ODRŽAN 10. MEMORIJAL PETRA STANKOVIĆA U BARBANU

Deseti jubilarni memorijal Petra Stankovića ” Barban u srcu” održan je 20. i 21. veljače 2020. u Centru za posjetitelje Barban.

Prije deset godina Općina Barban pokrenula je, u znak sjećanja na velikog barbanskog kanonika i polihistora Istre, Petra Stankovića (22. veljače 1771.-12. rujna 1852.), memorijal „Barban u srcu“, u sklopu kojega je godinu dana kasnije pokrenut i znanstveno-stručni skup “Barban i Barbanština od prapovijesti do danas”. Cilj je bio istražiti različite teme vezane za prostor Barbana i Barbanštine, rezultate istraživanja predstaviti na znanstveno-stručnom skupu, a potom ih objaviti u formi zbornika. 

„Drago mi je da smo došli do malog-velikog jubileja jer na taj način javnosti prezentiramo brojne zanimljive teme o Barbanu i Barbanštini. Ljepote Barbana i Barbanštine vidljive su na svakom koraku te sam tako nedavno boravio u Sutivancu i usredotočen na taj predivan pogled shvatio sam kako je svaka tema itekako bitna za naš predivan zavičaj“, riječi su kojima je načelnik Općine Barban, Dalibor Paus, otvorio deseti memorijal „Barban u srcu“. Nazočnima se potom obratio predsjednik Katedre Čakavskog sabora za povijest Istre i tajnik Čakavskog sabora, prof. Josip Šiklić, čestitavši na ponovno pokrenutoj Katedri Čakavskog sabora Barban za čiju je predsjednicu izabrana Iva Kolić, a za dopredsjednika Paolo Batel. Upravo je KČS Barban uz Općinu Barban organizator i pokrovitelj ove manifestacije, uz suorganizatore Katedru Čakavskog sabora za povijest Istre Pazin, Turističku zajednicu Barban, Osnovnu školu Jure Filipovića Barban i Župu Barban. U ime KČS Barban nazočne je pozdravila i njezina predsjednica Iva Kolić, a obratila im se i prof.dr.sc. Lina Pliško, dekanica Filozofskog fakulteta Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli.

Glavni urednik skupa prof.dr.sc. Slaven Bertoša je kroz temu ” Deset godina memorijala Petra Stankovića – Barban u srcu” dao pregled deset godina memorijala te devet godina skupa, na kojem, uz nekolicu autora (Denisa Kontošića, Josipa Šiklića i Ivu Kolić) sudjeluje kao izlagač od samoga početka njegova održavanja. Kao ni proteklih godina, ni ove nije nedostajalo zanimljivih i sadržajno različitih tema o Barbanu i Barbanštini, koje će svoje mjesto naći u devetome izdanju zbornika. Uslijedilo je predavanje Denisa Kontošića, mag.educ., na temu “Petar Stanković – praotac permakulture stoljeće prije Japanca Fukuoke”. Anton Percan, dipl.ing.arh., s temom “Gosti Petra Stankovića u Barbanu” ustvrdio je gostoljubivost Stankovića koji je ugošćavao mnoge poznate ločnosti svoga vremena. Blok tema o Petru Stankoviću završen je izlaganjem doc.dr.sc. Ante Matana na temu „Podrijetlo Petrove perike“ koja se spominje u jednome njegovu pismu koje čini dio Stankovićeve korespondencije koja se čuva u Sveučilišnoj knjižnici u Puli. Prof.dr.sc. Lina Pliško je govorila o pjesničkoj zbirci Nevije Kožljan “Škatula ud spomeni”, ističićući specifičnosti jugozapadnog istarskog dijalekta. Prof. Branislav Ostojić istaknuo je važnost crkvenog pjevanja u istarskoj kulturnoj baštini kroz temu “Crkveno pjevanje na Barbanštini”, dok se dr.sc. Vesna Pešić, dr. med., osvrnula na grb Općine Barban i grbove njezinih gradova (općina) prijatelja u usporedbi s grbom Grada Benkovca i grbovima njegovih gradova (općina) prijatelja, što je bila i tema njezina izlaganja koje je priredila u koautorstvu s izv.prof.dr.sc. Edvardom Pavlovićem, dr.med., i Alojzon Pavlovićom, dipl.ing. Prvi dan znanstveno-stručnoga skupa završen je izlaganjem prof. Josipa Šiklića „O naselju Šajini i tamošnjoj crkvi sv. Petra Apostola“.

Drugi je dan skupa otvoren predavanjem prof. Svjetlane Milotić koja je govorila o važnosti Raškog zaljeva kroz temu “Barbanski jedrenjak: pomorski značaj Raškog zaljeva”. Uslijedilo je izlaganje doc.dr.sc. Ive Milovan Delić, predstojnice Odsjeka za povijest Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, naslova „Zdravlje i bolesti u Barbanu : Barbanci u Pokrajinskoj bolnici u Puli početkom XX. stoljeća (II. dio)“ koje je nastavak njezina izlaganja iz 2018., a koja će biti objedinjeno i objavljena u zborniku radova sa ovogodišnjega skupa. “Fragmenti iz života na Barbanštini u prvoj polovici XIX. stoljeća prema knjizi Status animarum” bila je tema dr.sc. Marka Jelenića, nakon kojega je uslijedilo izlaganje dr.sc. Samante Paronić na temu “Furešti u devetnaestoljetnome Barbanu prostor mobilnosti i doticaja”. Porf. Iva Kolić zanimljivim je izlaganjem predstavila demografsku sliku Barbana krajem XIX. i početkom XX. stoljeća, a učitelj Lucijan Benković je pričao o povijesti škole u Sutivancu te najavio tiskanje svoje knjige koju će pokloniti žiteljima Općine Barban. Mladen Bastijanić prikazao je povijesni pregled “Obitelj Milevoj na Barbanštini”. David Orlović, mag.hist., nije bio u mogućnosti nazočiti skupu, no svoju će temu „Anton Ciceran u Etiopiji (1935.-1936.)“ pripremiti za zbornik radova koji će svjetlo dana ugledati iduće godine. medjutim David je nažalost bio odsutan te će tema biti objavljena u zborniku radova. Skup je zatvoren završnim riječima glavnoga urednika skupa Slavene Bertoša, koji je tom prilikom najavio i promociju zbornika radova sa prošlogodišnjega skupa za rujan ove godine.

Pin It on Pinterest