Centri za tartufarstvo u Vrhu te za med u Cerovlju

 

– Iza nas je zahtjevna i teška godina, posebno zbog financijskih okolnosti, ali i zbog projekata koji su u središnjoj ili završnoj fazi, no njenim smo rezultatima prilično zadovoljni. Učinili smo dosta značajnih iskoraka: vratili AZRRI-ju ugled koji je prošlih godina možda bio malo poljuljan, a posebno smo zadovoljni odličnim odnosima s našim partnerima, zbog kojih i postojimo, i to posebno s uzgajivačima istarskog goveda, s maslinarima i ratarima, rekao nam je Igor Merlić, direktor Agencije za ruralni razvoj Istre, rezimirajući upravo izmičuću godinu.

Najveći pothvat, čija je realizacija trajala više godina, a koji je tijekom ove godine napokon dovršen, je farma za tov istarskog goveda podno Gortanovog brijega. Ona se počela graditi prije nekoliko godina novcima iz europskih fondova, no kako novaca nije bilo dovoljno, gradilište je par godina stajalo nedovršeno dok tijekom ove godine AZRRI nije uložio vlastitih 3,8 milijuna kuna (iz kredita) u dovršetak druge faze.

Farma istarskog magarca

Uz građevinski i instalacijski dio posla, na lokaciju farme dovedena je struja, voda i telefon, a izgrađene su i dvije pristupne ceste, jedna novoprobijena i jedna postojeća ali proširena. Farma je sada dovršena, opremljena i useljena, a službeno će proraditi tijekom ovog mjeseca kada prođe tehnički pregled.

– Zaokružili smo tehnološki ciklus i stvorili sve uvjete potrebne za dalji razvoj programa istarskog goveda, a ova će farma biti i nukleus programa revitalizacije pasmine istarskog magarca, kojeg ćemo razvijati sljedeće godine, zaključuje Merlić.

U odnosu na 2015., AZRRI je u 2016. godini za 30 posto povećao prodaju svježeg mesa i mesnih prerađevina. U svojoj ponudi, usmjerenoj ponajviše na ugostiteljstvo u Istri, ali i izvan Poluotoka, AZRRI ima desetak rezova mesa istarskog goveda, nekoliko rezova mesa istarskog magarca, a broj salama, čiji se recepti i nazivi kroz godine ponešto mijenjaju, ove se godine stabilizirao na sedam standardnih: salame od mesa istarskog goveda s istarskom malvazijom, s crnim vinom ili s tartufima, salama od mesa istarskog tovara, salama od svinjskog mesa, te od divlje svinje i od jelena.

Salama od istarske ovce

Dogodine će se ovom asortimanu pridružiti i salama od mesa istarske ovce, na čijoj se recepturi već neko vrijeme radi. Uz spomenuto, od svinjskog mesa AZRRI proizvodi i pancetu te žlomprt. Novi zamah tržišnoj zanimljivosti mesa i mesnih prerađevina od istarskog goveda očekuje se kada se dovrši proces zaštite mesa istarskog goveda oznakom izvornosti, za što je izrada elaborata u tijeku. AZRRI je nositelj ovog postupka, a kada se dovrši stručni dio specifikacije za zaštitu mesa istarskog goveda, slijedi dogovor sa slovenskim uzgajivačima o zajedničkoj međudržavnoj zaštiti.

Meso istarskog goveda i istarskog magarca, ali i druge namirnice lokalnog podrijetla, AZRRI je tijekom ove godine popularizirao i kroz niz radionica za profesionalne kuhare organizirane u Edukacijsko-gastronomskom centru Istre na Gortanovom brijegu, u suradnji sa županijskim odjelima za turizam i za poljoprivredu, te županijskom Obrtničkom komorom. Te je radionice završilo 262 polaznika, što je, kaže Merlić, daleko iznad očekivanog, pa će se s ovakvim programima nastaviti i ubuduće.

