Izvoz pršuta porastao za 30 posto
U Poreču su otvoreni Dani hrvatskog pršuta 2021. na kojima su se okupili svi dionici u proizvodnji te poznate domaće delicije, a uz degustaciju i razmjenu iskustava, razgovaralo se i o već dobro poznatim temama – padu proizvodnje, nedostatku kvalitetne sirovine i jeftinom uvozu. Iako se te problematične točke sporo rješavaju, korona je rezultirala i nekim pozitivnim pokazateljima, poput smanjenja vanjskotrgovinskog deficita i povećanja izvoza za 30 posto.
Zašto je tome tako, pojasnio je potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za poljoprivredu i turizam, Dragan Kovačević. „Kada govorimo konkretno o proizvodima od buta i plećke u koje spadaju i pršuti, proizvodnja je pala za 10-ak posto u odnosu na 2019. S druge strane, imali smo smanjenje vanjskotrgovinskog deficita i povećanje izvoza za 30 posto. Takav izvozni rezultat posljedica je pandemije, izostanka turističke potrošnje i blokade HoReCa kanala zbog čega su proizvođači našli alternativne prodajne i izvozne kanale, posebice putem trgovačkih lanaca. Samo za ilustraciju, mi smo prošle godine imali 50 milijuna noćenja manje, to je kao da vam je nestao grad veličine grada Rijeke i okolice i to grad turista, koji konzumiraju i koji troše“, elaborirao je Kovačević pa se osvrnuo na strukturne probleme domaće poljoprivrede koji se posljedično prelijevaju i na proizvodnju pršuta.
Istaknuo je da nam je proizvodnja svinja od ulaska u EU do danas pala za oko 4 posto, a dodatni problem hrvatskom svinjogojstvu u prošloj i ovoj godini predstavljao je rast ulaznih troškova posebice cijena stočne hrane i pad cijena za 10 do 20 posto.
„Problematičan je i uvoz jeftine svinjetine zbog tržnih viškova povezanih s afričkom svinjskom kugom i zabranom izvoza u Kinu te dodatno pandemije i pada turističke potrošnje. I tu imamo svojevrsni apsurd, unatoč padu proizvodnje, izvoz svinja nam se u tih sedam godina povećao 4-5 puta, a s druge strane vanjskotrgovinski deficit u razmjeni svinjskog mesa, svježeg ili zamrznutog, porastao je za 50 milijuna eura i iznosi gotovo 160 milijuna. Da pojednostavim – povećava nam se izvoz žive stoke, a s druge strane imamo prekomjerni uvoz svinjskog mesa i prerađevina, što jasno govori da Hrvatska mora povećavati preradbene kapacitete i jačati finalizaciju u kojoj pršuti, kao proizvodi sa zaštićenom tehnologijom proizvodnje i vrhunskim senzorskim svojstvima, imaju sjajnu perspektivu“, naglasio je Kovačević.
Za budući razvoj sektora ključni faktori će biti oporavak turizma, nastavak investicijskog ciklusa, povećanje proizvodnje i udruživanje uzgajivača svinja kako bi osigurali stabilnu sirovinsku bazu. Da su poduzetnici svjesni važnosti ulaganja pokazuje i podatak kako je u zadnjih 5 godina uloženo preko 300 milijuna kuna u moderne automatizirane pogone s najnovijim tehnološkim dostignućima i inovacijama.
HGK je, na zahtjev svojih članica, prema Ministarstvu poljoprivrede poslala zahtjev da se u nacrtu strategije poljoprivrede, i po pitanju izravnih potpora i po pitanju mjera ruralnog razvoja, izuzmu diskriminatorne odredbe s obzirom na kategoriju proizvođača prema veličini. „Tražimo da se uzme u obzir snažna uloga velikih i srednjih tvrtki u organizaciji proizvodnje, tržišnom udjelu i izvozu, investicijama, produktivnosti i konkurentnosti. Konkretno, želimo da te velike i srednje tvrtke budu prihvatljiv korisnik i za izravne potpore i za mjere ruralnog razvoja. To je hrvatski specifikum u odnosu na druge članice EU, a dobre primjere toga imamo i među proizvođačima pršuta“, zaključio je Kovačević.
Inače, Hrvatski pršut predstavljen kroz svoja četiri brenda (Dalmatinski, Drniški, Istarski i Krčki) jedan je od najatraktivnijih elemenata gastronomske baštine i kulturnog identiteta Hrvatske. Tradicija, autohtonost i kvaliteta potvrđene su certifikacijom i standardizacijom proizvodnje. Domaći proizvođači udruženi u Klaster hrvatskog pršuta u mogućnosti su isporučiti vrhunski proizvod ujednačene kvalitete. Zahvaljujući tome, Hrvatski pršut postao je jedan od tržišno najpotentnijih proizvoda u čijoj se proizvodnji, distribuciji i prodaji pružaju izvrsne poslovne mogućnosti.
Foto: Danilo Dragosavac