Polaznici Centra za tehničke aktivnosti „Veruda“ i ove godine na Festivalu znanosti
U Zajednici tehničke kulture otvoren 15.Festival znanosti, a u Puli se održava po 6. puta, od 24. do 29. travnja u njemu sudjeluje 20-ak pulskih institucija. U vrijeme obilježavanja 160. godišnjice rođenja jednog od najvećih znanstvenika naše zemlje – Andrije Mohorovičića, koji je utemeljitelj službe točnog vremena, tema je festivala ove godine „Vrijeme“.
Program bogatog Festivala nastavlja se cijeli tjedan, zanimljivim aktivnostima u koji su uključene osnovne i srednje škole, institucije i udruge na području grada Pule, a svojim radovima predstaviti će se i polaznici radionica „Male škole eko energije“ i Maketarstva u Centru za tehničke aktivnosti „Veruda“.
Na „Maloj školi eko energije“ učenici na vrlo praktičan način uče specifičnosti obnovljivih izvora energije, te načine korištenja sunca, vjetra, plime, oseke, valova i biogoriva.
Ove su godine zajedno sa svojim voditeljem Davorom Marčeta, dipl.ing. el. izabrali izraditi sunčane i vodene satove, koji se smatraju najstarijim instrumentima za mjerenje vremena.
Ne zna se točno kada su izumljeni, a prvi zapisi datiraju iz 14 stoljeća pr. Kr. iz Egipta i Babilona. Polaznici radionice izradili su jednostavni horizontalni sunčani sat. Za izradu su koristiti drvo, da bi sat bio stabilniji. Dva su glavna dijela sunčanog sata koji su izradili: ”brojčanik” na kojem se sati najčešće bilježe rimskim znakovima i ”kazaljka”, odnosno štap koji baca sjenu, a nazivamo ga gnomonom. Na podloški sa brojevima ide drveni štapić pod kutem. Sunčani sat je potrebno usmjeriti prema sjeveru kako bi pokazao točno vrijeme. Gnomon ujutro baca sjenu na zapadnu stranu brojčanika, a poslijepodne na istočnu. Poslijepodnevni sati moraju biti označeni na istočnoj strani brojčanika.
Pripremili su i vodeni sat (klepsidra) koji se koristio za mjerenje kratkih razdoblja vremena tijekom dana ili noći, a koristio je približno jednoliko protjecanje vode kroz tijesan otvor iz jedne posude u drugu. Clepsydra- antički vodeni sat, sastoji se u principu od 2 spremnika vode i jednog plovka, sve baždareno tako da prikazuje prolazak vremena. Polaznici su izradili i prezentirali rad vodenog sata koji ostaje radionici.
Za plakat o meteorološkom vremenu učenici su koristili gore navedene motive.
Izložba makete „Svjetlo kroz vrijeme“
Učenici od 1. – 4. razreda osnovne škole izrađuju uporabne predmete – tehničke tvorevine od drveta. Osim što stječu znanja iz osnova tehničkog crtanja (od pravilne uporabe pribora za tehničko crtanje, poznavanja crta u tehničkom crtanju, mjerenja, kotiranja i projekcija, upoznaju se se s vrstama drva, te postupcima, alatima i strojevima za obradu drveta.
Učenici su zajedno sa svojim voditeljima Finom Balta Šošić, dipl.ing.str. i prof. Mirzom Salihović izradili maketu na kojoj su kronološki prikazali put od jedinog izvora svjetlosti sunca – korištenjem jednostavnih izvora svijetlosti (vatra, borove baklje, uljne i lojne svjetiljke, fenjeri, svijeće), do izuma električne energije i ulaska u svijet umjetne rasvjete korištenjem modernih svjetiljki. Robot Skoc – svjetiljka Polaznici su izradili drvenu konstrukciju robota Skoca – svjetiljku, ugraditi strujni krug na univerzalnu tiskanu pločicu, kućište za baterije, postaviti elektromotor i dobili svjetiljku za maketu.
Za plakat o kronološkom vremenu koristili su motive u nastavku. Ljudi su počeli koristiti vatru kao izvor svjetlosti prije otprilike 300,000 godina. Dugo je vremena jedini izvor svjetlosti koje je čovječanstvo imalo na raspolaganju bilo Sunce . Potom je, prije oko 300,000 godina, pretpovijesni čovjek otkrio vatru kao izvor topline i svjetlosti. Logorska vatra, a kasnije borove baklje i uljne i lojne svjetiljke dovele su svjetlost u špilje u koje sunčeva svjetlost nikada nije ušla.
Fenjeri su se koristili tisućama godina. Uljne lampe, baklje i svijeće upotrebljavale su se sve do 19. stoljeća. Sve naprednije znanstvene spoznaje dovele su do razvoja boljih izvora svjetlosti
Doba električne rasvjete započelo 1879. godine – godine kada je Thomas Alvar Edison „ponovo izumio“ žarulju sa žarnom niti. Proizveo je prvu pravu žarulju. Na tržište je došla žarulja s volframskom niti. Nedugo nakon toga, pridružila joj se i prva žarulja na izboj.
Danas bi život bio nezamisliv bez umjetne rasvjete. Učinkovite tehnologije, novi materijali i optički sustavi stvaraju nove mogućnosti za umjetnu rasvjetu – donose komfor i praktičnost uz veću sigurnost za okoliš.
( pula.hr )