U studenome je AZRRI organizirao tradicionalne Dane otvorenih vrata agroturizama Istre, koji su s 5.000 gostiju oborili još jedan rekord (porast od 30 posto u odnosu na lanjsku godinu), a uz tradicionalne goste ove manifestacije s istarskog i riječkog područja, ove ih je godine dolazio veći broj i iz Slovenskog primorja te područja Trsta.

Obnovljena mehanizacija

Merlić je vrlo zadovoljan što je ove godine okončan još jedan dugogodišnji problem: korištenje poljoprivrednog zemljišta negdašnjeg Purisa (danas državnog) u dolini Pazinčice, na području grada Pazina i općine Cerovlje, oko čega je bilo nesporazuma s lokalnim poljoprivrednicima, riješeno je uzajamnom zamjenom parcela, tako da su i AZRRI i lokalni poljoprivrednicima sada stekli pravo obrađivanja zaokruženih cjelina. Na tom području AZRRI uzgaja ratarske kulture na 50 hektara, a još 110 hektara u istu svrhu koristi i na Motovunštini pokraj mjesta Murari.

Proizvodi s tog zemljišta koriste se kao stočna hrana za istarska goveda na farmi na Gortanovom brijegu, a eventualni višak se prodaje. Potkraj ove godine AZRRI je uložio 680.000 kuna u zamjenu dotrajale poljoprivredne mehanizacije, stare četrdesetak godina. Novi su strojevi nabavljeni korištenjem povoljnog kredita županijskog Fonda za razvoj poljoprivrede i agroturizma. AZRRI-jeva uljara San Lorenzo u Vodnjanu također je imala najbolju godinu otkad postoji, preradivši 715 tona maslina, što u uslužnoj preradi, što otkupivši viškove maslinovog ploda od istarskih maslinara.

Iako su poslovi u ovoj godini dobro krenuli, u planiranju za 2017. godinu u AZRRI-ju su oprezni: tržište mesa, mesnih prerađevina i maslinovog ulja namjerava se i dalje širiti, a zadovoljni će biti ako se dogodine proda 20 posto više nego ove. Prihod se očekuje i od usluge strojne sadnje i nabave sadnica, što je usluga u koju AZRRI s opremljenošću koju je postigao sada uključuje i potpunu pripremu zemljišta.

Povećati prihode i smanjiti troškove

Uz postojeće redovite godišnje aktivnosti, u pripremi su i novi projekti. U suradnji s općinom Cerovlje, porečkim Institutom za poljoprivredu i agroturizam te županijskim Odjelom za poljoprivredu priprema se izgradnja objekta za proizvodnju meda i drugih pčelinjih proizvoda u Cerovlju, za što će se novac potražiti kroz natječaje europskih fondova. Također, nakon višegodišnjih priprema dogodine će se u Vrhu na Buzeštini osnovati Centar za održivi razvoj tartufarstva i gljivarstva.

U nedostatku vlastitih novaca za takav projekt rješenje je nađeno u njegovu kandidiranju na program međunarodne suradnje između Hrvatske i Italije Interreg, a AZRRI-ju bi partneri u tom projektu trebali biti Grad Buzet, Istarska županija, Hrvatski šumarski institut, te iz Italije regije Marche i Molise, te Centar za razvoj tartufarstva u mjestu Acqualagna. Jedna od djelatnosti tog centra bit će i poticanje te servisiranje plantažnog uzgoja tartufa u Istri, i crnog i bijelog.

– Cilj nam je u 2017. godini nastaviti povećavati prihod, uz istovremeno smanjivanje troškova, nalaziti za naše projekte oslonac u EU fondovima, što više zarađivati iz vlastitih djelatnosti i smanjiti oslanjanje na proračun Istarske županije, ali kroz sve što radimo najvažnije je da postajemo sve veća potpora poljoprivrednicima u Istri, pa čak i šire, zaključuje direktor AZRRI-ja Igor Merlić.

( Izvor:  http://www.glasistre.hr  )

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Pin It on Pinterest