Priopćenje vezano za povećanje stope boravišne pristojbe

ZAKLJUČAK

o posljedicama podizanja stope boravišne pristojbe sa 2,5% na 4,5%

I. UVOD U PROBLEMATIKU

 Na temelju članka 16. i članka 20. stavka 7. Zakona o boravišnoj pristojbi (Narodne novine, broj 152/08. i 59/09. – isp. i 30/14.), Vlada Republike Hrvatske planira donijeti UREDBU O IZMJENI UREDBE O UTVRĐIVANJU VISINE BORAVIŠNE PRISTOJBE ZA 2017. GODINU. U Uredbi o utvrđivanju visine boravišne pristojbe za 2017. godinu („Narodne novine“, broj 70/16), u članku 3., broj „2,5%“ zamjenjuje se brojem „4,5%“, te bi sada glasio: ‘Iznos dijela boravišne pristojbe koji se uplaćuje na posebni račun Hrvatske turističke zajednice i koji se namjenski koristi za razvojne projekte i programe kreiranja novih turističkih programa u turistički nerazvijenim područjima, utvrđuje se u iznosu od 4,5% od ukupno uplaćenih sredstava na račun utvrđen propisima o prihodima za javne potrebe.’

U 2015. godini je prikupljeno 410 mil kuna od boravišne pristojbe, od čega 380 mil kuna na računima za uplatu boravišne pristojbe utvrđenim Naredbom o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba u 2015. godini (podaci FINA-e). U Programu Vlade Republike Hrvatske za mandat  2016. – 2020. godine, kao jedan od ciljeva navedeno je i jačanje razvojnih potencijala svih hrvatskih područja, posebice slabije razvijenih i ratom pogođenih područja (poglavlje 8.). Polazeći od navedenog, predloženom izmjenom Uredbe prikupit će se cca 18 mil kuna (do sada cca. nešto manje od 9 mil kn), čija sredstva će se, temeljem Programa rada i financijskog plana Hrvatske turističke zajednice, koristiti za dodjelu bespovratnih financijskih potpora za poduzetničke i javne projekte na turistički nerazvijenim područjima kako bi se aktivirali neiskorišteni turistički resursi na turistički nerazvijenim područjima, a sve u cilju razvoja turističke ponude s većom dodanom vrijednošću koja će omogućiti veću prosječnu potrošnju turista i doprinijeti većoj gospodarskoj aktivnosti i povećanju zaposlenosti na tim područjima.

Ocjenjujemo da je prijedlog Uredbe o izmjeni uredbe o utvrđivanju visine boravišne pristojbe za 2017. godinu,  kojim se gotovo udvostručuje stopa boraviše pristojbe za tzv. ‘neravijene’, izrazito štetan za turizam i ugostiteljstvo koji čine ključnu gospodarsku djelatnost Istarske županije, ali isto tako i na povezane djelatnosti, a posebno na percepciju (imidž) Hrvatske u svijetu, jer se na taj način smanjuje razvojni i promotivni potencijal razvijenih turističkih destinacija u RH koje ostvaruju gotovo 98% turističkog prometa.

Smatramo potrebnim naglasiti da su turizam i ugostiteljstvo danas jedna od rijetkih rastućih djelatnosti u Hrvatskoj koje svake godine sve više investiraju. Istarska županija predvodnik je ovog značajnog ciklusa rasta ulaganja u turizam.

Želimo naglasiti da će posljedica donošenja ovakve Uredbe kojom se skoro udvostručuje izdvajanje sredstava uz najavljenu izmjenu Zakona o porezu na dodanu vrijednost, sagledano i u kombinaciji sa ostalim mjerama koje čine poreznu reformu predloženu od strane Ministarstva financija, smatramo strateški pogrešnim potezom s dalekosežno negativnim posljedicama na turizam/gospodarstvo Istre i Republike Hrvatske, što je posve suprotno svim nacionalnim strateškim dokumentima i najavama Vlade.

