Zaključena 4. Pulska klasična zima – ciklus koji polako postaje tradicija
Foto: Pulska klasična zima
– sredinom ožujka održan je posljednji, peti koncert ovogodišnjeg izdanja ciklusa Pulska klasična zima, koji unatoč svom kratkom postojanju, privlači veliki broj znatiželjnika i za svaki koncert traži se pokoja stolica više. Ovakav razvoj događaja očiti je pokazatelj kako Grad Pula može biti grad kulture, kako kroz mali odmak od stereotipnih recitala klasične glazbe i uklone u neke druge glazbene dimenzije, moguće je zaintrigirati i najžestokije protivnike ovakve vrste zabave. Također, nije li ovo još jedan pokazatelj kako je Puli neophodna adekvatna koncertna dvorana i da to nije nekakav luksuz kojeg iziskuje mala grupica glazbenika, već istinska potreba jednog modernog, urbanog grada?
Unatoč činjenici da Pula već dugi niz godina nosi (ne)laskavu titulu ”Uspavane ljepotice” u izvansezonskim mjesecima, posljednje četiri godine zimsku idilu razbija ciklus ”Pulska klasična zima”. Svake godine pet koncerata, u organizaciji nekoliko entuzijasta voditelja udruga sa sjedištem u Puli, pomiču granice klasične glazbe i prema svim pokazateljima, vidljivo je stvaranje jedne nove publike. Iako su se do sada mogla vidjeti uglavnom ista lica na koncertima klasične glazbe, ovaj ciklus privlači ljude raznih dobnih skupina i ukusa kada govorimo o glazbenim žanrovima. Osim stvaranja nove publike, ovaj ciklus ima i poseban fokus na mlade ovoga grada. Naime, angažmanom izvođača koji uglavnom imaju akademsku, klasičnu naobrazbu, a bave se izvođenjem glazbe koja u potpunosti izlazi iz okvira veoma strogih, klasičnih školskih kurikuluma, pokazuju djeci i mladima kako glazba uistinu ne poznaje kalupe. Mladima danas kronično nedostaje kreativnosti i slobode izražavanja s obzirom da sve zadatke koje moraju izvršavati radi postizanja zadovoljavajućih rezultata koji se izražavaju isključivo nekim fiktivnim brojkama, dok po strani ostavljaju brojne vještine ili interese koji ih ispunjuju. Ciklus ”Pulska klasična zima” pokazuje mladima kako je upravo to moguće, spojiti naizgled nespojivo, te baviti se raznim glazbenim žanrovima, improvizacijom, stvarati svoj prepoznatljivi izričaj koji se suprotstavlja nemaštovitim kopijama.
Četvrta godina ciklusa ostaje zapamćena kao ona u kojoj se za svaki koncert tražila stolica više. Od dua do seksteta, preko različitih glazbenih izričaja, odabrani programi podarili su nesvakidašnje načine izvođenja brojnih glazbenih stilova i epoha, ponešto za svačiji ukus. Osim toga, po prvi puta pulskoj publici predstavili smo omiljene i danas zaboravljene instrumente iz razdoblja bečke klasike, te našu ovogodišnju glavnu pozornicu, dvoranu Circolo, pretvorili smo u razne kulise – od bečkog salona i pariških kavana do užurbanih ulica Lisabona i Buenos Airesa.
Koncert otvorenja, s punim pravom, pripao je eminentnim glazbenicima, dobro poznatim u Hrvatskoj. Edin Karamazov, gitarist i lutnjist svjetskog renomea i proslavljena pijanistica Terezija Cukrov predstavili su nesvakidašnji duo – gitara i klavir. Dakako, čitava priča je još posebnija zbog instrumenata koje su Cukrov i Karamazov koristili – povijesnu gitaru nepoznatog francuskog graditelja oko 1800. godine i repliku fortepiana prema J. A. Steinu, graditelju klavira iz druge polovice 18. stoljeća. Svojim izvođenjem, Cukrov i Karamazov su definitivno potvrdili svoje gotovo opjevane vokacije vrhunskih interpreta. Osim lakoće kojom evidentno barataju svojim instrumentima, pokazali su elegantan, šarmantan, a nenametljiv virtuozitet. Također, stilskim i preciznim ornamentiranjem dočarali su poznavanje glazbenog izričaja Beethovena i Mozarta, čiji smo 470. rođendan obilježili upravo ovim koncertom, pod nazivom ”Susret klasika”.
