Tijekom lipnja nastavak arheoloških istraživanja na nalazištu Abri Konti 002
Tijekom lipnja 2023. Limski zaljev bit će poprište zanimljivih znanstvenih istraživanja. Mali, ali međunarodni tim znanstvenika (dr. sc. Ivor Janković i Lia Vidas, mag. arheol. s Instituta za Antropologiju u Zagrebu te američki kolege dr. sc. Rory Becker sa Sveučilišta Istočnog Oregona i dr. sc. James M. C. Ahern sa Sveučilišta u Wyomingu) vršit će arheološka istraživanja nalazišta Abri Kontija 002.
Istraživanja su nastavak ranijeg terenskog rada u sklopu projekta Hrvatske zaklade za znanost pod nazivom „Prapovijesni lovci i sakupljači u Istri i obližnjim regijama: obrasci života tijekom kasnog pleistocena (PREHISTRIA)“.
Glavni ciljevi projekta su sakupiti nove i kvalitetnije podatke o načinu života drevnih stanovnika tog prostora. U doba kad su na nalazištu Abri Kontija 002 boravili naši prethodnici, okoliš je bio drastično drugačiji od današnjeg. Ukoliko se zaputite pod stijenu koju danas najčešće koriste zaljubljenici u penjačke sportove i stanete pred nalazište, pred vama će se prostirati predivan pogled na morem ispunjen zaljev. No pleistocenski stanovnici koji su tu boravili prije gotovo trideset tisuća godina gledali su drugačiji okoliš. U to vrijeme bilo je znatno hladnije, te je velik dio mora bio zarobljen u ledenjacima, i razina mu je bila znatno niža – na vrhuncu ledenog doba obala Jadranskog mora bila je nekoliko stotina kilometara južnije, a Limskim zaljevom tekla je rijeka – što je Abri Kontiju činilo gotovo idealnim mjestom za život.
S platoa pred pećinom mogle su se vidjeti životinje koje su tamo dolazile utažiti žeđ (poput jelena, čiji su ostaci česti među arheološkim nalazima), a samo nekoliko kilometara dalje otvarala se ravnica na kojoj su pasli konji, bizoni i goveda, koji su također bili plijen prapovijesnih stanovnika spomenutog nalazišta.Istraživanja su usmjerena na sakupljanje arheoloških nalaza, no i drugih vrijednih podataka koji će poslužiti za bolji uvid u prapovijesne događaje. Sakupljaju se uzorci za dataciju arheoloških slojeva, sediment i uzorci za uvid u formaciju nalazišta i mnogi drugi. Nadalje, iz kasnijih laboratorijskih analiza mogu se dobiti brojne informacije (analize stabilnih izotopa pomažu u rekonstrukciji drevnog okoliša, arheozoološke analize pružaju uvid u prehranu, analize drevne DNA mogu dati uvid u dijelove genoma osoba koje su tamo boravile, analize sirovine, odnosno kamena od kojeg su izrađivali oruđa, mogu pružiti uvid u izvorišta materijala, a time i uvid u mrežu kontakata i kretanja ljudi).
Budući da se radi o inter- i multidisciplinarnim istraživanjima, u projekt su uključeni brojni znanstvenici iz domaćih i svjetskih institucija.
Osim spomenutih, u projektu surađuju i znanstvenici iz Arheloškog muzeja Istre, Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Arheološkog muzeja u Zagrebu, Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Sveučilišta u Bologni, Sveučilišta Sapienza u Rimu, Sveučilišta u Ferrari te Sveučilišta u Beču, a svojim znanjem i radom projektu pridonose i mnogi drugi stručnjaci. Sve to garantira da će istraživanja istarskih nalazišta u skorijoj budućnosti pružiti mnoge važne nove podatke o prapovijesti tog kraja, a da će se posjetioci novog postava Arheološkog muzeja Istre u Puli moći diviti novim otkrićima i spoznajama. Nadalje, rezultati projekta pružit će i temelj za turističku valorizaciju i prezentaciju samih nalazišta, koja će, vjerujemo, razveseliti brojne putnike i posjetioce.
Više o projektu i dosadašnjim istraživanjima može se pronaći na poveznici: