Vodoopskrba i hitna medicinska pomoć u fokusu 6. Koordinacije župana i gradonačelnice/ka
Na današnjoj 6. Koordinaciji župana Borisa Miletića i gradonačelnice te gradonačelnika, kojoj su prisustvovali i zamjenik župana Tulio Demetlika, zamjenica župana Jessica Acquavita, te pročelnik Kabineta župana Ivan Glušac bilo je govora o sustavu vodoopskrbe u Istarskoj županiji i hitnoj medicinskoj pomoći.
Resorni pročelnik za poljoprivredu, šumarstvo, lovstvo, ribarstvo i vodno gospodarstvo Ezio Pinzan predstavio je aktualni sustav vodoopskrbe, odnosno Istarski vodovod, te onaj labinski i pulski. Osvrnuo se na područja koje svaki vodovod pokriva, broj priključaka, stanje vodoopskrbne mreže, kao i na buduće projekte.
Župan Miletić se nadovezao na mjere redukcije korištenja pitke vode 1. stupnja koje su bile uvedene na području županije, kao nužnost uslijed nepovoljne hidrološke situacije, a sve kako bi se osigurala neometana opskrba pitke vode. Iz Odluke o restrikciji, podsjetio je župan, izuzeta je poljoprivrede što nije bio slučaj 2012. godine kada su restrikcije te vrste bile posljednji put na snazi. Također, osvrnuo se na 14 pristiglih zahtjeva za obeštećenje autopraonica, koje nisu mogle raditi zbog uvedenih mjera. Zahtjevi su u razmatranju te je predložio da troškove snose, u jednakim omjerima, Županija i jedinica lokalne samouprave, na čijem se području poslovni subjekt nalazi. Gradonačelnica Pazina Suzana Jašić nije bila suglasna s takvim prijedlogom jer smatra da bi troškove trebao podmiriti turistički sektor.
Prisutni su se složili kako je nužna dugoročna strategija kako bi se nadolazećih godina osigurala sigurnost vodoopskrbnog sustava, na što je župan kazao da su gradonačelnik Buzeta i on održali sastanak s generalnim direktorom Hrvatskih voda na temu akumulacije Butoniga i podizanja kvote preljeva, ukoliko će geomehanička studija potvrditi tu mogućnost.
Uslijedilo je izlaganje pročelnice za zdravstvo i socijalnu skrb Gordane Antić o projektu izgradnje objekata hitne medicinske pomoći na području Istarske županije, u nadolazećem razdoblju.
„Cilj nam je imati nove, svima prepoznatljive, energetski učinkovite objekte hitne medicinske službe, čime bi se osigurali dobri uvjeti rada i privlačilo deficitarni kadar. Ujedno, na taj način bi se promoviralo Istru kao sigurnu i zdravu destinaciju, koja nudi visokokvalitetnu i raznovrsnu turističku uslugu, uz kvalitetnu zdravstvenu zaštitu“, kazala je pročelnica Antić.
Intencija je gradnju takvih objekata kandidirati na natječaje u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, te iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija. Ono što je potrebno je da gradovi osiguraju minimalno 2000 m² građevinskog zemljišta na adekvatnoj lokaciji, na kojoj bi se takvi objekti mogli graditi.
Druga točka o kojoj je pročelnica govorila odnosila se na financiranje nadstandarda hitne medicinske pomoći u Istarskoj županiji te je predloženo nekoliko modaliteta, od kojih je najprihvatljiviji onaj iz boravišne pristojbe turističkih zajednica. Također, prijedlog je da se sporazumi o sufinanciraju potpisuju za razdoblje od 3 godina, a ne kao do sada na godinu dana. O navedenoj temi bit će govora i na idućoj Koordinaciji budući da nisu bili prisutni svi gradonačelnici.