U petak, 5. travnja 2019. u 19 sati u Galeriji Vincert iz Kastva /na prvom katu INK Gradskog kazališta Pula/, otvara se izložba radova Branka Ružića pod nazivom JA, F20.

Izložba ostaje otvorena do 15. travnja 2019. godine.

Branko Ružić

JA, F20

Prva samostalna izložba crteža Braka Ružića pod nazivom:“Ja, F 20“, presjek je duljeg perioda njegovog rada. Crtež je medij u kojem se Branko Ružić dobro snalazi i s lakoćom izražava pa tako radovi odražavaju njegova razmišljanja i preokupacije na direktan i jasan način, a manira kojom iznosi svoje misli, stavove, a često i kritiku društvu bliska je stripu. Ponekad kombinirana s akrilom, no uglavnom je to crni flomaster, kemijska ili što mu već dođe pod ruku jer ovaj autor očito ne robuje stilskim i tehničkim pravilima, momentalno puštajući ideje da pronađu put do papira te je sadržaj svakako prioritet u odnosu na formu. To ne znači da se autor stilski ne posvećuje svojem izražaju, naprotiv njegov je rukopis itekako prepoznatljiv i osebujan. Jednostavan crtež koji se oslanja na klasike stripa, crtan sigurnom rukom i bez suvišnih detalja dovoljno je rječit upravo takav kakvim ga s prvim susretom doživljavamo. Često je poduprt ili popraćen kratkim rečenicama, komentarima ili dijalozima uhvaćenim u oblačiće, što opet jasno upućuje na stripovsku razradu  motiva. Višeslojna simbolika crteža je ona, kojoj se svatko s pažnjom može posvetiti i detaljna analiza iste zahtijevala bi konkretnije istraživanje u povezivanju samih ikonografskih simbola koji se učestalo pojavljuju na crtežima Branka Ružića poput npr. ribe – Baskijskog psa, autoportreta, plovila (barke, brodovi), simbola grada Pule, faličnih simbola i sl. Ambijenti u kojima se pojavljuju likovi na crtežima ponavljaju se ovisno o situaciji, shematizirani zatvoreni prostori koji upućuju na specifične autobiografske situacije i svojevrsnu introspekciju te otvoreni prostori koji u svega nekoliko poteza jasno upućuju na mjesto (najčešće Pula i okolica) i vrijeme događanja. Motivi su to koji su vezani za autorovo doživljavanje aktualnih događanja kao i određene ključne autobiografske trenutke koje uopćavanjem spretno ubacuje u teme o kojima govori. Na trenutke vrlo suvremen koketirajući s lokalnom pop kulturom, a na trenutke drevan s daškom svjetskih majstora poput Hieronimusa Bosha, crtež Branka Ružića vrlo lako prodire do gledatelja i upućuje mu svoju poruku (nerijetko mameći i osmjeh na lica), što je u konačnici cilj svakog umjetničkog djela.

Tina Širec Džodan, postav i selekcija radova

Stigmatizacija osoba koje boluju od psihičke bolesti definira se kao negativno obilježavanje, marginaliziranje i izbjegavanje osoba zato što imaju psihičku bolest. Bolesnici koji boluju od, primjerice, shizofrenije i sličnih poremećaja puno su jače stigmatizirani od onih koji boluju od depresije ili anksioznih poremećaja.

Prema istraživanju Crips. i sur. 2000; Link i sur. 2001; Angermeyer 2000;, bolesne od psihičke bolesti okolina doživljava: opasnima, nesposobnima za samostalan život/ donošenje odluka, slabićima koji su sami krivi za svoju bolest, neizlječivima.

Percepcija oboljelih, od okoline sklone stigmatiziranju, često je povezana sa socijalnim izoliranjem ovih osoba, poremećajima komunikacije, diskriminacijom na poslu, izrugivanjem. Stigma povezana s duševnom bolešću može dovesti do toga da osoba odagna traženje pomoći ili pokušava prikriti bolest kako bi izbjegla sram, izolaciju, diskriminaciju i omalovažavanje.

U sklopu Odjela za psihijatriju Opće bolnice Pula, između ostalog radimo na integraciji pacijenata u širu društvenu zajednicu te anti-stigma programu (adekvatno time – povećavamo samopouzdanje pacijenta naglašavajući sposobnosti koje pacijent ima i dostignuća koje je postigao i prenosimo određeni stupanj podrške na zajednicu, obitelj, prijatelje)

Oriana Španić