KAKO UBLAŽITI STRES PRILIKOM UČENJA
Piše: Matea Čelebija
Školska godina 2019./2020. bit će upamćena kao jedna od najkonfuznijih. Osim što je đake zadesio štajk prosvjetara u studenom prošle godine, nepovoljna situacija se nastavila i u drugom polugodištu, točnije od ožujka, a uzrokovana je odveć opjevanim Covidom-19.
Za mnoge učenike kraj školske godine može biti vrijeme miješanih osjećaja, ponekad uključujući strah i tjeskobu. Ušli smo u lipanj, mjesec u kojemu će se i ova konfuzna školska godina privesti kraju. Maturanti su u petak priveli kraju svoje školovanje, a sada su na redu niži razredi srednjih škola, osnovnoškolci i studenti. Što su o načinu učenja i nastavi o ovoj školskoj godini rekli učenici, možete pročitati u prijašnjem članku:
Završni tjedni nastave donose velik broj provjera što neće biti izuzetak i za ovu školsku/akademsku godinu. Dok neki pokušavaju podići prosjek ocjena, drugi ih pokušavaju ispraviti. Velik opseg gradiva i velika očekivanja često učenicima može stvoriti dodatan stres.
Stoga u nastavku donosimo nekoliko savjeta kako što bezbolnije privesti „godinu“ kraju.
Pozitivne misli u borbi protiv stresa
Prvi je korak pripaziti na svoje misli i primijetiti kako one utječu na emocije. Kada se čovjek konstantno žali, osjeća se bezvoljno i nemotivirano. Ti negativni osjećaji rađaju više negativnih misli te se stvara začarani krug.
Ispitni stres može biti rezultat niza faktora ili situacija kao što su:
- strah i nesposobnost prihvaćanja neuspjeha;
- negativni izgledi ili samorazgovor;
- visoka ili nerealna očekivanja;
- nespremnost;
- obiteljska pitanja; i
- anksioznost na ispitu
Dakle, važno je zamijeniti takve misli pozitivnim: obično stresna situacija nije kraj svijeta, neće trajati zauvijek, a može se poboljšati na barem nekoliko malih načina radnjama koje odlučimo poduzeti kako bi se usvojilo gradivo. Ne zaboravite disati: smirivanje reakcije mozga na stres ključno je za pozitivne emocije, jasnoću misli i emocionalnu regulaciju.
Strategije za lakše savladavanje gradiva
Učenik treba razraditi strategiju kako bi u što manje vremena kvalitetno naučio gradivo i zapamtio ključne informacije. Pisanje bilješki i njihovo organiziranje je važna tehnika učenja.
Bilješke trebaju sadržavati osnovne informacije, najčešće sadržane u samom naslovu i podnaslovima lekcije kao i u izdvojenim i naglašenim (primjerice „masnim“ slovima) dijelovima teksta. Dijagrami, tablice, ponekad i fotografije, sadrže važne informacije i najčešće na najizravniji način prikazuju ideje i misli koje autor ili predavač smatraju važnim.
Obzirom da je mozak najodmorniji na početku učenja, strategija odgađanja učenja težeg gradiva pokazuje se kao kontraproduktivnom. A takav način teži zadaci postaju još teži ako ih se ostavlja za sam kraj učenja. Umor i frustracija se često javljaju pri učenju „teških“ predmeta i zbog toga je lagane i zabavne stvari uvijek dobro ostaviti za kraj.
Neki od savjeta za produktivniji rad i rezultate
STVARANJE RAVNOTEŽE
Iako je dobro pripremiti se za testove, priprema za iste ne bi trebala biti jedini fokus. Učenici bi trebali nastaviti raditi stvari u kojima uživaju. Vježbanje ili provođenje vremena na otvorenom mogu im pomoći da ostanu mentalno usredotočeni i zdravi.
KONZISTENTNA PREHRANA
Važno je pripremiti uravnotežene i hranjive obroke. Konzistentna prehrana uvijek je dobar cilj. Međutim, užurban raspored ju čini otežanom. Tijekom vremena ispitivanja trebali bi smanjiti količinu bezvrijedne hrane koja se nerijetko unosi prilikom učenja. Hrana s visokim udjelom ugljikohidrata i šećera može učenika učiniti umornim i nesposobnim za koncentriranje. Također, prekomjerni kofein može pomoći pri stvaranju hiperaktivnog ili tjeskobnog stanja. Uz količinu stresa i pritiska koju već osjećaju, definitivno joj je ne trebaju dodavati.
KVALITETAN SAN
San je jedan od ključnih elemenata za održavanje koncentracije prilikom izvršavanja zadataka pa tako i učenja. Važno je nastaviti nastavite sa uobičajenim obrascima spavanja. Cjelodnevne sesije kočenja sna zbog učenja jedna su od najgorih stvari koje se mogu učiniti. Nedostatak sna otežava zadržavanje i prisjećanje informacija.
REALNA OČEKVANJA
Važno je biti realan u svojim očekivanjima. Najlakše je stvoriti velika očekivanja koja su najčešće nerealne i utemeljena na nekakvom sanjarenju. Treba se suočiti sa situacijom i biti spreman na ishod.
PRIPREMA I UČENJE OD NEUSPJEHA
Winston Churchill je jednom rekao: “Uspjeh nije konačan, neuspjeh nije fatalan; odvažnost je nastaviti s tim.” Ako učenici očekivano ne polože ispite treba ih ohrabriti za daljnji rad i veće zalaganje. ohrabrivati da naporno rade i daju sve od sebe.
VAŽNOST KREATIVNIH PAUZA
Bez obzira na sve, intenzitet gradiva i kratak vremenski period, predah je potreban. Čak i šetnja vani pomoći da svježi zrak probistri um. Ako već i predstoji teška noć učenja, treba si osigurati kakvu nagradu za odrađeni zadatak (kratka šetnja, epizoda omiljene serije i sl.).
Nadam se da će neke od ovih metoda pomoći učenicima i studentima u pripremi za polaganje završnih testova/ispita.