Sponza: Novi Zakon o OPG-u bolji od postojećeg, ali treba ukloniti administrativne barijere

 

ZAGREB – Na dnevnom redu sjednice Sabora raspravljalo se o Prijedlogu Zakona o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, kojega je predsjednik Kluba zastupnika IDS-a, PGS-a i RI-a Giovanni Sponza ocijenio boljim od postojećeg.

U svom je govoru Sponza istaknuo pozitivne strane ovog prijedloga, ali i ukazao na nedorečenosti i neusklađenosti, stoga je ocijenio dobrim to što navedeni akt ide u dva čitanja “zbog čega imamo dovoljno vremena da svi zajedno doprinesemo njegovom poboljšanju“.

Sponza je kazao da se Prijedlogom želi uvesti nekoliko novina koje pojednostavljuju rad OPG-ova. To se posebno odnosi na njegove dijelove koji uređuju povremeni rad i rad članova obitelji u OPG-u. – Nadalje, dodao je, ovaj Prijedlog zakona ocjenjujemo kao dobar prvi korak koji će omogućiti da se obiteljska poljoprivredna gospodarstva razlikuju od ostalih gospodarskih subjekata te će pomoći uređenju tržišta poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda.

S druge strane, Sponza je upozorio na problem uvođenja dodatnih administrativnih barijera, te na nekoliko nedorečenosti i neusklađenosti koje možemo naći u ovome prijedlogu Zakona. To se prije svega odnosi na članak 18. Zakona koji ide za time da se prilikom registracije i obilježavanja OPG-a izjednači sa tvrtkom, a  time bi se uvelo i plaćanje poreza na tvrtku. OPG-ovi bi time morali mijenjati svoje nazive i sukladno tome table, pečate i različite dokumente što je svakako još jedan nepotreban namet za vlasnike OPG-a, istaknuo je Sponza.

Nadalje, istaknuo je da članak 22. Zakona definira da dvije ili više fizičkih osoba koje su obiteljski povezane, a ne žive u istom obiteljskom kućanstvu radi učinkovitijeg obavljanja gospodarske djelatnosti poljoprivrede mogu osnovati zajednički OPG. – Ovim člankom puno se bolje definiraju slučajevi koji se zaista u praksi mogu dogoditi,  međutim, propušteno je definirati još jednu čestu pojavu iz realnog života. Naime, mnogo OPG-ova je osnovano od strane obiteljski povezanih osoba koje su živjele u istom kućanstvu, ali su se zbog promjena u životu (na primjer zbog ulaska u brak) preselili na drugu adresu i nisu više članovi istog kućanstva, ali i dalje rade na gospodarstvu i dalje su članovi gospodarstva sa svim pravima i obvezama, kazao je Sponza dodajući kako bi „ovaj Zakon trebao omogućiti da i te osobe mogu svoj status, to jest adresu, promijeniti u Agenciji bez da gube status člana kućanstva koji ovim zakonom definira neka vrlo važna prava i obveze.

Što se tiče nedorečenosti zakona, saborski zastupnik IDS-a je napomenuo da iz njega nije vidljivo kako se tretira prodaja vlastitih proizvoda kroz ugostiteljsku ponudu na OPG-u, a koji je u biti zamišljen kako bi se poljoprivredni proizvod prodao na vlastitom imanju direktno na stolu što omogućuje da dobijemo svježu namirnicu koja je pod kontrolom.

– Svaka daljnja evidencija od onih postojećih, nepotrebno je administriranje u procesu i treba se ukloniti iz Zakona. Stoga je naš prijedlog da OPG koji se na svojem imanju bavi i ugostiteljskom ponudom kao dopunskom djelatnošću, te je upisan u upisnik prometovanja hranom pri ministarstvu zdravstva i stavlja u promet vlastite namirnice, nije dužan voditi evidenciju iz čl. 27. stavaka 4. i 5. Zakona.

– Još jedan važan problem, kazao je Sponza, vidimo u Popisu dopunskih djelatnosti koje OPG može obavljati, a koji je sastavni dio Zakona. U Popisu dopunskih djelatnosti navodi se da se proizvodnja poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda na OPG-u  može obavljati iz „pretežito vlastite proizvodnje uz kupnju dijela sirovine od drugih poljoprivrednih gospodarstava, sukladno posebnim propisima o hrani“.

– Ova definicija predstavlja limitirajući faktor za sve one uspješne OPG-ove koji trenutno plasiraju svoje proizvode diljem RH i svijeta, a koji veći dio proizvodnje ostvaruju otkupom od malih lokalnih OPG-ova. Vjerujem da predlagatelju nije u interesu da navedeni uspješni OPG-ovi smanje proizvodnju i otkup, te samim time stvore tržišne viškove koje je nemoguće plasirati na tržište, te stoga tražimo da se ova limitirajuća odredba izbriše iz konačnog prijedloga Zakona, naglasio je saborski zastupnik IDS-a.

Zaključio je da ovaj prijedlog Zakona ima dobrih odredbi koje pojednostavljuju rad OPG-ova, ali da ima podosta prostora za doradu, kao i nedorečenosti i neusklađenosti s ostalim propisima. Prijedlog je u prevelikoj mjeri usmjeren na prekomjernu administraciju i uvođenje novih troškova. Primarni cilj ovoga Zakona treba biti da se poduzetnicima omogući daljnji rast i razvoj.

Zato Klub IDS-a, PGS-a i RI-a apelira da se navedene primjedbe uzmu u obzir prilikom izrade konačnog prijedloga Zakona. Vjerujem kako nam je naposljetku svima cilj donijeti svrsishodan i cjelovit Zakon. Zakon koji će pružiti podršku vlasnicima OPG-ova i koji će biti temelj za nove mjere koje će pomoći u razvoju ovoga veoma bitnog oblika poljoprivredne djelatnosti.