Je li važniji tekst ili čitatelj? – predavanje prof. dr. sc. Renate Šamo
Međunarodni dan pismenosti obilježava se svake godine 8. rujna s ciljem promoviranja važnosti učenja i pismenosti te osvješćivanja javnosti o problemu nepismenosti.
Ovogodišnji Međunarodni dan pismenosti Gradska knjižnica i čitaonica Pula obilježit će predavanjem prof. dr. sc. Renate Šamo Je li važniji tekst ili čitatelj? Predavanje počinje u 18 sati i bit će održano uz poštovanje epidemioloških mjera. Broj sudionika je ograničen te je potrebno prijaviti se na: programi@gkc-pula.hr.
Premda se pitanje postavljeno u naslovu može činiti provokativnim, ono je jedno od temeljnih u teoriji čitanja, a postavljali su ga brojni autori nastojeći objasniti polazišnu točku čitanja i time ujedno definirati čitanje. Autorica izlaganja daje uvid u tradicionalno i suvremeno tumačenje čitanja (proizvod versus proces), uvodeći nužno koncept strategijskog pristupa, čime nudi ne samo vanjski, nego i unutarnji pogled na čitanje, to jest mehanizme koji njime upravljaju. Osim teorijsko-praktičnih aspekata ove problematike, ukratko i jasno prikazanih, autorica koristi zanimljive aforizme kao poticaj za razmišljanje o navedenoj jezičnoj vještini koja čini temelj našeg učenja tijekom života. Njezino nas izlaganje navodi na preispitivanje vlastitog pristupa čitanju i čitateljskom identitetu, a proizlazi iz autoričina dugogodišnjeg znanstvenog istraživanja o čitanju na materinskom i, posebice, stranom jeziku. Korisno knjižničarima, učiteljima i nastavnicima te, dakako, svima onima kojima je teško zamisliti život bez čitanja – čitateljima (bez obzira na dob, rod, karakter i ostala obilježja)!
Prof. dr. sc. Renata Šamo redovita je profesorica Filozofskog fakulteta Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, predstojnica Odsjeka za anglistiku te obnaša funkciju prodekanice za znanstveno-istraživački rad i međunarodnu suradnju. Autorica je ili ko-autorica ukupno 36 znanstvenih i stručnih radova, samostalno potpisuje dvije znanstvene monografije te ima jednu ko-uredničku knjigu. Osim većeg broja diplomskih radova dosad je mentorirala 3 doktorska rada, a u tijeku su još dva doktorska mentorstva. Dobitnica je sljedećih stipendija: Britanskog savjeta Hrvatska (boravak na visokoškolskoj instituciji University College of St. Mark and St. John u Plymouthu, UK), Sveučilišta u Ženevi i Međunarodne udruge lingvista (aktivno sudjelovanje na 19. svjetskom kongresu lingvista u Ženevi), Sveučilišta u Oxfordu (pozvano gostujuće predavanje). Redovito je član programskih i organizacijskih odbora domaćih skupova. Bavi se prevođenjem tekstova uglavnom iz kulture i obrazovanja, ali redovito također prevodi znanstveno-istraživačke radove iz različitih područja. Predavala je ili još uvijek predaje niz lingvističkih, kulturoloških i metodičkih kolegija na (pred)diplomskoj razini na trima sveučilištima u zemlji (Pula, Rijeka i Zagreb). Osim toga, samostalno je nositeljica i izvoditeljica dvaju kolegija na jednom sveučilišnom doktorskom studija na Filozofskom fakultetu u Zagrebu te sunositeljica i suizvoditeljica na jednom sveučilšnom doktorskom studiju na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu. Rado sudjeluje u različitim programima namijenjenim popularizaciji znanosti.
Pismenost je jedno od temeljnih ljudskih prava. Obuhvaćeno je pravom na obrazovanje te predstavlja temelj za stjecanje znanja, osoban razvoj pojedinca te napredak društva u kojem živimo. Razne međunarodne organizacije nastoje obilježavanjem ovog dana potaknuti djecu i mlade da otkriju radost čitanja i učenja te da se ostvari njihovo pravo na obrazovanje u zemljama širom svijeta.
Kako se definira pismena osoba? Prema metodologiji korištenoj u Popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2011. godine, pismenom se smatra osoba koja može s razumijevanjem pročitati i napisati kratak, jednostavan sastavak o svome svakidašnjem životu, bez obzira na to na kojem jeziku ili pismu osoba čita odnosno piše. Kako navodi Državni zavod za statistiku RH, prema UNESCO-ovim podacima iz 2013., u svijetu je bilo 757 milijuna nepismenih osoba starih 15 i više godina, od čega je 63% bilo žena. Nepismenost je najrasprostranjenija u južnoj i zapadnoj Aziji, gdje živi 51% nepismenog stanovništva. Podacima Popisa 1953. godine 16,3% ukupnog stanovništva Republike Hrvatske starog 10 i više godina činili su nepismeni. Ako se promatraju promjene u broju nepismenih osoba kroz popise, može se primijetiti da se udio nepismenih osoba smanjuje te je 2011. iznosio samo 0,8%.
Upravo je Međunarodni dan pismenosti prigoda da se ukaže na ovaj problem. Potrebno je iskoristiti taj dan da bi se još jednom upozorilo na važnost pismenosti – kako osnovnih vještina pisanja i čitanja tako i svih drugih vrsta i dimenzija pismenosti. Uz predavanje prof. dr. sc. Renate Šamo, već tradicionalno, na Međunarodni dan pismenosti u središnjoj knjižnici bit će proglašeni i nagrađeni ljetni najčitatelji Dječjeg odjela. Podsjećamo i da svoj djeci do 15 godina, koji se prvi put učlanjuju ili im je isteklo članstvo u Knjižnici, u Dječjoj knjižnici do kraja rujna Knjižnica daruje godišnju članarinu.