Istra stagnira brojem stanovnika i sve je starija
Procjena Državnog zavoda za statistiku pokazuje stagnaciju broja stanovnika u Istarskoj županiji te daljnje starenje stanovništva, stoji u godišnjem izvješću Zavoda za javno zdravstvo Istarske županije za 2015. godinu. Udio starijih od 65 godina u Istri je 20 posto, dva posto više nego prema Popisu iz 2011. godine. Stopa prirodnog prirasta je negativna. Kao u svim hrvatskim županijama, i u Istri je više stanovnika umrlo nego što ih se rodilo, ali je pozitivan saldo ukupne migracije – veći je broj doseljenih nego odseljenih, zahvaljujući doseljavanju iz drugih hrvatskih županija. Prirodni pad broja stanovnika Istra bilježi još od 1992., a jedine su iznimke, prema prosjeku za razdoblje 2011.-2015., gradovi Poreč i Vodnjan te općine Tar-Vabriga, Fažana i Medulin.
Najviše rodilja u dobi 30-34 godine
Prema izvješću o zdravstvenom stanju stanovništva i radu zdravstvene djelatnosti u Istri u 2015. godini, koje je dostupno na web stranici Zavoda, broj žena fertilne dobi (15-49 godina) i dalje je u padu. Pet posto ih je manje bilo lani nego 2011. godine. Najviše rodilja bilo je u dobi između 30. i 34. godine (36 posto) te u dobi između 25. i 29. godine (29 posto). U pulskoj Općoj bolnici nastavlja se trend smanjenja broja poroda i prekida trudnoća, pa tako i kod adolescentica kojih je upola manje u zadnjih pet godina nego u prethodnom petogodišnjem razdoblju. Na svaka 4,4 poroda dolazi jedan legalno inducirani prekid.
– U pulskoj bolnici obavljeno je 74 posto poroda te 87 posto legalno induciranih prekida trudnoće kod žena s prebivalištem u Istri. Polovina prekida trudnoće na zahtjev bila je kod žena u dobi između 30 i 39 godina, trećina u žena između 20 i 29 godina, dok adolescentice u dobi do 19 godina čine osam posto. Također, 72 posto žena koje su zatražile prekid trudnoće već imaju djecu (35 posto dvoje, 26 posto jedno i 12 posto troje i više djece). U prva dva mjeseca života 75 posto dojenčadi hranjeno je isključivo majčinim mlijekom, što opada na 57 posto u dobi 3-5 mjeseci te na 19 posto u dobi 6-11 mjeseci, kaže mr. sc. Danijela Lazarić-Zec, voditeljica Službe za javno zdravstvo županijskog Zavoda za javno zdravstvo.
Ističe da je, prema lanjskim podacima, očekivano trajanje života 77 godina – za muškarce 75, a za žene 80 godina. Najviše je stanovnika Istre umrlo od ishemične bolesti srca (34 posto) i cerebrovaskularnih bolesti (11 posto), slijede rak bronha i pluća, rak debelog crijeva te srčane bolesti. Među najčešćim uzrocima smrti u muškaraca su i kronične bolesti jetre i ciroze te kronične bolesti donjeg dišnog sustava, a kod žena i rak dojke te nezgode pri padu. Kod mlađih muškaraca vodeće su ishemične bolesti srca, a kod mlađih žena rak pluća pa rak dojke. Upada u oči podatak da je peti vodeći uzrok smrti u ljudi do 64 godine – samoubojstvo.
Među vanjskim uzrocima smrti kojih je u Istri bilo 139, najčešće su posljedice nezgoda pri padu (55) i samoubojstva (33), a slijede nezgode pri prijevozu (26). Najviše muškaraca umrlo je zbog namjernog samoozljeđivanja (25), a žena zbog padova (35). Dobno-standardizirane stope smrtnosti od ozljeda i otrovanja, kao i od namjernog samoozljeđivanja u Istri su niže od hrvatskog prosjeka, slične stopama EU-a, dok su kod poginulih u prometu stope na nacionalnoj razini, nešto iznad EU-a.
( Izvor: http://www.glasistre.hr )