaslu\u017eiv\u0161i status “erudita”: za takav je \u017eivotni trud bio potreban integritet, erudicija i znanje kojima je prof. \u010colak pridodao i nagla\u0161enu ljubav prema Domovini. (Iz Pogovora prof. dr. sc. Josipa Vrande\u010di\u0107a)<\/p>\n O UREDNICI<\/strong><\/p>\n Zrinka Podhra\u0161ki \u010cizmek<\/strong>, urednica izdanja\u00a0Hrvatski pomorski regesti\/Regesti marittimi croati,<\/em>\u00a0III. svezak, izdanje Odsjeka za povijest Filozofskoga fakulteta u Splitu, Split 2017., \u010colakova je unuka. Odrasla je u Padovi\u00a0i preselila se u Hrvatsku u rujnu 1991. god. Diplomirala je talijanski jezik i knji\u017eevnost te povijest na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Doktorand je Odsjeka za povijest Sveu\u010dili\u0161ta u Splitu s temom “Hodo\u010da\u0161\u0107a i hodo\u010dasnici u Loreto i Asiz u Hrvatskim pomorskim regestima 18. st.” pod mentorstvom prof. dr. sc. Marka Trogrli\u0107a. Sprema sveobuhvatniji projekt transkribiranja i izdavanja daljnjih 80.000 dokumenata hrvatske pomorske povijesti 18. st. u suradnji sa sveu\u010dili\u0161tima u Bologni, Trstu, Zagrebu i Splitu.<\/p>\n O SUDIONICIMA PREDSTAVLJANJA KNJIGE<\/strong><\/p>\n \u00a0<\/strong>Prof. dr. sc. Miroslav Berto\u0161a<\/strong> rodio se 17. svibnja 1938. u Beogradu. \u010clan je suradnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Znanstveni je savjetnik u trajnome zvanju te redoviti sveu\u010dili\u0161ni profesor, tako\u0111er u trajnome zvanju. Bavi se povije\u0161\u0107u Istre u novome vijeku (od XVI. do konca XVIII. stolje\u0107a): istra\u017euje ponajprije gospodarske, dru\u0161tvene, etni\u010dke, migracijske, kolonizacijske i kulturno-antropolo\u0161ke pojave.<\/p>\n Prou\u010dava i kriti\u010dki vrednuje istarsku historiografsku ba\u0161tinu, a bavi se i demografskom povije\u0161\u0107u, pri \u010demu posebnu pozornost posve\u0107uje kretanjima u europskoj povijesnoj znanosti, prije svega avangardnim nastojanjima francuske \u201e\u0161kole Annales\u201d. Ve\u0107 vi\u0161e od \u010detiri i pol desetlje\u0107a obavlja sustavna istra\u017eivanja u fondovima mnogih doma\u0107ih i inozemnih arhiva i biblioteka. U vi\u0161e se navrata usavr\u0161avao u presti\u017enim ustanovama u Hrvatskoj i u inozemstvu. Do sada je objavio 17 knjiga te vi\u0161e od 950 ostalih bibliografskih jedinica: izvornih znanstvenih radova, preglednih i stru\u010dnih \u010dlanaka, recenzija, osvrta i kriti\u010dkih prikaza. Suradnik je brojnih doma\u0107ih i me\u0111unarodnih edicija. Organizator je i sudionik niza znanstvenih skupova, simpozija i konferencija u zemlji i inozemstvu.<\/p>\n Predstavlja\u010d je mnogobrojnih monografija i zbornika, te sudionik televizijskih i radijskih emisija. Bio je ili je jo\u0161 uvijek istra\u017eiva\u010d na mnogim znanstvenim i stru\u010dnim projektima.\u00a0Pokreta\u010d je i ure\u0111iva\u010d periodika \u201eRadovi Pedago\u0161ke akademije u Puli\u201c, a glavni je urednik \u201eProblema sjevernoga Jadrana\u201d i \u010dlan uredni\u0161tva \u201eStarina HAZU\u201d.\u00a0Obna\u0161ao je funkciju honorarnog voditelja pulskoga Centra Instituta dru\u0161tvenih znanosti \u201eIvo Pilar\u201d iz Zagreba, potom i upravitelja Zavoda za povijesne i dru\u0161tvene znanosti HAZU u Rijeci s Podru\u010dnom jedinicom u Puli.\u00a0Istaknuo se i kao \u010dlan Hrvatskog odbora UNESCO-a, a bio je i \u010dlan predsjedni\u0161tva Hrvatskog odbora za povijesne znanosti, koji je radio na organiziranju Prvoga kongresa hrvatskih povjesni\u010dara te \u010dlan Zajedni\u010dkog dijela hrvatsko-talijanskog i hrvatsko-slovenskog povijesnog povjerenstva.