“DETONI, „ZEMLJA“, SUVREMENICI” – dvodnevni program predavanja i radionica povodom izložbe „Marijan Detoni: Od skice do matrice“
Do kraja izložbe „Marijan Detoni: Od skice do matrice“ preostala su još dva tjedna. Arheološki muzej Istre pripremio je posljednji popratni program ove izložbe: dvodnevno događanje pod nazivom „Detoni, „Zemlja“, suvremenici“ koje će se odvijati 14. i 15. studenog na samoj izložbi u Galeriji C8, te u Polivalentnoj dvorani Arheološkog muzeja Istre.
Četrnaestog studenog, u četvrtak, iz Zagreba nam dolaze dvije kustosice Muzeja za umjetnost i obrt, koje su ujedno i autorice Detonijeve izložbe.
Dr. sc. Antonia Došen održat će predavanje „Suvremenici Marijana Detonija u Zbirci grafike MUO“. Na predavanju će biti predstavljeni grafički radovi međuratnog razdoblja čuvani u fundusu Muzeja za umjetnost i obrt. Marijan Detoni kao jedan od najistaknutijih grafičara razdoblja između dva rata (1918. – 1939.) nije bio usamljen u svojem stvaralaštvu te se uz njega tijekom i nakon studija javljaju i drugi za hrvatsku likovnu scenu značajni umjetnici. Odstupajući od tradicionalnog pristupa crtežu i kompoziciji umjetnici ovog vremena pronalaze nova rješenja u prikazima društva, svakodnevice, sakralnih prizora, pejzaža i drugih tema. Uz isticanje tematskih okvira oslikat će se i društveno-umjetničke okolnosti vremena unutar kojih su stvarali više ili manje zapaženi grafičari. Među najzastupljenijim autorima grafičkih radova u muzejskom fundusu uz Marijana Detonija nalaze se još Duško Kokotović, Milivoj Uzelac, Anka Krizmanić, Vilko Gecan, Marijan Trepše, Miljenko Đurić, i brojni drugi. Uz pojedinačne radove predstavit će se i grafičke mape kako jednog autora tako i skupine autora od kojih su neke postale paradigma socijalne umjetnosti i realizma. Navedeno razdoblje obiluje stilskom mnogostrukošću i likovnom slojevitošću što je rezultat transponiranosti utjecaja ranijih hrvatskih i suvremenih inozemnih autora.
Predavanje Mihaele Cik, „Djelovanje Marijana Detonija u kontekstu Udruženja umjetnika „Zemlja““, za temu će imati udruženje koje je na umjetničkoj sceni djelovalo u međuratnom razdoblju (1929. – 1935.), a jasnom se usmjerenošću prema socijalnim pitanjima i umjetnosti kolektiva nametnulo kao alternativa građanskoj umjetnosti. Nastala u vrijeme političkih previranja i velike gospodarske krize, „Zemlja“ je okupljala grafičare, slikare, kipare i arhitekte s ciljem približavanja umjetnosti svim društvenim slojevima. Udruženje je službeno oformljeno 25. veljače 1929. u Zagrebu, na mjestu predsjednika bio je arhitekt Drago Ibler, dok je tajnik i pravi spiritus movens bio Krsto Hegedušić.
Osim očekivanog prihvaćanja zajedničkog programa stvorenog sa svrhom „nezavisnosti našeg likovnog izraza“, Hegedušić je u svojim tekstovima proklamirao i stilske postulate „Zemlje“. Razilaženje u pogledu na umjetnost, ali i ideološke razlike, pogotovo sagledane u kontekstu čuvenog „sukoba na ljevici“ kao jedne od neizostavnih točaka historijata i recepcije „Zemlje“, dovele su do rasipanja članstva. Među onima koji su i prije policijske zabrane djelovanja 1935. godine istupili iz Udruženja bio je i Marijan Detoni (Križevci, 18. travnja 1905. – Zagreb, 11. svibnja 1981.) koji je član „Zemlje“ bio od 1932. do 1934. godine. Izlagao je na tri izložbe „Zemlje“, a poseban je doprinos dao u grafici, koja je zemljašima bila u fokusu zbog mogućnosti dopiranja do većeg broja ljudi. Iako se Detoni kasnije stilski udaljio od zemljaških postulata, njegovi seoski i urbani prizori iz tog razdoblja, poput slike „Prehrana“ ili grafičke mape „Ljudi sa Seine“, kao vrhunski primjeri kritičkog realizma u hrvatskoj povijesti umjetnosti, do danas su među najcitiranijim njegovim djelima.
U petak, 15. studenog, u 17 sati u Polivalentnoj dvorani Arheološkog muzeja Istre bit će održana detaljna trosatna radionica linoreza pod vodstvom Ksenije Tomičić, akademske grafičarke i nastavnice stručnih predmeta u Školi za primijenjenu umjetnost i dizajn u Puli.
U kratkom uvodnom dijelu radionice polaznici će se upoznati s pojmom grafike i visokog tiska. Nakon što s fotografije odaberu neki od ponuđenih motiva tipičnih za pulsku antičku baštinu, taj motiv prenijet će na matricu, te će samostalno izraditi i otisnuti grafički list u tehnici jednobojnog linoreza. Ovisno o dinamici procesa i broju polaznika, bit će moguće otisnuti više inačica istog rada repeticijom, u višebojnoj varijanti s alternativnim matricama od plastične folije, ili s dodatkom tekstura u detaljima (lišće, ljepenka).
(PS)