Rekonstruiran zid i otkriveni mozaici iz 6. stoljeća
Na lokalitetu budućeg arheološkog parka bazilike Sv. Marije Formoze u Flaciusovoj ulici jučer su predstavljeni arheološki i konzervatorsko-zidarski zahvati kao rezultat ovogodišnjih aktivnosti. Javnosti je pokazan rekonstruirani zid s obnovljenim bočnim ulazom u nekadašnji kompleks bazilike s paleobizantskim lukom, potom mozaici iz 6. stoljeća, a najavljeno i skorašnje podizanje zida 40 centimetara iznad trave kojim će se označiti nekadašnji južni zid bazilike (prema Uljaniku).
Prezentaciju su održali ravnatelj Arheološkog muzeja Istre Darko Komšo i voditelj Srednjovjekovne zbirke viši kustos Željko Ujčić.
– Ovo su preliminarni rezultati arheoloških i konzervatorskih istraživanja koji još uvijek nisu gotovi, jer od stotinu dana koliko su planirani radovi, mi smo sada na jednoj trećini. Ono što je poznato je da je kompleks bazilike Marije Formoze jedno od najvažnijih arhitektonskih i sakralnih objekata iz 6. stoljeća koji je dao izgraditi Maksimijan, biskup iz Ravenne, te njime pokazati centar moći Ravenne, ali i zahvaliti gradu Puli iz kojeg je potekao. Bazilika je zapravo ekvivalent Eufrazijevoj bazilici u Poreču, i vremenski i po ukrasima, samo što je ova imala puno turbolentniju sudbinu. Ovdje su se održavale i sjednice gradskog vijeća, ali je bila je i spaljena i uništena u 16. stoljeću, naveo je ravnatelj Komšo.
Ustvrdio je da je to višegodišnji projekt stvaranja arheološkog parka koji traje, s prekidima, desetak godina, a trajat će, po procjeni, još dvije do tri.
– Projekt svakako ide svom kraju, a u idućih par godina ta će se priča i zaključiti, a Pula će imati novi arheološki park na čast Puljanima i s mogućnošću prezentacije turistima. Riječ je o prezentaciji najznačajnijih ostataka arhitekture, otvorit ćemo kapelu za posjet, prikazati pronađene mozaike – a dosad je jedan od najpoznatijih vrlo mali, ali izuzetno vrijedan mozaik “Traditio legis” – ali i razne štukature i freske iz 14. stoljeća. Sve će se to nekako naznačiti, rekao je Komšo i dodao da će se istraživanje završiti iduće godine, a potom se kreće s uređenjem parka, interijera i eksterijera.
Ove godine budžet je 400-tinjak tisuća kuna, dosad je potrošeno par milijuna, a u ovaj lokalitet ulaže AMI iz vlastitih sredstava, Ministarstvo kulture, Istarska županija i Grad Pula. Radove izvodi žminjska tvrtka Kapitel.
O samoj velebnosti nekadašnjeg kompleksa govorio je voditelj Srednjovjekovne zbirke viši kustos Željko Ujčić koji je istaknuo da je danas od cijele bazilike ostala tek kapelica, da je bazilika imala 20 sa 32 metra, a cijeli kompleks zauzimao je površinu 34 sa 48 metara, dok je ravnatelj Komšo dodao i da je bila visoka između 10 i 12 metara.
– Cilj je u arheološkom parku ocrtati cijelu baziliku i prikazati kakvo je to ogromno zdanje bilo. Sada ocrtavamo južne granice i južni brod bazilike do kapelice, dok na sjevernoj strani otkrivamo i rekonstruiramo očuvani zid. Naime, obližnja Opatijska ulica nazvana je tako zato što je tu nekada bila benediktinska opatija. Otvaranjem prostora oko tog sjevernog zida naišli smo na prolaz s lukom gljivastog oblika, takozvani paleobizantski luk, koji smo rekonstruirali. To je zapravo bio lateralni, odnosno bočni ulaz u baziliku te u nastavku takozvane lezene. Kada se pogleda i Eufrazijeva bazilika, to je tipično kasnoantičko pojačanje kod takvih crkvi. Godinama smo znali za postojanje tog zida, ali pitanje je sada kako ga prezentirati. S jedne smo strane zid fugirali jer vjerojatno niti u originalu nije bio vidljiv već ožbukan mozaikom, ali smo ga zato s druge strane pustili neožbukanog. Sve lezene, kao što je vidljivo i na kapelici, završavale su lukom što daje posebnu estetsku komponentu i nisu samo statičko pojačanje, već i dekorativni element na fasadi, pojasnio je Ujčić te dodao da se upravo na njima vidi sva veličanstvenost bazilike.
Spomenuo je da je Sveta Marija Formoza bila tako nazvana jer je bila velebno ukrašena zidnim i podnim mozaicima, štukaturama i mramorom, da bi u srednjem vijeku propala i tada je nazvana “Santa Maria del Cane”, odnosno Canetto po trstici koja je okolo rasla, a s vremenom su i dekoracije uništene.
– Međutim, kao što to obično biva kod istraživanja, kada smo “zagrebali” 20 do 30 centimetara ispod trave pronašli smo sačuvane ostatke podnog mozaika i to na dijelu južnog broda bazilike te po unutarnjoj liniji između nekadašnjih stupova. Riječ je o ulomcima mozaika iz 6. stoljeća. Iako su ovaj dio istraživali austrijski, a potom i talijanski arheolozi, o ovim mozaicima nemamo nikakvih pisanih tragova iako su mozaici identični onima koje su oni pronalazili na ovom lokalitetu. Mozaici imaju vegetabilne motive, košara s voćem i barske ptice sa svake strane, polikromni su, sa sedam vrsta boja, a to znači da je riječ o istoj radionici kao i mozaici pronađeni u srednjem i sjevernom brodu, rekao je Ujčić.
Mozaici će, kaže ravnatelj Komšo, u dogovoru s laboratorijem AMI-ja dobiti prvu zaštitu da se ne raspadnu, a potom će se čekati proljeće pa će ih pokušati dignuti. Želja je da se na neki način prezentiraju, pa čak i u vidu replike koje bi bile vraćene na iste pozicije gdje su i nađeni da se dobije ideja kako su izvorno izgledali.
( Izvor: http://www.glasistre.hr )