<\/p>\n \u010clan je Soci\u00e9t\u00e9 de Demographie historique u Parizu, Societ\u00e0 italiana di demografia storica, Povijesnog dru\u0161tva Istre, Matice hrvatske, Zgodovinskog dru\u0161tva za ju\u017eno Primorsko itd. Osnivatelj je Odsjeka za povijest na Filozofskom fakultetu (sada Odjela za humanisti\u010dke znanosti Sveu\u010dili\u0161ta Jurja Dobrile) u Puli, a bio je i njegov prvi i dugogodi\u0161nji pro\u010delnik. U svojstvu radne skupine Nacionalnoga vije\u0107a za visoko obrazovanje sudjelovao je i u osnivanju Hrvatskih studija Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. Osim na mati\u010dnoj ustanovi, predavao je ili jo\u0161 uvijek predaje na Hrvatskim studijima Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Rijeci, Sveu\u010dili\u0161tu u Dubrovniku, Odjelu za informatologiju i komunikologiju Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru te Filozofskom fakultetu u Splitu.<\/p>\n U dr\u017eavno-diplomatskoj djelatnosti istaknuo se kao prvi generalni konzul Republike Hrvatske u Trstu, kada je osnovao posebnu dvotjednu tribinu nazvanu \u201eTre\u0107i kat\u201c \/ \u201eTerzo piano\u201c, \u010dija je djelatnost bila osobiti zapa\u017eena te je znatno pridonijela kulturnoj, gospodarskoj i politi\u010dkoj suradnji toga podru\u010dja s Republikom Hrvatskom.<\/p>\n Osim znanstvenim radom, bavi se i publicistikom. Dobitnik je niza priznanja: tre\u0107e nagrade za prozu i prve nagrade za esej na \u201ePoletovom\u201d natje\u010daju za \u201enajbolje radove \u0111aka srednjih i njima sli\u010dnih \u0161kola na podru\u010dju SFRJ\u201d, nagrade \u201eMate Balota \/ Mijo Mirkovi\u0107\u201d, nagrade \u201eIstaknuti kulturni radnik grada Pule\u201d i Dr\u017eavne nagrade za znanstveni rad \u201eBartol Ka\u0161i\u0107\u201d. Prvi predsjednik Republike Hrvatske dr. sc. Franjo Tu\u0111man odlikovao ga je \u201dRedom hrvatskog trolista\u201d i \u201eSpomenicom Domovinske zahvalnosti\u201d. Za izniman doprinos unaprje\u0111ivanju povijesne znanosti, posebice za dugogodi\u0161nje prou\u010davanje povijesti Pule i Istre, primio je \u201eNagradu Grada Pule za \u017eivotno djelo\u201d.<\/p>\n Doc. dr. sc. Elvis Orbani\u0107<\/strong>ravnatelj je Dr\u017eavnog arhiva u Pazinu. Njegovo podru\u010dje istra\u017eivanja su istarska kasnosrednjovjekovna i ranonovovjekovna crkvena i dru\u0161tvena povijest, povijest Pazinske kne\u017eije od 16. do 18. st., crkvene infrastrukture, vjerske\u00a0 prakse i obi\u010daji te na poseban na\u010din glagolja\u0161ka kultura srednjoistarskog prostora vezuju\u0107i se za rad u Znanstvenom centru izvrsnosti za hrvatsko glagolja\u0161tvo. Radio je na\u00a0Filozofskom fakultetu u Zagrebu te u Zavodu za povijesne i dru\u0161tvene znanosti HAZU u Rijeci. Od 2007 obna\u0161a du\u017enost ravnatelja Dr\u017eavnog arhiva u Pazinu. Sudjelovao je na nekoliko znanstvenih projekata: 2002-2004. Hrvatska dru\u0161tva u razvijenom i kasnom srednjem vijeku; 2004-2007. Prilozi za povijest Zapadne Hrvatske (Istra, Kvarnersko primorje, Gorski kotar); 2007-2011. Glagoljski i latini\u010dki izvori i studije za povijest stanovni\u0161tva i svakodnevlja.<\/p>\n Sudjelovao je i organizirao vi\u0161e znanstvenih skupova u Hrvatskoj i inozemstvu te je aktivan u popularizaciji znanosti. Dodijeljena mu je Plaketa Op\u0107ine Pi\u0107an za 2012. godinu.<\/p>\n \u010clan je Povijesnog dru\u0161tva Istre, Katedre \u010cakavskog sabora za povijest Istre, Katedre \u010cakavskog sabora \u017dminj te Istarskog arhivisti\u010dkog dru\u0161tva.<\/p>\n Urednik je i \u010dlan uredni\u0161tva mnogih hrvatskih i inozemnih \u010dasopisa i glasila. Autor je dviju monografija i urednik dviju knjiga o povijesti Istre te autor brojnih znanstvenih \u010dlanaka.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Puli, dr\u017eavni arhiv u Pazinui Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":9887,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"footnotes":""},"categories":[100,1,99],"tags":[],"yoast_head":"\n