Osim svega navedenog, želimo istaknuti da je Zakonom o turističkim zajednicama i promicanju HR turizma (NN 152/08) čl. 61.st. propisano da prijedlog programa rada i prijedlog financijskog plana za sljedeću godinu, turističko vijeće turističke zajednice podnosi skupštini turističke zajednice do 31. listopada tekuće godine, te da su zakonski sve turističke zajednice u RH izradile i donijele svoje programe rada i financijske planove za 2017. godinu. Shodno navedenom, samo u Istarskoj županiji, ukoliko dođe do povećanja stope boravišne pristojbe za 2%, svi proračuni svih turističkih zajednica u Istri (njih ukupno 33) i TZ Istarske županije, umanjili bi se za više od 2,3 milijuna kuna, dok bi isti iznos za cijelu RH iznosio otprilike 8 milijuna kuna, što uvelike smanjuje promotivni potencijal RH u svijetu, a samim time i imidž Istre i Hrvatske kao jedne od najkonkurentnijih zemalja na Mediteranu.

 

1. POVEĆANJE STOPE S 2,5 NA 4,5% ZA ISTRU BI ZNAČILO

 

1. Ukoliko se uzme u obzir iznos zaduženja po BP za Istru – Istra za nerazvijene po stopi od 2,5% dat će u 2016. otprilike 2.830.000 kuna;
2. U 2016. u okviru 3. Javnih poziva u okviru kojih su se mogle javiti subjekti na nerazvijenim područjima, Istra je dobila svega 329.000 kuna (što je 11,6% od onoga što je ‘dala’);
3. Ukoliko dođe do povećanja stope na 4,5%, Istra će u 2017. dati 5.125.500 kuna – mišljenja smo da u okviru Javnih poziva, subjekti na nerazvijenim područjima u Istri neće moći povući znatno veća sredstva nego ona u 2016. godini;
4. Predmetno povećanje stope značilo bi da će se proračuni turističkih zajednica i turističke zajednice županije u Istri u 2017. umanjiti za dodatnih cca. 2,3 milijuna kuna u odnosu na 2016. godinu (pod uvjetom da se samo 1% poveća BP u odnosu na 2016.) NAPOMENA: financijski planovi su već doneseni;
5. Obzirom da su financijski planovi turističkih zajednica već doneseni (zakonski rok je do 31.10.) znači da će sve turističke zajednice morati raditi rebalanse planova i umanjivati razvojni i promotivni potencijal;
6. Usporedbe radi, u okviru JP za Udruženo oglašavanje za 2017. godinu, Istra će se oglašavati sa 885.000 kn, a kontinent sa 4.450.000 kn. Istra u okviru predemtnog JP nema pravo povući sredstva iz Fonda za nerazvijene iako po Pravilniku  turistički nerazvijenim područjem se smatraju: a) područja svih kontinentalnih županija, osim područja Grada Zagreb; b) sva naselja s područja ostalih županija, koja na svojem području nemaju izlaz na more. Kontinentalna HR ima udio od 2% u ukupnim noćenjima, dok Istra ima 30%

 

III.            ODRAZ USVAJANJA PREDLOŽENE UREDBE NA TURIZAM I UKUPNO GOSPODARSTVO

 

1. Negativan udar na razvoj i promociju Istre koje dobrim rezultatima (30% noćenja) pozitivno djeluje na turističku reputaciju HR u svijetu i gospodarstvo čitave Hrvatske

• U Istri kontinuirano ulažemo mnogo truda i privatnih i javnih sredstava u razvoj i promociju turističke ponude, što je napravilo iznimno veliki pomak u rezultatima turističke sezone, ali i u ukupnom brendiranju i privlačnosti čitave Hrvatske kao atraktivne turističke destinacije;
• Turizam je značajan generator gospodarstva Istre koje bilježi iznadprosječne rezultate – prosječni BDP po stanovniku u Istarskoj županiji veći je za petinu u odnosu na prosjek RH, stopa nezaposlenosti je dvostruko niža, a Istra ostvaruje znatan suficit na tekućem računu platne bilance stabilizirajući tako ukupno gospodarstvo RH.