Idući koncert 6. veljače nastavljen je s idejom neobičnih komornih sastava, ovog puta u kombinaciji oboe, klarineta i glasovira. Jedna od misija Pulske klasične zime je i kreiranje podijuma za istarske glazbenike, s posebnim naglaskom na pulske mlade izvođače, ali i kompozitore. Stoga, ovaj koncert pod nazivom ”Zvukovna razglednica”, spojio je i jedno i drugo. Luka Demarin, svestrani akademski glazbenik i najaktivniji pulski kompozitor mlađe
generacije spojio je naizgled nespojivo u kompoziciji ”Salsa Istriana” koja je ostvarila svoju praizvedbu upravo ovom prigodom. Demarin je iskazao svoje poznavanje versatilnih mogućnosti puhačkih instrumenata i svoje vlastito viđenje istarskog melosa kroz latino ritmove, veoma interesantno upakirano i prezentirano kroz energično izvođenje dobro poznatih najaktivnijih regionalnih koncertantnih glazbenika. Uigran trio Dora Draclin (oboa), David Kumpare (klarinet) i Sandro Vešligaj (klavir), nadaleko poznati po svojim tehnički besprijekornim i izrazito muzikalnim izvedbama, jedni su od rijetkih izvođača (ne)poznate glazbe poznatih autora. Istarskoj publici, pa i šire, gotovo svake godine donose nove prorame koji, kako i sam naziv koncerta govori, poput „Zvukovne razglednice“ opisuju razne krajolike – od francuske elegancije i neoklasične profinjenosti kroz djela P. Gilsona i J. Iberta, preko latinoameričkih ritmova, sve do suvremenih okvira tradicionalnih istarskih prizvuka. Ovakva vrsta umjetničkog djelovanja iziskuje puno ”kopanja” po raznim glazbenim riznicama i istraživanja, zbog čega se ovaj trio, i svaki od člana zasebno, ističe svim onim kvalitetama koje su značajne za ciklus Pulska klasična zima.
Uoči Valentinova, 13. veljače, strastvenu i romantičnu atmosferu podario je proslavljeni Trio Evocación, najznačajniji hrvatski trio gitara mlađe generacije. Upravo ove godine obilježavaju prvo desetljeće neprekidnog djelovanja, a svoju slavljeničku turneju započeli su upravo u Puli. Tri vrhunska gitarista, Lovro Peretić, Ivan Šimatović i Luka Lovreković odličan su primjer kako san trojice mladih hrvatskih studenata kroz uporan i predan rad može postati stvarnost – od Zagreba do Bankoka, uz diskografska izdanja i suradnje s proslavljenim glazbenicima. Iako su glavnu okosnicu programa činili španjolski i latinoamerički glazbeni jezik (I. Albéniz, A. Piazzolla i M. de Falla), uklon u neke druge glazbene vode ponudili su djelima djela M. Ravela i F. Paraća. Kroz ovaj koncert publika je doživjela sve samo ne običan gitaristički koncert – ovi glazbenici su svoje umijeće izvođenja (ali i slušanja!) pretočili u pravu polifoniju, igru motivima i temama u kojoj je svaki sudionik podjednako bitan, ali i svjestan svoje uloge timskog igrača kako bi finalni rezultat bila – harmonija.
