U Istarskoj županiji je učinjen ogroman posao po pitanju gospodarenja otpadom

 

Sustav integriranog upravljanja otpadom je bila glavna tema današnjeg radnog sastanka, održanog u Puli, a na kojem su sudjelovali ministar gospodarstva i održivog razvoja dr. sc. Tomislav Ćorić sa suradnicima, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Siniša Kukić, obnašatelj dužnosti župana Fabrizio Radin, gradonačelnik Pule Boris Miletić, gradonačelnik Rovinja Marko Paliaga i članica Uprave ŽCGO Kaštijun Vesna Dukić te njihovi suradnici.

Župan Radin je izrazio zadovoljstvo sastankom na kojem se, kako je izjavio, razgovaralo o problemu koji tišti Istru, a to je integrirano, koherentno i logično gospodarenje otpadom. Problem s otpadom, smatra župan, danas ima Istra, a sutra će ih imati Republika Hrvatska kada se slični centri budu gradili u ostatku države.

– Imali smo prilike razgovarati i o problemima koje tište naša komunalna poduzeća i o problemima Kaštijuna. Dobili smo odgovore koji nas zadovoljavaju, a razgovore ćemo nastaviti i intenzivirati, sve do pronalaska konačnog rješenja, kazao je istarski župan uputivši zahvale ministru Ćoriću na dolasku.

Gradonačelnik Miletić je, pak, kazao da smo ulaskom u EU odlučili prihvatiti određene ekološke direktive, a Istarska i Primorsko-goranska županija su jedine koje su napravile iskorak po pitanju očuvanja okoliša i održivog gospodarenja otpadom. Radi se o velikim promjenama i znamo svi skupa što je to značilo za naš Grad i za naše građane. Govorimo o novom načinu prikupljanja otpada i njegovom odvajanju već na kućnom pragu. Grad Pula je s time započeo još 2008. godine s našim najmlađima u dječjim vrtićima i u suradnji s udrugama civilnog društva. Želimo ne samo postići one postotke koji su zacrtani na nivou Europe, već i zaštiti naš okoliš, a da bi to ostvarili neophodna je suradnja državne, regionalne i lokalne razine, pa sve do najmanjeg mjesnog odbora, smatra pulski gradonačelnik koje se zahvalio ministru Ćoriću i ravnatelju Kukiću, ali i svim građanima koji odgovorno razvrstavaju otpad u svojim kućanstvima.

Prema ocjeni ministra današnji su razgovori bili vrlo konkretni i korektni. Smatra kako je Istarska županija u proteklih deset godina definitivno iskoračila po pitanju gospodarenja otpadom i to u smjeru koji je potreban cijeloj Hrvatskoj, odnosno gradnjom centara za gospodarenje otpadom.

– Iz naše perspektive ogroman je posao učinjen na razini Istarske županije. Proteklih godina posvetili smo se izgradnji ovih donjih dijelova infrastrukture, što podrazumijeva izgradnju reciklažnih dvorišta, financiranje sortirnica, spremnika i kamiona za odvoz posebnih kategorija otpada, dakle čitavom nizu infrastrukture koji pomaže da se sustav u konačnici učini uspješnim. Taj put je izazovan i trajat će sigurno još neko vrijeme, naglasio je ministar i nastavio:

– Danas sam imao priliku čuti i o izazovima s kojima se jedinice lokalne samouprave na području Istarske županije susreću pri realizaciji Plana za gospodarenje otpadom, koji je zamišljen prije 3-4 godine. Imao sam prilike čuti vrlo dobre prijedloge g. Miletića i ostalih sugovornika po pitanju funkcioniranja i financiranja Kaštijuna, naknada koje JLS-i plaćaju i metodologije obračuna poticajne naknade. Iz Pule odlazim vrlo zadovoljan s obzirom da postoji razumijevanje što je vrlo bitno jer su Pula i Istarska županija, po potanju Kaštijuna, ogledan primjer kako to može izgledati, uz sve izazove s kojima se u gospodarenju otpadom na svome području susreću.

Na pitanje što je sa Strategijom Vlade o zbrinjavanju goriva iz otpada (SRF), koja je dogovorena na sjednici Vlade, u Puli 2018. godine ministar Ćorić je odgovorio da se o tome i danas razgovaralo.

– Mi smo već u proteklom razdoblju odlučili sufinancirati zbrinjavanje SRF-a s područja Kaštijuna, preko Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, kako bi olakšali prije svega financijsku poziciju Kaštijuna kao pravne osobe. S druge strane, dugoročni  plan RH je da se na razini države kreiraju mjesta u kojima će doći do zbrinjavanja SRF-a, što se i danas događa na području nekoliko cementara u RH. Međutim, ovaj problem je potrebno rješavati na razini RH jer ovdje u slučaju cementara govorimo o tržišnoj utakmici  koja za naše centre za gospodarenje otpadom, Kaštijun i Marišćinu u ovome trenutku može biti vrlo skupa, istaknuo je ministar.

Direktor FZOEU-a Siniša Kukić je kazao da Fond financijski, ali i stručno prati projekte koje se provode u Istarskoj županiji te je izrazio zadovoljstvo suradnjom kako s Istarskom županijom, tako i s istarskim jedinicama lokalne samouprave.

– Zadnji u nizu projekata koje ćemo sufinancirati je energetska obnova Specijalne bolnice za ortopediju i rehabilitaciju „Martin Horvat“ u Rovinju , za što smo odobrili oko 700 tisuća kuna, poručio je Kukić.

Odgovori

Pin It on Pinterest