 

2. Umanjen financijski potencijal za razvoj i promociju turističke ponude koja osigurava dugoročan uspjeh i konkurentnost svake destinacije

• Istra je zasigurno prva koje je krenula s udruživanjem privatnih i javnih sredstava svih dionika u turizmu Istre kako bi se multiplicirala sredstva, odnosno financijski potencijal za razvoj i promociju turističke ponude temeljene na postavkama svih strateških dokumenata usvojenih na svim institucionalnim razinama. Takvim udruživanjem sredstava i zajedničkom provedbom razvojnih procesa i promocije destinacije Istra, Istra je uvelike odgovorna za trenutni imidž Istre i Hrvatske u svijetu. Dodatnim umanjenjem (osim kontinuiranog smanjenja raspoloživih sredstava za udruženo golašavanje – putem javnog poziva HTZ-a) nastavit će se negativan trend smanjenja promotivnog potencijala razvijenih turističkih destinacija. Naime, planirana sredstva Glavnog ureda HTZ-a za udruženo oglašavanje za 2017. godini znatno smanjena u odnosu na prijašnje godine, što generira konstantno smanjenje visine udruženog oglašavanja. Tako se visina udruženog oglašavanja u Istri konstantno umanjuje, što predstavlja značajan problem obzirom da se od 2014. do danas (2017.) kampanja umanjila za 14,8 milijuna kuna, odnosno umanjila se za 44 posto:
• ukupna kampanja u udruženom ogl.    34 mil kn
• ukupna kampanja u udruženom ogl.    31,1 mil kn
• ukupna kampanja u udruženom ogl.    23,1 mil kn
• ukupna kampanja u udruzenom ogl.    19,2 mil kn

Istra navdenim udruživanjem pokušava nadomjestiti ovaj manjak sredstava, međutim, ukoliko se navedni trend nastavi  i poveća se stopa BP za nerazvjene za dvostruko, to više nećemo moći činiti. Nastavkom ovakvog trenda, turizam RH doći će u situaciju da će se razvoj i promocija turističkih lidera koji ostvaruju 98% turističkog prometa smanjivati, a da će se ulagati velika sredstva u promociju nerazvijenih djelova te će biti omjer promocije nerazvijenih i razvijenih u ‘katastrofalnom neskladu’.

 

• U okviru Javnog poziva za udruženo oglašavanje za 2017. godinu, Model I. – destinacijska promocija obalnih županija i Grada Zagreba, za Istru je temeljem udjela u ukupnim noćenjima (30%) raspoređeno 6,9 mil kn, a za nerazvijene koje imaju udio od 2% u ukupnim noćenjima raspoređeno je 4,5 milijuna kuna. Istra je za promociju destinacije za 2017. godinu prema HTZ-u kandidirala svega 0,8 mil kn, dok npr. jednoj županiji na kontinentu je za promociju destinacije Javnim pozivom raspoređeno 1,2 mil kn. Navedno znači, da će se Istra sa svojih 30% turitičkog prometa promovirati u svijetu sa 0,8 mil kn, dok će se jedna županija na kontinentu koja ostvaruje otprilike 0,6% ukupnog turističkog prometa promovirati sa 1,2 mil kn. Postavljamo pitanje koji će biti rezultat promocije RH u svijetu???

 

 

1. ZAKLJUČAK

 Razumijemo potrebu nerazvijenih područja i izražavamo solidarnost za njihove potrebe, međutim, mišljenja smo da se ne bi trebalo oduzimati od onih koji su generatori razvoja gospodrstva Republike Hrvatske, a to su turistički razvijena područja na priobalju.  Vjerujemo da se dodatna sredstva za razvoje nerazvijenih područja mogu iznači po uzoru na druge europske zemlje. Tvrdimo da je ovo povećanje stope dodatna centralizacija Hrvatske što je u suprotnosti sa svim nacionalnim strateškim dokumentima i najavama Vlade.

 

Turističko vijeće TZ Istarske županije oštro se protivi usvajanju predmetne izmjene Uredbe, jer se dvostrukim povećanjem stope neće postići ravnomjeran razvoj svih područja RH, već će se znatno umanjiti razvojni i promotivni turistički potencijal Hrvatske. Predlažemo da se drugim mjerama potpore, odnosno iz drugih izvora financiranja,  postepeno i sustvano radi na razvoju turistički nerazvijenih područja.

 V.Ove prijedloge Zaključaka razmotrilo je i usvojilo Turističko vijeće TZ Istarske županije putem korespondentne sjednice dana 01. prosinca 2016. godine te će biti upućeni nadležnim institucijama na znanje i razmatranje/postupanje.

Valter Flego

Predsjednik Turističkog vijeća TZIŽ