Ciklus je nastavljen latinoameričkim ritmovima i to 27. veljače kada je Pulu posjetio najveći regionalni komorni ansambl, sekstet intrigantnog imena. Komorna filharmonija Rijeka dinamična je i međunarodno raznolika glazbena udruga sa sjedištem u Rijeci. Ansambl okuplja glazbenike iz Hrvatske, Španjolske, Azerbajdžana, Irana, Italije, Japana, Ukrajine, Turske, Slovenije i šire, stvarajući jedinstveni umjetnički dijalog koji odražava bogatu tapiseriju kulturnih utjecaja. Ovim koncertom obilježili smo nekoliko značajnih godišnjica: 150. rođenja i 80. smrti M.de Fallae, te 110. smrti E. Granadosa. Kako bi zvukovno opisali sve čari Španjolske, legenarni skladatelji I. Albéniz, E. Granados i M. de Falla pronalazili su inspiraciju svugdje oko sebe: od andaluzijskog flamenka i romske mistike do impresionističkih vrtova i snažnih ritmova jote. Ove briljantne kompozicije za nestandardni sekstet ( flauta – Lucija Kovačević; oboa – Antonio Haller; klarinet-Michele Fabbrica; violina- Osman Eyublu; violončelo – Golnar Mohajeri i klavir – Juraj Marko Žerovnik) aranžirao je Pedro Rosenthal Campuzano i time podario svoj osobni pečat nekim od najvoljenijih španjolskih skladbi. Ovaj nestandardni ansambl koji odiše mladenačkom energijom pokazao je kako, iako svi redovito sviraju u tipičnim orkestralnim sastavima, glazba zbilja ne poznaje granice i kako ona postaje još zanimljivija kada vrhunski glazbenici odluče izaći iz zadanih klasičnih okvira. Neki od najzanimljivijih projekata nastaju upravo u onom trenutku kada spontanom odlukom, glazbenici pokrenu ”jam session” i pristupaju glazbi iz neke potpuno druge perspektive. Tako i Komorna filharmonija Rijeka, ansambl koje spaja glazba, univerzalni jezik začinjen raznim kreativnim začinima koje donosi svaki član.
I za sam kraj ovogodišnjeg ciklusa, 13. ožujka, kratko smo se zaustavili na Mediteranu, točnije Iberijskom poluotoku, ali ovaj put uz nešto drugačije stilske i govorne elemente, odnosno
zaplovili smo u svijet fado glazbe uz Kvartet Mascara. Polona Udovič (glas), Timi Krajnc (gitara), Vojko Vešligaj (gitara) i Mitja Režman (bas gitara) slovenski su akademski glazbenici i priznati izvođači kako na domaćem, tako i na širem umjetničkom prostoru. Nastup ovih intrigantnih glazbenika odveo je pulsku publiku na glazbeno putovanje ulicama Lisabona, ali i Buenos Airesa, te Montevidea. Poput izvornih govornika ovog glazbenog jezika, ovi izvođači ostavili su dubok utisak na sve posjetitelje. Osim izvanredne sinergije i komunikacije na pozornici, publiku su oduševile i virtuozne improvizacije gitarista. Također, pjevačica je dočarala razne spektre emocija kroz svoju interpretaciju, ali i upotrebom raznih glasovnih afekata, veoma specifičnih i karakterističnih za fado. Iako se ovo rijetko može čuti u našoj regiji, pulska publika je još jednom pokazala kako rado prihvaća novitete i širenje glazbenih horizonta.
Četvrto izdanje Pulske klasične zime očiti je pokazatelj kako Grad Pula može biti grad kulture, kako kroz mali odmak od stereotipnih recitala klasične glazbe i uklone u neke druge glazbene dimenzije, moguće je zaintrigirati i najžestokije protivnike ovakve vrste zabave. Osim toga, zar
najvećem istarskom gradu nije potrebna koncertna sezona i čitav niz događanja izvan turističke sezone? Također, nije li ovo još jedan pokazatelj kako je Puli neophodna adekvatna koncertna dvorana i da to nije nekakav luksuz kojeg iziskuje mala grupica glazbenika, već istinska potreba jednog modernog, urbanog grada?
(PS)