JEDINI PULSKI TORCIO obrađuje do dvije tone maslina na sat
Vlasnik uljare Germano Craizer za vrijeme Jugoslavije prvi je popravljao ekrane za televizore, radio je za Iskru, “Rudi Čajavec”. Potom je prije 20 godina otvorio uljaru. Dok razgovaramo, zvoni telefon, a na zidu svijetle žarulje. Njegov izum – signal za zvonjavu telefona kada je uljara u pogonu.
Zanimljivo je da grad koji ima Kuću istarskog maslinovog ulja ima samo jednu uljaru. Oleo Dorato naziv je uljare koja se nalazi na kraju Partizanskog puta, na Velom Vrhu. Na ulazu radno vrijeme, od ponedjeljka do subote od 9 do 24 sata, a nedjeljom primaju masline od 16 do 20 sati. Vlasnika Germana Craizera pitamo li radi li uvijek do ponoći, odgovara – samo kada je velika gužva, a tada znaju u uljari biti i do tri ujutro.
U vrijeme našeg posjeta nije bilo gužve, no gusto je za vrijeme vikenda kada ljudi beru masline. A beru se već naveliko. “Klima se mijenja i masline se beru sve ranije”, kaže Craizer. Klijenata ima iz cijele Istre i kažu da je sezona slaba te da masline nisu rodile kao prethodnih godina.
Pravi inovator
Craizer je više od uljara, on je pravi inovator, uvijek u potrazi za nečim novim. Za vrijeme Jugoslavije prvi je popravljao ekrane za televizore, radio je za Iskru, “Rudi Čajavec”. Potom je prije 20 godina otvorio uljaru. Dok razgovaramo, zvoni telefon, a na zidu svijetle žarulje. Njegov izum – signal za zvonjavu telefona kada je uljara u pogonu.
Uljara Oleo Dorato na sat može obraditi tonu do dvije maslina. To znači dnevno oko 40 tona maksimalno, ako sve ide kako treba. “Ove je godine randman od 10,5 do 14,5. Na 100 kilograma maslina to je pozitivna stvar jer može doći do 14, 15 litara. Na kilogram ulja ide litra i dec pa pomnožite! Za litru ulja treba oko 14,5 ili 15 kilograma, no sve ovisi s kojeg je podneblja, koje je sorte, o kišama. Naša maslina je buža, carbonazza i istarska bjelica. To su sorte koju su još i Rimljani sadili”, kaže Craizer.
Za njega je maslina sva je iskoristiva. Od ploda ulje, od lista čaj, od drva parket, a čak je i komina, otpad masline, iskoristiv – i to za grijanje. To me sada zanima”, veli uvijek nasmijani i za šalu spremni Germano. Otpad masline je sirovina za koju malo njih zna da je pravo zeleno zlato, ekološko gorivo. A Germano to zna i u skladu sa svjetskim trendovima razmišlja ekološki. Opet među prvima.
Gorivo budućnosti
“Kominu čine mljevene i procijeđene maslinove koštice. To je energija i ja se time grijem. Koristim je za grijanje kod kuće – za peć. Nije to nikakva novost. U južnoj Italiji time se griju već 50, 60 godina. Još prije 18 godina razgovarao sam sa načelnicom Općine Fažana da bismo mogli otvoriti kotlovnicu na kominu za veće potrošače, poput vrtića i škole. Umjesto lož ulja, grijali bi se na to i sigurno uštedjeli 50 posto! Eto, 18 godina je prošlo i još ništa”, objašnjava Germano i pokazuje oko uljare pravi nasip komine. Kaže da komina ima puno jaču kalorijsku vrijednost od, primjerice, lož ulja. Za jednu zimu potroši oko tonu komine. Vreća komine grije cijeli dan.
“U drugim se državama ništa od maslina ne baca, čak ni voda koja se koristi u toku procesa, već se daje elektranama. Kod nas se sve baca, pa tako i ovo gorivo. Žalosno. A na dohvat ruke nam je. Maslina je sveto stablo, najljepše stablo koje postoji”, zaključuje ovaj uljar.
Izvor: https://www.glasistre.hr